broj: 5-6/2019        pdf (7,52 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Čitamo li (ili ne) Šumarski list     pdf    TXT     HR     EN 201
RIJEČ UREDNIŠTVA<br>
Šumarski list je znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, čiji je prvi broj tiskan 1. siječnja 1877. godine i izlazi neprekidno do danas. Dakle, u tisku je njegovo 143. godište! Pri osnivanju Hrvatskog šumarskog društva, koje bilježi 172 godine utemeljenja, među postavljenim ciljevima rada bilo je, između ostalog, ponajprije uvođenje šumarske nastave u Hrvatskoj (što je ostvareno osnivanjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima 1860. godine) i tiskanje šumarskog glasila te izgradnja Šumarskog doma (što je ostvareno 1898. godine). Sve su to ostvarili naši šumari-prethodnici, a što mi baštinimo do danas. Te temelje nove generacije šumarskih stručnjaka trebaju samo čuvati i dograđivati. Činimo li to odgovorno? Ovo je samo nekoliko rečenica uvoda, da ne zaboravimo šumarsku povijest. No, zbog čega pitanje u naslovu? Naime, ovih dana čuli smo neke kritike na račun kvalitete našega časopisa, a iskazana je i sumnja čitaju li ga šumarski stručnjaci, posebice oni na terenu? Kritika je svakako dobra, jer ona potiče na poboljšanje stanja, no ona treba biti dobronamjerna i argumentirana. Ako se ona tiče kvalitete znanstvenih i stručnih članka, nju određuju ponajprije teme iz svih segmenata šumarstva i autori, a verificiraju ih prethodno Uredništvo i konačno recenzenti. Nezamislivo je da bi glavni urednik i dva recenzenta specijalista iz odnosnog znanstveno-stručnog područja šumarstva mogli „propustiti“ za tiskanje neinteresantan i nekvalitetan članak. Ako je pak problem u temama i autorima znanstvenih i stručnih članaka iz inozemnog područja, komentar može biti „dvosmjeran“. Njima kao i domaćim autorima važno je da članak bude tiskan u Šumarskome listu koji je citiran u relevantnim svjetskim časopisima, što doprinosi napredovanju u struci. No, nije li to istovremeno i dobra promidžba za naš časopis? Isto tako, nezamislivo je da su našim šumarskim stručnjacima baš sve njihove teme neinteresantne, s obzirom na činjenicu da je Hrvatska planinska, ravničarska i mediteranska zemlja obrasla šumama sličnima u okruženju. No, ako nam je pak problem strani jezik unatoč dvojezičnom kratkom sadržaju i prilozima, onda se moramo upitati kojega smo to intelektualnog „profila“ u 21. stoljeću? S druge strane, posebno naglašavamo kako Uredništvo uvijek daje prednost domaćim znanstvenicima, posebice stručnjacima s terena, koje često pozivamo da se upravo oni javljaju u časopisu, kao što su to činili naši vrli prethodnici. Šumarski list je digitaliziran, pa nije teško pregledati starija godišta časopisa i uvjeriti se u kvalitetu članaka i interesantnost obrađivanih tema iz šumarske prakse, što nam danas, iskreno rečeno, nedostaje. S time u vezi slijedi pitanje, posebice kritičarima: kada su zadnji puta napisali znanstveno-stručni članak ili bilo kakav napis i objavili ga u svome znanstveno-stručnom i staleškom glasilu? Hrvatsko šumarstvo je imalo, ima i imat će, kako organizacijskih tako i stručnih problema, pa je prilika da o tome progovorimo, primjerice u rubrikama Izazovi i suprotstavljanja ili Aktualno. U ovoj rubrici smo višekratno dobronamjerno ukazivali na probleme očekujući odaziv struke! No očito je da je većina, danas moderno rečeno, spremna samo za „zapozorje“, a samo iznimno za scenu.
Još samo jedna napomena u vezi s čitanjem ili nečitanjem Šumarskoga lista (i ne samo njega); doajen hrvatskoga šumarstva pokojni Prof. emeritus Branimir Prpić često je znao reći: „Tko 5 do 7 godina „zapusti“ struku, trebao bi ponovo upisati fakultet”. To je upravo na tragu danas posebno apostrofiranog permanentnog obrazovanja, vjerujući da je jedan od „alata“ u tome procesu i Šumarski list. Na kraju, bilo bi dobro da svatko od nas stane pred ogledalo, pogleda se te postavi pitanje, na koje može ili ne može dati odgovor; bit će to samo jedno od mnoštva koja danas opterećuju šumarstvo. Ako u tom trenutku oborimo pogled, još ima nade za nas i našu struku.
<br>Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Krešimir Krapinec, Miroslav Nikolić, Miljenko Bujanić, Dean Konjević UDK 630* 156 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.1
Razmatranja u trofejistici: Učinak reza lubanje na stvarnu vrijednost trofeja srnjaka     pdf    TXT     HR     EN 203
Milivoj Franjević, Zoran Šikić, Boris Hrašovec UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.2
Prvi ulovi Xylosandrus germanus (Blandford, 1894) u naletno-barijernim klopkama i porast populacije u nizinskim hrastovim sastojinama Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 215
Nikola Šušić, Martin Bobinac, Siniša Andrašev, Mirjana Šijačić-Nikolić, Andrijana Bauer-Živković UDK 630* 232.3 + 815 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.3
Značajke rasta jednogodišnjih sadnica hrasta sladuna (Quercus frainetto Ten.) u uvjetima potpunog svjetla     pdf    TXT     HR     EN 221
Ayhan Usta, Murat Yilmaz, Selvinaz Yilmaz, Yavuz Okunur Kocamanoglu, Esengül Genc, Ibrahim Turna UDK 630* 242 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.4
Utjecaj intenziteta prorjeda na rast azijske bukve (Fagus orientalis Lipsky) u plantažama u Trabzonu na sjeveroistoku Turske     pdf    TXT     HR     EN 231
Yilmaz Turk, Murat Yildiz UDK 630* 377 + 424 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.5
Učinci uporabe drvne sječke i šumskih drvnih ostataka na površinsku eroziju traktorskih vlaka uzrokovanu privlačenjem oblog drva poljoprivrednim traktorom     pdf    TXT     HR     EN 241
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Kenan Zahirović, Osman Mujezinović, Mirza Dautbašić UDK 630* 453
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.6
Prvi nalaz parazitoda (Platygaster robiniae) na bagremovoj muhi šiškarici u Bosni i Hercegovini     pdf    TXT     HR     EN 251
 
