broj: 6-8/1989        pdf (22,7 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
UVODNI ČLANAK
     
Prpić, B.
Međunarodni SIMPOZIJ o propadanju šuma     PDF    TXT     HR 233
Propadanje šuma u SR Hrvatskoj povećalo se u 1988. u odnosu na 1987. za 26.9"i,. Tijekom 1987. utvrdili smo 26] u dok u 1988. nalazimo 33% oštećenih stabala. 0vo veliko povećanje oštećenja možemo djelomično objasni likasnim mrazom u 1988. koji značajno oštećuje bukvu, a poslije toga ljetnimrazdobljem bez oborina. Smatramo da su ova dva nepovoljna utjecaja pospješila djelovanje imisija na šumsko drveće. li 1985. surađivali smo u istraživanjima uzroka propadanja šuma sa stručnjacima iz Kassela, SR Njemačka. Iz ove suradnje potekao je rad kojegaobjavljujemo iste godine u Šumarskom listu zajedno s prof. dr. V. davačem i dr. 11. Koeniesom o imisijskom opterećenju šuma Gorskog kotara i Like kiselinama i teškim metalima. Rezultati koje snio dobili su porazni. Velika opterećenja su utvrđena u šumama koje su izložene industrijskojpoluciji iz Kvarnerskog zaljeva i Italije te iz industrijskih centara Hrvatske i Slovenije i dakako, Evrope (daljinski transport štetnih supstancija). U međuvremenu produbili smo suradnju s njemačkim znanstvenicima koji se bave proučavanjem propadanja šuma. Zajedno s Kulturno-informativnim centrom SR Njemačke u Zagrebu organiziramo od 5. do 7. 10. 88. simpozij pod naslovom: »EKOLOŠKI I GOSPODARSKI ASPEKTI PROPADANJA ŠUMA«. Na simpoziju sudjeluje šest poznatih profesora s različitih sveučilišta SR Njemačke. To su prof. dr. K. Kreutzer, šumarska pedologija, prof. dr. V. Glavač, biljna sociologija i fiziologija, prof. dr. R. Mayer, ekologija, prof. dr. P. Schiitt, šumarska fitopatologija, prof. dr. G. Hildebrand, uređivanje šuma i prof. dr. H. Schulz, tehnologija drva, a s naše strane prof. dr. Branimir Prpić i znanstveni savjetnik dr. N. Komlenović. Simpoziju se odazvalo oko 250 stručnjaka iz cijele Jugoslavije. Izlaganja su simultano prevođena i razvila se bogata rasprava. Simpozij je bio vrlo zanimljiv jer je problematika propadanja šuma rasvjetljena s različitih aspekata, od fiziologije drveća do uređivanja šuma. Mišljenja o uzrocima i posljedicama umiranja šuma bila su različita od optimističkih — Kreutzer ukazuje na mogućnost poboljšanja stanja šumskog ekosistema gnojidbom, do pesimističkih — Schiitt smatra da je nemoguće brzo i egzaktno ustanoviti što sve pospješuje propadanje šuma jer se u zraku pojavljuje od 3 do 5 tisuća supstancija koje mogu nepovoljno utjecati na šumske ekosisteme. U svim izlaganjima dominira, međutim, zajednička konstatacija da na propadanje šuma značajno utječu imisije štetnih supstancija iz zraka (suha i mokra depozicija u šumskim ekosistemima). U ovome broju našeg časopisa objavljujemo sva izlaganja održana na simpoziju. Njemački profesori posjetili su Gorski kolar te obišli Gospodarsku jedinicu Rogozno i fakultetske šume Zelesinu i Sungerski lug. Poslije pregleda zdravstvenog stanja i oštećenja stabala u šumama Gorskog kotara, dali su mišljenje slijedećeg sadržaja: 1. Na osnovi rezultata istraživanja izncsenih na simpoziju te na osnovi obilaska Gorskog kotara stručnjaci iz. SR Njemačke došli su do zaključaka da su oštećenja na jeli, zatim bukvi i smreci posljedica imisija. Simptomi oštećenja su istovjetni sa simptomima promatranim u SR Njemačkoj. Štete na šumama Gorskog kotara pojavljuju se izrazito često u višim predjelima i na jugozapadnim ekspozicijama okrenutim Kvarnerskom zaljevu. 2. Umiranje šuma ne ograničava se samo na progaljene sastojine bukovo- jelovih šuma u kojima se već desetljećima vade bolesna i osušena stabla. 3. Svi stručnjaci jednoglasno dijele mišljenje da pri nastajanju oštećenja stabala u Gorskom kotaru imaju odlučujuću ulogu depozicije sumpora. Ovo mišljenje se temelji na rezultatima mjerenja sadržaja sumpora u iglicama smreke te vrlo velike depozicije ovoga elementa. 4. Za spašavanje šuma se naročito preporučuje značajno smanjenje emisije sumpornog dioksida i drugih štetnih tvari. 5. Preporučuje se, nadalje, intenziviranje istraživanja o uzrocima oštećenosti šuma i osnivanje mjernih stanica za praćenje depozicije štetnih tvari. 6. Potrebno je provesti točnu inventarizaciju i karliranje oštećenih sastojina s obzirom na reljef te pratiti razvoj stanja oštećenosti što treba poslužiti kao radna osnova. Uz pomoć takvih podataka mogu se spoznati međusobna djelovanja i kombinirani utjecaji opterećenosti štetnim imisijamate stanišnim i sastojinskim uvjetima. To može ukazati na predisponirajuće, uzročne i popratne faktore stresa koji uvjetuju propadanje šuma. Kako vidimo jedan od razloga propadanja šuma je poznat, makar što se tiče depozicije sumpora. Zaustavljanje emisija sumpornog dioksida ublažilo bi propadanje šuma. Dalje se, međutim postavlja pitanje što je s fotooksidantima, teškim metalima, biocidima, organskim spojevima i brojnim drugim supstancijama koje, ili same ili u sinergističkom djelovanju izazivaju ugibanje šumskog drveća. Zaustavljanjem propadanja šuma uklonili bi istovremeno veliku opasnostkoja prijeti čovječanstvu. Otrovi koji ugrožavaju šume u najviše slučajevaugrožavaju i čovjekovo zdravlje. Postavlja se pitanje moramo li stanje onečišćenja biosfere dovesti do apsurda pa tek onda započeti s akcijom spašavanja. Pretpostavljamo da će tada biti prekasno. Branimir Prpić
 
IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA
     
Prpić, B. UDK 630*49 (497.13)
Propadanje šuma u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji     PDF    TXT 235
Komlenović, N. UDK 630*425.1 (497.13)
Utjecaj SO2 i nekih drugih polutanata na šumsko drveće s posebnim osvrtom na SR Hrvatsku     PDF    TXT 243
Kreutzar, K. UDK 630*425 + 631.41 (430.1)
Hipoteze i rezultati ispitivanja uloge tla u novim šumskim štetama     PDF    TXT 261
Hildebrandt, G. i Gross, K. P. UDK 630*425 + 630*85 (430.1)
Inventarizacija i opažanje sadašnjih oštećenja šuma u SR Njemačkoj     PDF    TXT 279
Mayer, R. UDK 630* + 631.42 (430.1)
Antropogeni i prirodni protoci tvari u šumskom ekosistemu     PDF    TXT 299
Glavač, V. UDK 630*425
Zbog čega se štete od zračnih polucija prvo pojavljuju na starim a ne na mladim stablima, grmlju ili prizemnom rašću     PDF    TXT 315
Schutt, P. UDK 630*425 (4/9)
Međunarodni aspekti problematike umiranja šuma     PDF    TXT 329
Schulz, H. UDK 630*425: (674 + 676 + 662.63)
Oštećenje šume - Kvalitet drveta     PDF    TXT 335
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Mikloš, I. UDK 630*4 + 800.61
Da li šume »umiru«?     PDF    TXT 345
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Komlenović, N., Gračan, J. UDK 630*425 + 631.4
Kritične vrijednosti opterećenja sumporom i dušikom     PDF    TXT 363
Komlenović, N., Gračan, J. UDK 630*49 (4)
Propadanje šuma u Evropi     PDF    TXT 373
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Piškorić, O.
Knjige iz šumarstva na izložbi »INTERLIBER« na ZAGREBAČKOM VELESAJMU 1989. g.     PDF    TXT 387
 
IZ SAVEZA I DRUŠTAVA ITŠDI HRVATSKE
     
ZAPISNIK 8. sjednice Predsjedništva Saveza     PDF    TXT 388

                UNDER CONSTRUCTION