broj: 7-8/2000
pdf (36,0 MB) |
|
||||||||||||||
| B. Prpić | ||
| PROPADANJE ŠUMA I PRERADA DRVA OŠTEĆENIH STABALA PDF TXT HR | 360 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Rubin, G. | UDK 630* 453 + 450 | |
| Parazitski kompleks borova četnjaka (Thaumetopoea pityocampa Schiff.) na području Uprave šuma Split pdf TXT HR EN | 363 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Popijač, M., Vrebčević, M. | UDK 630* 165 + 188 + 232.3 | |
| Primjena GIS-a u razdiobi na šumske sjemenske jedinice pdf TXT HR EN | 373 | |
| Sabadi, R. | UDK 630* 904 + 903 | |
| Postignuća njemačkog šumarstva i njihova ekonometrijska analiza pdf TXT HR EN | 385 | |
| Sažetak: SR Njemačka šumovita je oko 30%, odnosno ima oko 10,7 milijuna ha šuma, od kojih je statistički obuhvaćeno 9,5 milijuna ha. 20% šuma je u korporativnom, 34% državnom, a 46% u privatnom šumoposjedu. Statistički obuhvaćene šumske površine nalaze se u posjedu 434.000 vlasnika, 64% od njih spada u gospodarstva koja se pretežito bave poljodjelstvom, a oni gospodare sa 1,5 milijuna ha šuma (16% svih površina) s prosječnom veličinom posjeda 5,4 ha. Veći šumoposjed svih vrsta vlasništva, njih 156.000, gospodari s ukupnom površinom 8 milijuna ha šuma ili 84%, a prosječna veličina takvih posjeda je 51,1 ha/posjed. Drvna zaliha u njemačkim šumama u prosjeku je visokih 271 m3/ha, godišnji prirast u prosjeku oko 5,9 m3/ha. Drvna zaliha njemačkih šuma je po ha 195% europskog prosjeka, neto godišnji prirast 137% europskog prosjeka, a sječe su 141% europskog prosjeka. Smreka, jela i duglazija zauzimaju 35% površina, borovi i ariš 31%, a 35% šumskih površina je pod listačama. Mjere koje poduzima država i ostale institucije oko novovjekih šumskih šteta daju izvjesne rezultate, koji su međutim nedovoljni, tako da se zakiseljenje tala i prodiranje teških metala iz tala u podzemne vode nastavlja. Njemačke šume pridonose uskladištenju ugljičnog dioksida u količini od oko 30 milijuna tona godišnje. Ugljični dioksid predstavlja oko 86% svih ispušnih plinova koji djeluju na učinak staklenika. Bojazni da će uslijed onečišćenja doći do propasti njemačkih šuma na sreću se nisu ostvarile, a vjerojatno se neće ni u bližoj budućnosti. Deteriorianje šumskih tala nastavlja se međutim i dalje. Čak i prestankom daljnjeg unošenja štetnih tvari, ne bi prestalo štetno djelovanje onih do sada unešenih u tlo. Njemačko šumarstvo ostvarilo je u 1997. vrijednost proizvodnje od oko 3,56 mlrd DM, u kojoj je neto novostvorena vrijednost 1,78 mlrd DM. U godini 1997. posječeno je 38,207 milijuna m3 drveta (bez kore) za koje je postignuta prosječna cijena 88 DM/m3. U godini sječa je u odnosu na prethodnu godinu veća za 3,2% (u privatnim šumama +7,0%, u državnim šumama +4,9%, a u korporativnim šumama -4,1%). U svim tipovima šumoposjeda sječe su uglavom bile približne etatu, osim u godini 1990. kada su zbog olujnog nevremena bile dvostruko veće od jednogodišnjeg etata. Korporativni i privatni šumoposjed uživa višestruke državne subsidije u novcu i djelu, tako da su iskazi poslovnih rezultata bez tih pomoći nazvani čistim prihodom I, a sa subsidijama čistim prihodom II. U korporativnim šumama u razdoblju od 1989 do 1997. g. čist prihod I bio je pozitivan samo 1990. godine, kada je posječeno prosječno 12,3 m3/ha, dok je u privatnom šumoposjedu u istom razdoblju čist prihod I bio negativan u godini 1992. i 1993. U korporatvnim šumama čist prihod II unatoč subsidijama bio je pozitivnim samo u 1989., 1990., 1994., 1995., 1996. i 1997. U državnom šumoposjedu čist prihod koji je osim 1980., 1981. i 1990. bio uvijek negativan, podmiruje se u načelu iz državnog proračuna. Rezultati poslovanja svih tipova šumoposjeda razlikuju se prema veličinama posjeda, pretežitim vrstama drveta i veličinom sječe po ha. Način podsticanja u šumarstvu također je raznolik i rezultat je vrlo pomno definirane šumarske i općegospodarske politike. Podstiče se konverzija šuma ka prirodi bliskim, pošumljivanje poljoprivrednih površina granične prizvodnosti, suzbijanje bolesti šuma, požara itd. Jednako tako se intenzivno podstiče promicanje plasmana drveta kao ekološki najčišćeg materijala u građevinarstvu i u drugim oblastima. Budući da je prirast svih šuma u Njemačkoj oko 5,9 m3/ha, a da je moguće šumoposjedu osigurati poslovanje bez gubitaka i subsidija uz sječu od oko 7,5 m3/ha i to uz uvjet da je pretežit dio smrekovina s visokim udjelom