broj: 5-6/2017        pdf (25,6 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201705 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
REPETITIO EST MATER STUDIORUM     pdf    TXT     HR     EN 225
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Damir Ugarković, Kristina Pleša UDK 630* 114 + 228 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.1
USPOREDBA ODUMIRANJA STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ODNOSU NA EKOLOŠKU KONSTITUCIJU VRSTA     pdf    TXT     HR     EN 227
Ivan Perković, Nikola Pernar, Darko Bakšić, Nikola Glamočlija, Vibor Roje UDK 630* 114 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.2
UTJECAJ MATIČNOG SUPSTRATA NA FIZIČKE I MINERALNE ZNAČAJKE TLA U PARKU PRIRODE MEDVEDNICA     pdf    TXT     HR     EN 237
Sažetak
Matični supstrat, uz klimu, reljef, organizme i vrijeme, predstavlja jedan od pet glavnih pedogenetskih čimbenika. S pedogeneskog stajališta najvažnija su svojstva matičnog supstrata: mineralni i kemijski sastav, način i intenzitet trošenja te sadržaj biogenih elemenata. Cilj ovog rada je utvrditi utjecaj različitih matičnih supstrata na fizičke i mineralne značajke tla. Na području PP Medvednice na šest različitih litoloških cjelina otvoreno je 80 pedoloških profila: metamorfne stijene – dominantno škriljevci, metamorfne stijene – dominantno filiti, magmatske stijene, pješčenjaci, lapori i lako trošivi vapnenci. Uzorci tla uzeti su po horizontima, a analizirani su oni iz humusnoakumulatinog (A-horizont) i B-horizonta. Određeni su sljedeći parametri: debljina horizonata, dubina profila, udjel skeleta, garnulometrijski sastav tla, postojanost strukturnih mikroagregata i mineralni sastav tla (XRD) metodom rendgenske difrakcije. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje statistički značajne razlike između različitih litoloških cjelina za sve promatrane varijable osim debljine horizonata. Najveće dubine tla su povrh laporovitih stijena, a najmanje na dolomitiziranim vapnencima, što je ponajprije  uvjetovano načinom trošenja matičnog supstrata. Na svim istraživanim litološkim cjelinama, tla na području PP Medvednice vrlo su postojanih mikroagregata. U odnosu na B-horizont u humusnoakumulativnom horizontu utvrđena je veća postojanost strukturnih mikroagregata. Tla povrh lakotrošivih vapnenaca imaju statistički veći udjel gline i manji udjel krupnog i sitnog pijeska od tla ostalih litoloških cjelina. Za sve litološke cjeline teksturna oznaka najčešće je u rasponu od praškaste do glinaste ilovače, dok je na litološkoj cjelini povrh vapnenaca udjel gline statistički značajno veći, pa je teksturna oznaka u rasponu od praškaste glinuše do glinuše. Litološke cjeline povrh magmatskih i metamorfnih stijena imaju statistički značajno manji udjel minerala kvarca i veći udjel minerala klorita i feldspata u odnosu na sedimentne stijene.

Ključne riječi: matični supstrat; litološka cjelina; fizičke i mineralne značajke tla; PP Medvednica
Nera Bakšić, Darko Bakšić UDK 630* 262+114.2 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.3
KOLIČINE GORIVA I ZALIHE UGLJIKA U ŠUMSKOJ PROSTIRCI SASTOJINA ALEPSKOG BORA NA OTOKU MLJETU     pdf    TXT     HR     EN 247
Zeynep Yavuz, Mustafa Yilmaz UDK 630 + 232.3 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.4
DORMANTNOST SJEMENA I MORFOLOGIJA BOBULJASTIH ČEŠERA I SJEMENA KOŠTUNIČAVE BOROVICE (Juniperus drupacea Labill.) U ISTOČNO MEDITERANSKOM PODRUČJU TURSKE     pdf    TXT     HR     EN 257
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Ivica Tikvić, Damir Ugarković, Željko Zečić, Patrik Korijan, Davor Gašpar UDK 630* 89
https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.5
PRIRODNA NALAZIŠTA TARTUFA U HRVATSKOJ I EKOLOŠKI PROBLEMI NJIHOVOG RAZVOJA     pdf    TXT     HR     EN 263
Nediljko Landeka, Martina Podnar UDK 630* 453
https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.6
NALAZ STRANE VRSTE Cinara (Cinara) cedri (HEMIPTERA; APHIDIDAE) U ISTRI, HRVATSKA     pdf    TXT     HR     EN 271
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Tikvić, Ugarković, Peles, Knežić, Medunić-Orlić, Marinić, Butorac, Čmrlec, Koharević, Nazlić, Pavlinović, Špika, Tomić UDK 630* 272 + 901
https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.7
PROCJENE USLUGA ŠUMSKIH EKOSUSTAVA I OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA PARK ŠUME MARJAN U SPLITU     pdf    TXT     HR     EN 277
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
ĆUBASTI GNJURAC (Podiceps cristatus L.)     PDF    TXT 287
 
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE
     
Jozo Franjić
MODRO LASINJE (Moltkia petraea /Tratt./ Griseb., Boraginaceae) U HRVATSKOJ     PDF    TXT 288
Jozo Franjić
RIJETKA I ZAŠTIĆENA VRSTA HRVATSKE FLORE – PLANINSKI RUNOLIST (Leontopodium alpinum Cass., Asteraceae)     PDF    TXT 289
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Damir Delač
DAN INŽENJERA 2. OŽUJKA 2017. GODINE     PDF    TXT 291
Damir Delač
Okrugli stol „ULOGA DRVNE TEHNOLOGIJE  I ŠUMARSTVA U KRUŽNOJ EKONOMIJI“     PDF    TXT 294
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Branko Meštrić
Hrvoje Zrnčić, Vida Zrnčić: BILJE HRVATSKIH GORA I PLANINA     PDF    TXT 295
Branko Meštrić
REDAKCIJSKA RAZMJENA ŠUMARSKOG LISTA II     PDF    TXT 297
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Petar Milat Panža
SCOLA DEI BOSCHERI – ŠTO JE TO?     PDF    TXT 302
 
IZ HŠD-a
     
Oliver Vlainić
EKSKURZIJA HŠD-A OGRANKA KARLOVAC U CRNU GORU I ALBANIJU     PDF    TXT 306
Damir Delač
ZAPISNIK 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE, ODRŽANE 7. I 8. TRAVNJA U HOTELU MELIA CORAL, TURISTIČKO NASELJE KATORO UMAG I NA PODRUČJU  UŠP BUZET     PDF    TXT 318
Oliver Vlainić
TERENSKI DIO 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE     PDF    TXT 324
 
IN MEMORIAM
     
Vice Ivančević
DAMIR PIŠKULIĆ (1937–2015)     PDF    TXT 330
Miroslav Harapin
IVAN KUZMANIĆ (1927–2017)     PDF    TXT 331
Adriana Majdak
RADE RAKIĆ (1954-2017)     PDF    TXT 332

                UNDER CONSTRUCTION