broj: 5-6/2019        pdf (7,52 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Čitamo li (ili ne) Šumarski list     pdf    TXT     HR     EN 201
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Krešimir Krapinec, Miroslav Nikolić, Miljenko Bujanić, Dean Konjević UDK 630* 156 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.1
Razmatranja u trofejistici: Učinak reza lubanje na stvarnu vrijednost trofeja srnjaka     pdf    TXT     HR     EN 203
Sažetak
Srna obična je zavičajna divljač iz nadreda Laurasiatheria i porodice Cervidae te je ujedno jedna od najcjenjenijih vrsta divljači. Trofej srnjaka čini rogovlje (lijeva i desna grana) s cijelom ili dijelom lubanje. Iako je rogovlje srnjaka većini lovaca relativno lako dostupan trofej, formula za njegovo ocjenjivanje i dalje je predmet rasprava. Tome pridonosi velik broj elemenata ocjene trofeja, izmjera volumena, moguća kompenzacija volumena i mase odgovarajućim koeficijentom te mogućnost pripreme trofeja rezanjem lubanje na različitim udaljenostima od reza kroz očne duplje. Prema uputama Međunarodnoga savjeta za lovstvo i zaštitu prirode (CIC) pravilna obrada lubanje uključuje rezanje iste na način da rez prolazi kroz očne duplje i ostavlja netaknute nosne kosti. Ukoliko se vlasnik trofeje ne odluči na ovakvu obradu, predviđaju se odbici od mase lubanje u iznosu 65 g (kada rez ostavlja dio kostiju ispod orbita) te 90 g kada se ostavlja čitava gornja čeljust. S obzirom da mase i gustoće kostiju variraju od populacije do populacije, pretpostavka je da navedeni odbici ne predstavljaju stvarne iznose te je cilj bio utvrditi koji rez iznosi koliko odstupanje od stvarne mase. Obrađeno je ukupno 40 lubanja srnjaka s područja Zagrebačke županije. Sve su lubanje tri puta vagane, prije reza, nakon plitkog reza i nakon pravilnoga reza. Dobiveni podaci obrađeni su statističkim metodama. Nakon piljenja na plitak rez, lubanja je lakša za 25 do 52 g, što je za gotovo 11 g manje nego da se rogovlju oduzme propisanih 65 g. Drugim riječima plitak rez znači veći gubitak na trofejnoj vrijednosti. U slučaju ostavljanja cijele gornje čeljusti na trofeji gubitak mase rogovlja kreće se u daleko većim granicama (od 54 do 132 g) i daleko je ovisniji o bruto masi lubanje. Ovdje je čak od 68 % do 70 % varijabilnosti objašnjeno bruto masom lubanje (R2=0,680; p<0,0001 – linearna funkcija, odnosno R2=0,699; p<0,01 – funkcija potencija). Ravnajući se prema sjecištima pravca obveznog odbijanja 90 g zbog nepravilnog reza i krivulje ovisnosti gubitka mase zbog propisanog reza, prekretnica potrebitosti reza nastupa kod bruto mase rogovlja od 310 grama. Naime, rogovlje bruto mase manje od 310 grama bolje je odrezati prema propisanom pravcu rezanja lubanje jer će izgubiti do 90 grama, dok lubanju rogovlja mase preko 300 g (ako se lovac ravna prema funkciji potencija), odnosno 305 g (ako se lovac ravna prema funkciji pravca) nije uputno piliti jer će izgubiti više od 90 grama, odnosno više nego što bi mu ocjenjivač trebao oduzeti zbog nepropisnog reza (odnosno obrade trofeja). Neovisno o načinu obrade lubanje, sva tri tipa mase lubanje pokazuju statistički značajnu ovisnost o volumenu. S porastom volumena gustoća trofeja pada (R2=0,813; p<0,001), uz činjenicu da se rezanjem lubanje uklanjaju gušći, odnosno masivniji dijelovi trofeja. Primjena koeficijenta 0,23 ovisi o gustoći trofeje, tako njegova primjena kod rogovlja veće mase i manjeg volumena podiže trofejnu vrijednost, jer bi stvarni koeficijent bio daleko manji. Kod poroznog rogovlja stvarni koeficijent bi trebao biti veći, te primjena koeficijenta 0,23 daje nižu od stvarne vrijednosti. U slučaju neotpiljenih lubanja nije uputno primjenjivati koeficijent 0,23 jer daje nižu ocjenu.