STRUČNI ČLANCI
     
Ivana Plišo Vusić, Irena Šapić, Joso Vukelić UDK 630* 181.6 + 187
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.7
Prepoznavanje i kartiranje šumskih staništa Natura 2000 u Hrvatskoj (I) – 91E0*, aluvijalne šume s crnom johom Alnus glutinosa i običnim jasenom Fraxinus excelsior (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)     pdf    TXT     HR     EN 255
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Vidra, Euroazijska vidra (Lutra lutra L.)     PDF    TXT 265
Ivo Aščić
Čuvajmo naše šume     PDF    TXT 266
Radovan Kranjčev
Zapisi iz hrvatskih šuma /1/: Opažanja o borovom četnjaku, gnjezdaru (Thaumetopoea pityocampa (Denis & Schiffermüller, 1775) na otoku Lastovu     PDF    TXT 270
 
AKTUALNO
     
Damir Delač
Hrvatsko šumarsko društvo o učestalim napadima na šumarsku struku     pdf    TXT 271
Branko Meštrić
Prije sto godina: ŠL 5-6/1919     PDF    TXT 273
Petra Boić Petrač
Na temelju pozitivnih primjera lakše ćemo pronaći formulu uspješnog suživota s velikim zvijerima     PDF    TXT 275
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Martina Đodan
Održana radionica SUSTREE projekta i premijera dokumentarnog filma ”Šume bez granica”     PDF    TXT 276
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Branko Meštrić
Šume i javno zdravlje - REVUE FORESTIE`RE FRANÇAISE 2-3-4 2018.     PDF    TXT 278
 
IZ HŠD-a
     
Oliver Vlainić
Hrvatska ekipa na zimskom natjecanju Alpe-Adria 2019. godine     PDF    TXT 279
Damir Delač
Zapisnik 1. Sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2019. godine koja je održana 26. travnja 2019. godine s početkom u 11:00 sati u šumariji Koprivnica, UŠP Koprivnica     PDF    TXT 282
 
IN MEMORIAM
     
Milan Glavaš
Ivan Bogdanić, dipl. inž. šum. (1939. – 2019.)     PDF    TXT 288

                UNDER CONSTRUCTION