oblovine, očigledno je da se rješenja moraju tražiti u sniženju svih troškova. Ekonometrijskom analizom ustanovljeno je da je u proizvodnoj funkciji u kojoj je sječa zavisna varijabla, a utrošak strojeva i voznog parka (kapital, K) i utrošen ljudski rad u satima po ha (L) kao nezavisne varijable, objašnjeno samo 9,5% promjena u državnom, 18% u korporativnom i 33% u privatnom šumoposjedu, te da su izračunate proizvodne funkcije statistički signifikantne pri 95% pouzdanosti samo u slučaju korporativnog i privatnog šumoposjeda. Iz izračunatih proizvodnih funkcija proizlazi da je substituibilnost ljudskog rada vrlo visoka u odnosu na uporabu strojeva i voznog parka. Značajna ulaganja u njemačkom šumarstvu svih vrsta posjeda potvrđuju nalaz ove analize. Da je stoga postotak objašnjenosti promjena proizvodne funkcije u državnom šumoposjedu logičan, leži u tom što državni šumoposjed ima daleko više društvenih zadaća od ostalih i što na razini šumarije i višim, pruža ostalim vrstama šumoposjeda besplatne ili pojeftinjene usluge skrbi o šumama. Pri analizi ponude/tražnje šumskih proizvoda samo je jednadžba ponude u njemačkim državnim šumama signifikantna. Bez obzira na to što je samo mali dio promjena objašnjen empirijskim jednadžbama ponude, budući da tijek tražnje i prodajnih cijena šumskih sortimenata teče u dobroj mjeri paralelno, osim izuzetka 1990. kada zbog povećane ponude sortimenata izrađenih iz olujom oštećenog drveća provedena analiza potvrđuje svoju vrijednost. Ključne riječi: funkcije tražnje; Gospodarska postignuća; proizvodne funkcije | ||
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Domac, J. | UDK 630* 238 + 831 | |
| Prvi rezultati međunarodnog projekta “Socio-Economic Aspects of Bioenergy Systems” pdf TXT HR EN | 413 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Mala ušara (Asio otus L.) PDF TXT | 420 | |
| PRIZNANJA ŠUMARSKIM ZNANSTVENICIMA | ||
| Matić, S. | ||
| Akademiku Dušanu Klepcu dodjeljen počasni doktorat (Dr. Honoris Causa) PDF TXT | 421 | |
| Anić, I., Oršanić, M. | ||
| Prof. dr. sc. Slavku Matiću dodijeljen počasni doktorat (Dr. Honoris Causa) PDF TXT | 425 | |
| Vukelić, J. | ||
| Dodjela počasnog zvanja i titule professor emeritus Prof. dr. sc. Dr. h. c. Branimir Prpiću PDF TXT | 428 | |
| Ljuljka, B. | ||
| Dodjela počasnog zvanja i titule professor emeritus Prof. dr. sc. Marijanu Brežnjaku PDF TXT | 430 | |
| AKTUALNO | ||
| Jakovac, H. | ||
| Tematska rasprava: Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće (nastavak 104. red. skupštine HŠD-a) PDF TXT | 432 | |
| Getz, D. | ||
| Da li Park prirode “Kopački Rit” zadovoljava kriterije za Nacionalni park PDF TXT | 443 | |
| Čavlović, J. | ||
| Novi program gospodarenja za g. j. “Belevine” (2000-2009) PDF TXT | 450 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Križanec, R. | ||
| Je li prihvatljiva istoznačnost uređajnih elemenata sklop = gustoća = pokrovnost = zastrtost PDF TXT | 457 | |
| Krajina, M. | ||
| Vrste prihoda u jednodobnim šumama PDF TXT | 462 | |
| Šimić, I. | ||
| Poticaj podizanja šuma metodom komprimiranog filogenetskog razvoja PDF TXT | 463 | |
| IZ LOVSTVA | ||
| Frković, A. | ||
| Lovstvo Slovačke – uz 80. obljetnicu Slovačkog lovačkog saveza PDF TXT | 465 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Dundović, J. | ||
| Forstinfo (prilog tematskoj raspravi “Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće”) PDF TXT | 471 | |
| Mikloš, I. | ||
| Chile Forestal PDF TXT | 474 | |
| Frković, A. | ||
| Šezdeset godina seljačke lovačke čitanke PDF TXT | 477 | |
| Grospić, F. | ||
| Italia Forestale e Montana PDF TXT | 479 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Jakovac, H. | ||
| “Agrimar-Florest 2000” PDF TXT | 481 | |
| Grubešić, M. | ||
| U Hrvatskom šumarskom društvu održan tečaj “Ocjenjivanje lovačkih trofeja” PDF TXT | 482 | |
| Glavaš, M., Grubešić, M., Kušan, V., Prpić, B. | ||
| Obilježen 5. lipanj – svjetski dan zaštite okoliša (Žutica) PDF TXT | 484 | |
| Farkaš-Topolnik, N. | ||
| Ekološka problematika šume Žutica PDF TXT | 486 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Jakovac, H. | ||
| Zapisnik 104. redovite skupštine HŠD-a PDF TXT | 486 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Medvedović, J. | ||
| Oto Žunko, dipl. ing. šum. (1919 – 2000) PDF TXT | 489 | |
| Gračan, J. | ||
| Dragutin Mayer, dipl. ing. šum. (1908 – 2000) PDF TXT | 491 | |