broj: 5-6/2016        pdf (21,81 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201605 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
VIJESTI IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE     pdf    TXT     HR     EN 213
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Silvija Krajter OSTOIĆ, Dijana VULETIĆ UDK 630* 945 + 907 (001)
ULOGA INFORMIRANOSTI U POZNAVANJU PROBLEMATIKE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA     pdf    TXT     HR     EN 215
Tatjana MASTEN MILEK, Gabrijel SELJAK, Mladen ŠIMALA, Maja PINTAR, Vjekoslav MARKOTIĆ#SS UDK 630* 453 (001)
POPIS ŠTITASTIH UŠI (Hemiptera: Coccomorpha) NA DOMAĆINIMA IZ RODA Quercus L. U HRVATSKOJ S NAGLASKOM NA PRVI NALAZ ŠTITASTE UŠI HRASTA CRNIKE – Kermes vermilio Planchon, 1864     pdf    TXT     HR     EN 229
Mirzeta MEMIŠEVIĆ HODŽIĆ, Dalibor BALLIAN UDK 630* 164 (Quercus robur L.) (001)
ISTRAŽIVANJA RAZNOLIKOSTI MORFOLOŠKIH SVOJSTAVA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U POKUSU PROVENIJENCIJA ŽEPČE, BOSNA I HERCEGOVINA     pdf    TXT     HR     EN 239
Branko STAJIĆ, Živan JANJATOVIĆ, Predrag ALEKSIĆ, Zvonimir BAKOVIĆ, Marko KAZIMIROVIĆ, Novica MILOJKOVIĆ UDK 630* 101 + 561 (001)
ANAMORFNE KRIVULJE INDEKSA STANIŠTA MEZIJSKE BUKVE (Fagus × taurica Popl.) U PODRUČJU ŽAGUBICA, ISTOČNA SRBIJA     pdf    TXT     HR     EN 251
Sažetak
dosadašnja istraživanja i njihovi rezultati u čistim i mješovitim sastojinama mezijske bukve na različitim staništima, kao najrasprostranjenije i najvažnije vrste drveća u Srbiji, nisu dovoljna za potpuno sagledavanje i sistematizaciju staništa i sastojina prema trenutnoj i potencijalnoj razini proizvodnosti (Vučković i Stajić 2005). Postoji više različitih načina utvrđivanja potencijalne proizvodnosti staništa. U tom kontekstu, visina stabala je generalno prihvaćena kao najznačajniji indikator proizvodnosti staništa. S obzirom na to, potencijalna proizvodnost staništa najčešće se utvrđuje preko stanišnog indeksa (eng. site index – SI) koji se određuje kao iznos dominantne visine sastojine u određenoj starosti (Monserud 1984; Sterba and Monserud,1993; Bravo and Montero 2001; Gadow 2002; Skovskaard and Vanclay 2008; Pretzsch 2009; Zlatanov et al. 2012; Bontemps and Bouriaud 2014; Kitikidou et al. 2015).
Usprkos velikom značenju evaluacije proizvodnog potencijala staništa za gospodarenje šumama, istraživanja proizvodnosti staništa u vidu stanišnih indeksa nisu intenzivno provođena u Srbiji, ali i u cijeloj regiji zemalja s prostora bivše države Jugoslavije (s izuzetkom Slovenije). U šumarstvu Srbije klasifikacija staništa prema proizvodnosti provodi se pomoću tzv. bonitetnih visinskih grafikona, koji predstavljaju izjednačenu ovisnost visine o prsnom promjeru i bonitetu staništa u obliku visinskih krivulja. Broj izjednačenih linija visina u ovisnosti o prsnom promjeru predstavlja broj bonitetnih razreda, ujedno i broj nizova obujma u tarifama, koji se određuju prema potrebi (Banković and Pantić 2006). U cilju poboljšanja postojećeg sustava klasifikacije staništa prema proizvodnosti, njegove usklađenosti s dominantnim načinom klasifikacije staništa po proizvodnosti i kreiranja mogućnosti za usporedbu dobivenih rezultata s rezultatima ocjene proizvodnog potencijala staništa bukve u Europi, neophodno je definirati krivulje stanišnih indeksa (eng. site index curves) za ovu vrstu drveća. Stoga, cilj istraživanja je (1) modeliranje odnosa visine i starosti dominantnih stabala bukve i (2) konstrukcija anamorfnih krivulja stanišnih indeksa za bukvu na području Žagubice u istočnoj Srbiji.Istraživanje je provedeno u bukovim jednodobnim sastojinama u području Žagubice (oko 15 000 ha ukupne površine pod šumom). Nadmorska visina je od 650 do 1250 m. Prosječna godišnja temperatura i količina oborina iznose 9,8 °C i 682 mm. Za utvrđivanje stanišnih indeksa korišteni su podaci o starosti i visinama dominantnih stabala sa 109 subjektivno odabranih privremenih kružnih pokusnih ploha (u cilju pokrivanja cjelokupnog raspona stanišnih uvjeta i dobnih razreda), veličine 500 m2. Na svakoj plohi je utvrđena prosječna starost i srednja visina 10% najdebljih stabala. Izmjereni podaci o visinama u različitim starostima upotrijebljeni su za dobivanje prosječne krivulje rasta u visinu (metoda vodeće krivulje, eng. guide-curve method). Prosječna krivulja visinskog rasta je modelirana pomoću 7 različitih funkcija rasta (Tablica 2). Temeljna starost za izračun SI iznosi 100 godina (SI100). Kriteriji za odabir najboljeg modela bili su sljedeći: koeficijent determinacije, suma kvadrata relativnih odstupanja i relativna prosječna kvadratna greška (%). Odgovarajućim procedurama dobivene su tzv. anamorfne krivulje stanišnih indeksa.
Prvi dobiveni rezultati provedene analize pokazuju da primijenjeni modeli imaju relativno visoke koeficijente determinacije, ukazujući na to da objašnjavaju više od 65% varijacije u dominantnim visinama, što se prema kriterijima Cohena (1986) može smatrati kao veliki učinak. Između ostalih, modeli Korsuna i Schumachera pokazuju najbolje ukupne statističke značajke. Ipak, Korsunov model je preliminarno izabran za kalkulacije stanišnih indeksa zbog nešto boljih statističkih indikatora. U cilju dodatne ocjene primjenjivosti Korsunove funkcije i ostalih modela, konstruirane su i grafički predstavljene prosječne krivulje visinskog rasta (Slika 1). Korsunova se funkcija pokazala kao najbolja s obzirom na promatrane statističke indikatore i po praćenju tijekova rasta, pa je definitivno izabrana kao model za konstrukciju seta anamorfnih krivulja stanišnih indeksa (Slika 2).
Ovaj rad ima veliko značenje za šumarski sektor u Srbiji i bukvu kao dominantnu vrstu. U izvjesnom smislu, imajući u vidu veliki uzorak s dobro distribuiranim jedinicama unutar različitih starosti i stanišnih razreda, ovo istraživanje je prvo obimno istraživanje proizvodnosti bukovih staništa. Uz to, primijenjena metoda stratifikacije staništa prema proizvodnosti je po prvi puta provedena na bazi stanišnih indeksa dobivenih s privremenih pokusnih ploha. Dobivena saznanja imaju praktičnu primjenjivost u okviru gospodarenja šumama, kao temelj za donošenje odluka na polju planiranja, šumarske politike i ekologije. Naravno, potrebno je provoditi daljnja istraživanja u cilju proširivanja baze podataka i saznanja o odnosu između dominantnih visina i starosti u bukovim sastojinama u proučavanom području, kao i pristupiti konstrukciji polimofrnih krivulja stanišnih indeksa. Na taj način polimorfne krivulje stanišnih indeksa bile bi takođe vrlo korisne i u određivanju odgovarajućih uzgojnih tretmana, općoj klasifikaciji staništa s obzirom na njihovu kvalitetu i za implementaciju načela potrajnog gospodarenja šumama.