Ključne riječi: rogovlje; specifična težina; masa; ocjenjivanje lovačkih trofeja; CIC
Milivoj Franjević, Zoran Šikić, Boris Hrašovec UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.2
Prvi ulovi Xylosandrus germanus (Blandford, 1894) u naletno-barijernim klopkama i porast populacije u nizinskim hrastovim sastojinama Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 215
Nikola Šušić, Martin Bobinac, Siniša Andrašev, Mirjana Šijačić-Nikolić, Andrijana Bauer-Živković UDK 630* 232.3 + 815 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.3
Značajke rasta jednogodišnjih sadnica hrasta sladuna (Quercus frainetto Ten.) u uvjetima potpunog svjetla     pdf    TXT     HR     EN 221
Ayhan Usta, Murat Yilmaz, Selvinaz Yilmaz, Yavuz Okunur Kocamanoglu, Esengül Genc, Ibrahim Turna UDK 630* 242 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.4
Utjecaj intenziteta prorjeda na rast azijske bukve (Fagus orientalis Lipsky) u plantažama u Trabzonu na sjeveroistoku Turske     pdf    TXT     HR     EN 231
Yilmaz Turk, Murat Yildiz UDK 630* 377 + 424 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.5
Učinci uporabe drvne sječke i šumskih drvnih ostataka na površinsku eroziju traktorskih vlaka uzrokovanu privlačenjem oblog drva poljoprivrednim traktorom     pdf    TXT     HR     EN 241
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Kenan Zahirović, Osman Mujezinović, Mirza Dautbašić UDK 630* 453
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.6
Prvi nalaz parazitoda (Platygaster robiniae) na bagremovoj muhi šiškarici u Bosni i Hercegovini     pdf    TXT     HR     EN 251
 
STRUČNI ČLANCI
     
Ivana Plišo Vusić, Irena Šapić, Joso Vukelić UDK 630* 181.6 + 187
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.7
Prepoznavanje i kartiranje šumskih staništa Natura 2000 u Hrvatskoj (I) – 91E0*, aluvijalne šume s crnom johom Alnus glutinosa i običnim jasenom Fraxinus excelsior (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)     pdf    TXT     HR     EN 255
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Vidra, Euroazijska vidra (Lutra lutra L.)     PDF    TXT 265
Ivo Aščić
Čuvajmo naše šume     PDF    TXT 266
Radovan Kranjčev
Zapisi iz hrvatskih šuma /1/: Opažanja o borovom četnjaku, gnjezdaru (Thaumetopoea pityocampa (Denis & Schiffermüller, 1775) na otoku Lastovu     PDF    TXT 270
 
AKTUALNO
     
Damir Delač
Hrvatsko šumarsko društvo o učestalim napadima na šumarsku struku     pdf    TXT 271
Branko Meštrić
Prije sto godina: ŠL 5-6/1919     PDF    TXT 273
Petra Boić Petrač
Na temelju pozitivnih primjera lakše ćemo pronaći formulu uspješnog suživota s velikim zvijerima     PDF    TXT 275
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Martina Đodan
Održana radionica SUSTREE projekta i premijera dokumentarnog filma ”Šume bez granica”     PDF    TXT 276
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Branko Meštrić
Šume i javno zdravlje - REVUE FORESTIE`RE FRANÇAISE 2-3-4 2018.     PDF    TXT 278
 
IZ HŠD-a
     
Oliver Vlainić
Hrvatska ekipa na zimskom natjecanju Alpe-Adria 2019. godine     PDF    TXT 279
Damir Delač
Zapisnik 1. Sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2019. godine koja je održana 26. travnja 2019. godine s početkom u 11:00 sati u šumariji Koprivnica, UŠP Koprivnica     PDF    TXT 282
 
IN MEMORIAM
     
Milan Glavaš
Ivan Bogdanić, dipl. inž. šum. (1939. – 2019.)     PDF    TXT 288

                UNDER CONSTRUCTION