broj: 5-6/2015        pdf (6,02 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201505 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
DRŽAVNI ISPITI ZA SAMOSTALNO VOĐENJE ŠUMSKOG GOSPODARSTVA     pdf    TXT     HR     EN 221
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Tamara Jakovljević, Ivana Radojčić Redovniković, Marina Cvjetko, Ivana Bukovac, Marija Sedak, Maja Đokić, Nina Bilandžić UDK 630*414 (001)
POTENCIJAL JABLANA (Populus nigra var. italica) U FITOREMEDIJACIJI KADMIJA     pdf    TXT     HR     EN 223
Ivan Martinić, Matija Landekić, Matija Bakarić, Drago Marguš, Anita Jurković UDK 630*279+41 (001)
SMANJENJE OPTEREĆENJA POSJETITELJA NA PJEŠAČKIM STAZAMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA PRIMJENOM SHEME PROGRAMIRANOG ODMARANJA     pdf    TXT     HR     EN 233
Dijana Čortan,Bojan Tubić, Mirjana Šijačić-Nikolić, Dragan Borota UDK 630*164 (001)
MORFOLOŠKA VARIJABILNOST LISTOVA CRNE TOPOLE (Populus nigra L.) NA PODRUČJU VOJVODINE, SRBIJA     pdf    TXT     HR     EN 245
Sažetak
Crna topola (Populus nigra L.) predstavlja jednu od bitnih pionirskih drvenastih vrsta (Pospiškova et al. 2004) koja je prilagođena specifičnim uvijetima poplavnog područja. Budući da unatrag nekoliko desetljeća čovek intenzivno kontroliše plavna područja, utvrđeno je da prirodna staništa autohtonih ritskih vrsta polako nestaju. Uzevši u obzir nestanak ovih ekosustava, prekomjernu eksploataciju autohtonih topola, introdukciju superiornih hibrida topola i mogućnost introgresija gena kultiviranih topola, crna topola se smatra ugroženom vrstom. Kako bi se mogle primijeniti odgovarajuće metode konzervacije, potrebno je utvrditi postojanje varijabilnosti unutar preostalih prirodnih populacija (Flush et al. 2002). Varijabilnost postojećih prirodnih populacija
crne topole na području Vojvodine je u ovom istraživanju ispitana pomoću niza morfoloških svojstava lista.
Istraživanja unutarpopulacijske i međupopulacijske morfološke varijabilnosti listova crne topole (Populus nigra L.) rađeno je na razini četiri prirodne populacije koje se nalaze u dolinama najvećih rijeka Vojvodine (Dunav, Tisa, Sava – Slika 1). Skupljanje uzoraka obavljeno je metodom slučajnog odabira u tijeku vegetacijskog perioda kada su listovi potpuno razvijeni. Prikupljeni su listovi srednjeg djela grančice dugorasta koje Tucović (1965) ističe kao najvažnije za karakteriziranje pojedinih sistematskih kategorija. Na herbariziranom materijalu analizirano je devet morfometrijskih svojstava (slika 2).
Standardna deskriptivna statistika (prosječna vrijednost, min/max vrijednost, raspon varijacije, standardna devijacija, relativna standardna devijacija), analiza varijance (one way ANOVA), post hoc Tukey HSD test i klaster analiza (metoda najbližeg susjeda, Euklidska udaljenost) su provedeni kako bi se utvrdile razlike na unutarpopulacijskom i međupopulacijskoj razini.
Rezultati analize varijance (tabela 2.) ukazuju na postojanje statistički značajnih razlika između individua u okviru populacija za sva ispitivana morfometrijska svojstva (p<0,000). Dok su rezultati analize varijance provedeni radi utvrđivanja značajnosti razlika između populacija pokazali da za svojstva b, d, f, h i i postoji statistički značajna razlika između populacija. Tukey testom i klaster analizom utvrđeno je da se populacija A najviše ističe, potom slijedi populacija C, dok su populacije B i D najsličnije. Rezultati analiza pokazuju izraženu varijabilnost kada su u pitanju parametri c, e, f i d za koje se smatra da su pod izrazitom genetskom kontrolom, dok parametri b, a i g koji se odlikuju velikom plastičnošću pokazuju manju varijabilnost, što ukazuje na slične stanišne uvjete istraživanih populacija.
Dobijene statističke analize ukazale su da na unutarpopulacijskoj i međupopulacijskoj razini postoji značajna varijabilnost, pri čemu je varijabilnost unutar populacija dosta izraženija od varijabilnosti između populacija. Imajući u vidu da su stanišni uvijeti istraživanih populacija ujednačeni i na osnovi utvrđenih statističkih značajnosti može se zaključiti da su njihove razlike zanemarive, možemo zaključiti da je unutarpopulacijska različitost uzrokovana izrazitom heterogenošću analiziranih genotipova ovih populacija.

Ključne riječi: Crna topola; Vojvodina; morfologija lista; unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost
Milorad Danilović, Milan Kosovski, Dragan Gačić, Dušan Stojnić, Slavica Antonić UDK 630* 462 + 326 (001)
OŠTEĆENJA NA PREOSTALIM STABLIMA I POMLATKU TIJEKOM SJEČE I PRIVLAČENJA DRVA U MJEŠOVITIM I ČISTIM BUKOVIM SASTOJINAMA     pdf    TXT     HR     EN 253
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Sanja Novak Agbaba, Nevenka Ćelepirović, Monika Karija Vlahović, Boris Lović UDK 630*443
Eutypella parasitica R.W. Davidson & R.C. Lorenz SEDAM GODINA NAKON PRVOG NALAZA U HRVATSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 263
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
BRGLJEZ (Sitta europaea  L.)     PDF    TXT 273
Jozo Franjić
Popularizacija hrvatske flore - PASJI TRN (Hippophaë rhamnoides L., Elaeagnaceae) U FLORI HRVATSKE     PDF    TXT 274
 
AKTUALNO
     
Domagoj Troha
EU FONDOVI U ŠUMARSTVU     PDF    TXT 276
Igor Anić
U HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI ODRŽAN OKRUGLI STOL PRAVNA ZAŠTITA ŠUMA     PDF    TXT 279
Hranislav Jakovac
STRUČNI SKUP 250 GODINA HRVATSKOGA ŠUMARSTVA     PDF    TXT 282
Hranislav Jakovac
I BAŠKE OŠTARIJE DOBILE SPOMEN PLOČU     PDF    TXT 290
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Alojzije Frković
CRVENA KNJIGA PTICA HRVATSKE     PDF    TXT 294
 
OBLJETNICE
     
Vice Ivančević
PROŠLO JE 40 GODINA OD OSNUTKA I KONTINUIRANOG RADA ODJELA ZA UREĐIVANJE ŠUMA, UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICE SENJ     PDF    TXT 297

                UNDER CONSTRUCTION