Ključne riječi: visinski rast; visinske krivulje; mezijska bukva; Srbija
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Tomislav PORŠINSKY, Maja MORO, Andreja ĐUKA UDK 630* 377
KUTOVI I POLUMJERI PROHODNOSTI SKIDERA S VITLOM     pdf    TXT     HR     EN 259
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Olivera TANČEVA CRMARIĆ, Davorin KAJBA UDK 630*232.5
MIKRORAZMNOŽAVANJE DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) IZ KLONSKE SJEMENSKE PLANTAŽE     pdf    TXT     HR     EN 273
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
SMEĐOGLAVI BATIĆ (Saxicola rubetra L.)     PDF    TXT 283
Alojzije Frković
MIOMIRISNO BILJE NA POŠTANSKIM MARKAMA     PDF    TXT 284
 
OBLJETNICE
     
Slavko Matić
O JOSIPU RADOŠEVIĆU, DIPL. ING., POVODOM 110. GODIŠNJICE ROĐENJA I PODIZANJA SPOMEN OBILJEŽJA UGLEDNIM ŠUMARIMA HRVATSKE     PDF    TXT 286
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Damir Delač
OKRUGLI STOL     PDF    TXT 289
Damir Delač
DAN INŽENJERA REPUBLIKE HRVATSKE     PDF    TXT 292
 
PRIZNANJA I NAGRADE
     
Milan Glavaš
BRONČANA PLAKETA I PRIZNANJE ŠUMARIMA     PDF    TXT 295
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Milan Glavaš
OD SJEMENKE DO PLODA - Vodič kroz svijet drveća i grmlja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit     PDF    TXT 299
 
IZ HŠD-a
     
Oliver Vlainić
22. ALPE-ADRIA NATJECANJE     PDF    TXT 300
Goran Bukovac
SPOMEN PLOČA JOSIPU RADOŠEVIĆU     PDF    TXT 303
Damir Delač
Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2016. godine održane  8. i 9. travnja u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša, Put Duilova 11,  21000 Split i na području HŠD-a ogranak Dalmacija-Split     PDF    TXT 305
Porin Schreiber
STRUČNA TEMA - POVIJESNO-KULTURNE ZNAMENITOSTI GRADA SPLITA - Obilazak Park šume Marjan, te posjet Alkarskim dvorima u Sinju     PDF    TXT 311
Vlado Topić
POSJET ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA HŠD-A PARK ŠUMI MARJAN     PDF    TXT 316
Porin Schreiber
POSJET ALKARSKIM DVORIMA U SINJU     PDF    TXT 319

                UNDER CONSTRUCTION