| |
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA |
| |
|
|
| Branimir Prpić | |
| Komu pripada voda koju oplemeni i očuva šuma
PDF TXT
HR
|
220 |
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Prka, Marinko | |
| Određivanje sortimentne strukture jednodobnih bukovih sastojina primjenom norme Hrn En 1316-1:1999
pdf TXT
HR
EN
|
223 |
| Goglia, V., J. Žgela, I. Đukić | UDK 630* 304 + 964 (001) |
| Učinkovitost antivibracijskih rukavica: II dio
pdf TXT
HR
EN
|
239 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Degmečić, D., M. Bićanić | UDK 630* 156 |
| Značaj tjelesne težine kod vrste europska srna (Capreolus capreolus l.) u istočnoj Slavoniji i Baranji
pdf TXT
HR
EN
|
245 |
Sažetak: Regionalne razlike u rastu, veličini tijela te dnevnom tjelesnom prirastu kod lanadi su uočene i evidentirane na mnogim područjima Europe. S obzirom kako su glavni ciljevi lovnog-gospodarenja te upute o selekcijsko-uzgojnim mjerama vezani na poznavanje tih karakteristika ( tjelesnia težina prilikom lanjenja, brzina rasta i razvoja tjela), upravo ti podaci su vrlo važni za poduzimanje odgovarajućih mjera za unapređivanje uzgoja srne. Bez podataka o višegodišnjem stvarnom brojnom stanju populacije srna i njenog spolnog i dobnog sastava, u jednom lovištu nije moguće ni najboljim lovnim stručnjacima propisati odgovarajuće mjere uzgoja i racionalnog korištenja srna, a jednako tako nije moguće niti dati smjernice gospodarenja čijim provođenjem bi se mogla osigurati trajno visoka i kvalitetna produkcija srneće divljači. Ovaj rad će ukazati na postojeće vrijednosti tjelesnih težina i razvoja srneće divljaći na području istočne Slavonoije i Baranje. Jednako tako, želja je ukazati na važnost praćenja tih vrijednosti i prikazati kakav utjecaj imaju tjelesne težine na trofejnu vrijednost, uspjeh u oplodnji (broj zametaka), uspjeh u rastu lanadi te kakvo značenje imaju ove veličine prilikom selekcijsko-uzgojnih mjera. Tjelesna težina lanadi na leglu je praćena u šumi Haljevo, kao i dnevni prirast tjelesne težine lanadi. Izmjerena tjelesna težina lanadi na leglu se prema podacima Nikolandića, za Baranju kreće od 1020 g. do 2680 g., dok dnevni prirast lanadi iznosi122 g. Tjelesne težine lanadi, mladih i rasplodnih grla su praćena tijekom izvršavanja odstrela u tipično šumskom staništu srne u Spačvi te u tipično poljskom staništu Baranjsko Podunavlje. Lanad u jesen (za vrijeme odstrijela) dosegne u šumskom staništu 65 % srednje ostvarene tjelesne težine rasplodnih grla, a u poljskom staništu 69 %. Jednako tako mlada grla u šumskom i u poljskom staništu dostižu prosječnu težinu od oko 20 kg, što mladim ženkama omogućuje ulaz u parenje. Kod rasplodnih mužjaka se dostizanje 24–25 kg pokazalo značajnim za daljnji razvoj trofeja, a kod rasplodnih ženki za srednji broj zametaka. Istraživanja na ta tri lokaliteta su potvrdila nekoliko važnih stvari za gospodarenje srnećom divljači: tjelesna težina lanadi pri porodu, brzi rani rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom prvih mjeseci života, tjelesna težina s kojom lanad ulazi u svoje prvo zimsko razdoblje, tjelesna težina rasplodnih ženki, plodnost ženki, tjelesna težina rasplodnih mužjaka, trofejna struktura mužjaka.
Ključne riječi: dnevna stopa prirasta lanadi; produktivnost srna; srednja vrijednost tjelesnih težina rasplodnih mužjaka i ženki; Tjelesna težina lanadi na leglu |
| |
| STRUČNI ČLANCI |
| |
|
|
| Najvirt, Ž., A. Miličević, Š. Meštrović | UDK 630* 181.1 |
| Areal hrasta oštrike (Quercus coccifera l.) u zapadnom dijelu poluotoka Pelješca
pdf TXT
HR
EN
|
253 |
| Španjol, Ž., K. Biljaković, R. Rosavec, D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić | UDK 630* 432 |
| Šumski požari i fizikalni modeli
pdf TXT
HR
EN
|
259 |
| |
| ZAŠTITA PRIRODE |
| |
|
|
| Arač, Krunoslav | |
| Zeba (Fringilla coelebs L.)
PDF TXT
|
269 |
| Kranjčev, Radovan | |
| Jadranska perunika, Na izvoru krke, Veli slap na grdoselskom potoku, Montegarganska kokica, Brusnica, Patuljasta zvončika, Iz šume Repaš
PDF TXT
|
269 |
| |
| AKTUALNO |
| |
|
|
| Delač, Damir | |
| Zapisnik 112. redovite sjednice skupštine Hrvatskoga šumarskog društva
PDF TXT
|
273 |
| Jakovac, Hranislav | |
| Stručna tema skupštine: “Obnovljivi izvori energije u RH – Energetska uporaba šumske biomase”
PDF TXT
|
281 |
| Tomić, F., T. Krička, S. Matić | |
| Raspoložive poljoprivredne i šumske površine za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj
PDF TXT
|
282 |
| Dundović, Josip | |
| Energija iz Šumske biomase potencijal i perspektive u Hrvatskoj
PDF TXT
|
283 |
| Stanić, Zoran | |
| Suradnja Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskih šuma u korištenju šumske biomase kao obnovljivog energenta
PDF TXT
|
286 |
| Sučić, Željko | |
| Profil šumske biomase
PDF TXT
|
287 |
| Jakovac, Hranislav | |
| 10. obljetnica nastupa ekipe hrvatskih šumara na EFNS-u
PDF TXT
|
290 |
| Jurjević, Petar | |
| 110 godina od izgradnje Hrvatskoga šumarskog doma
PDF TXT
|
293 |
| Frković, Alojzije | |
| Pozdrav iz Hrvatske – Plitvička jezera
PDF TXT
|
296 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Dekanić, S., T. Dubravac | |
| Multifunkcionalno gospodarenja panjačama jugoistočne Europe – CForSee
PDF TXT
|
298 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Glavaš, Milan | |
| Izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić: Dabar u Hrvatskoj
PDF TXT
|
300 |
| Grospić, Frane | |
| L’Italia forestale e montana
PDF TXT
|
302 |
| |
| PRIZNANJA |
| |
|
|
| Glavaš, Milan | |
| Veliko priznanje šumarima
PDF TXT
|
304 |
| |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA |
| |
|
|
| Grospić, Frane | |
| HŠD – Ogranak Zagreb u posjeti UŠP – Sisak i PPS Majur
PDF TXT
|
306 |
| |
| IZ SVIJETA GLJIVA |
| |
|
|
| Kranjčev, Radovan | |
| Gljiva ganoderma, Na brezovim resama
PDF TXT
|
309 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Figurić, Mladen | |
| Rudolf Sabadi (1928 – 2008)
PDF TXT
|
311 |
| Brežnjak, M., V. Rajković | |
| Milan Blažević (1925 – 2008)
PDF TXT
|
319 |
| Lončar, Danijel | |
| Anton Polić (1938 – 2008)
PDF TXT
|
320 |
