broj: 5-6/2020        pdf (13,99 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Jesu li šumari najveći problem Lijepe naše?     pdf    TXT     HR     EN 229
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Mario Božić, Filip Đureta, Ernest Goršić, Mislav Vedriš UDK 630*569 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.5-6.1
Utjecaj mjeritelja te pogrešaka pri izmjeri na izmjereni promjer stabla     pdf    TXT     HR     EN 233
Mario Šporčić, Matija Landekić, Ivana Bartulac, Ksenija Šegotić UDK 630*309 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.5-6.2
Primjena višekriterijske AHP metode u odabiru sustava pridobivanja drva     pdf    TXT     HR     EN 247
Ivana Vitasović-Kosić, Mara Vukojević, Sandro Bogdanović UDK 630* 174+182(001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.5-6.3
Prva inventarizacija vaskularne flore planine Matokit (Biokovo masiv, Hrvatska)     pdf    TXT     HR     EN 257
Ali Kemal Özbayram, Emrah Çiçek UDK 630* 561(001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.5-6.4
Pokusi s početnom gustoćom sadnje poljskog jasena u Turskoj: desetogodišnji rezultati     pdf    TXT     HR     EN 269
SAŽETAK
Poljski jasen  (Fraxinus angustifolia Vahl.) je izvor vrijednog drva u Europi, a plantaže poljskog jasena u Turskoj daju visoke prinose. Gotovo sve prirodne nizinske šume u kojima dominira poljski jasen pretvorene su u posljednjih 60 godina u čiste plantaže poljskog jasena u regiji Adaparazi, u kojoj se nalaze najveće šume ove vrste drveća. Potražnja za pilanskim trupcima velikih promjera je u stalnom porastu pa je stoga važno osigurati optimalnu gustoću sadnje. İz razloga što je početna gustoća sadnje najvažniji čimbenik koji određuje gustoću, rast i kvalitetu stabala, ophodnju i troškove gospodarenja na plantažama. Godine 2004. postavljen je dugotrajni pokus gustoće sadnje s četiri različite početne gustoće sadnje, koja je uključivala 1111, 1667, 2500 i 3333 stabala ha-1 u Akyazi-Adapazan, regiji Turske u kojoj su plantaže poljskog jasena česte. Sadnice poljskog jasena s golim korijenom starosti 1+0 (visine od 65 do 75 cm) proizvedene su u rasadniku Hendek i posađene u prosincu 2004. godine. Cilj ovog rada je utvrditi desetogodišnji utjecaj početne gustoće sadnje na rast i kvalitetu stabala (oblik stabla i karakteristike grana) poljskog jasena. Godine 2015., deset godina nakon sadnje, izmjerene su prsne visine, visine stabla, visine do najniže mrtve grane i najniže žive grane te maksimalni promjer živih i mrtvih grana, a nakon toga su izračunati omjer između visine i prsnog promjera, (H/D), omjer živih grana, volumen debla, kvocijenti oblika i nadzemne suhe biomase.
Nakon deset godina rasta, nije primijećen mortalitet ni u jednoj od četiriju početnih gustoća sadnje. Početna gustoća sadnje nije imala nikakav učinak na srednji promjer debla; međutim, s porastom početne gustoće sadnje od 1111 na 3333 debla ha-1, srednji visina stabla je značajno porastao a omjer živih krošnji se smanjio. Omjeri H/D pri početnim gustoćama sadnje od 2500 i 3333 stabala ha-1 bili su 21% viši nego oni pri manjim gustoćama sadnje. Na nivou sastojine, nadzemna suha biomasa porasla je s porastom početne gustoće sadnje, premda su veličine pojedinih  stabala bile slične. Općenito, oblik stabala i karakteristike grana su se poboljšale s porastom početne gustoće sadnje. Uz to, pošto je sklop krošanja kod početne gustoće sadnje od 2500 i 3333 stabala po hektaru bio potpuno sklopljen, rast korova bio je slab i rijedak. Međutim, gusti rast visokog korova pri početnim gustoćama sadnje od 2500 i 3333 stabla po hektaru mogu izrazito otežati njegu sastojine. Dosadašnji rezultati sugeriraju da početna gustoća sadnje bude od 2500 i 3333 stabla po hektaru na plantažama poljskog jasena, jer su prsni promjer, visina, volumen sastojine, visina do najniže mrtve grane i omjer H/D slični pri ove dvije sadnje. Međutim, troškovi gustoće sadnje od 3333 stabala po hektaru (sadnice, sadnja, njega nakon sadnje) bit će viši; prema tome, uzgajivači bi se umjesto veće početne gustoće sadnje mogli odlučiti za manju s 2500 stabala po  hektaru.

Ključne riječi: Fraxinus angustifolia; poljski jasen; početni razmak; sadnja; Turska
Abdullah E. Akay, Michael Wing, Halit Büyüksakalli, Salih Malkoçoglu UDK 630* 432 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.5-6.5
Procjena tornjeva za nadzor požara pomoću analize prostorne vidljivosti i prikladnosti potpomognute GIS-om     pdf    TXT     HR     EN 279
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Damir Drvodelić, Milan Oršanić UDK 630* 232.4+237
https://doi.org/10.31298/sl.144.5-6.6
Sadnja sadnica poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u uvjetima sanacije šumskih sastojina uslijed sušenja     pdf    TXT     HR     EN 289
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Ušara (Bubo bubo L.)     PDF    TXT 303
Radovan Kranjčev
Zapisi iz hrvatskih šuma (5) - Mali  pauci  skakači     PDF    TXT 303
 
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE
     
Jozo Franjić
Bujadika (Matteuccia struthiopteris /L./ TOD., Onocleaceae)     PDF    TXT 305
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Igor Anić
Zbornik radova sa znanstvenog skupa: Gospodarenje šumama u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda     PDF    TXT 307
Milan Glavaš
Ekologija, obnova i zaštita poplavnih šuma Hrvatske     PDF    TXT 311
Branko Meštrić
Pregled pisanja odabranih časopisa u redakcijskoj razmjeni Šumarskog lista     PDF    TXT 313
Milan Glavaš
Darko Posarić: Da bi hrast mogao rast     PDF    TXT 324
 
IZ HŠD-a
     
Damir Delač
Šumarski dom nakon potresa     PDF    TXT 325

                UNDER CONSTRUCTION