broj: 5-6/2007        pdf (24,3 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200705 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
Branimir Prpić
Uloga naših nizinskih šuma u globalnoj promjeni klime     PDF    TXT     HR 206
Globalna ili opća promjena klime uzrokovana prekomjernom uporabom fosilnih goriva najavljena za XXI. stoljeće, očekivana je, a na koju ćemo se u šumarstvu polagano morati privikavati. U našim prirodnim mješovitim šumama termofilnije vrste preuzele bi postupno dominaciju, dok većina vrsta drveća imaju u odnosu na toplinu kao izravan ekološki čimbenik široku ekološku valenciju, pa u sadašnjim staništima ne bi trebale biti ugrožene. U naše vrste drveća s uskom ekološkom valencijom, s obzirom na toplinu, navodimo običnu jelu i glede vode hrast lužnjak, koji su u nas najugroženije vrste, te običnu bukvu koja je zasigurno na zatopljenje klime najotpornija. Prema Otto-u (1994) poznatome šumarskom ekologu, promjena klime izazvat će i poboljšanje i pogoršanje staništa. Kod pogoršanja fenotipsku prilagodbu i selekciju u smislu stvaranja bolje prilagođenih ekotipova, dominaciju do sada potištenih vrsta, te sušenje onih vrsta koje se ne mogu prilagoditi. Na jednom međunarodnom skupu u HAZU održanom 1998., Matić i dr. ustanovili su očigledno povećanje temperature zraka i smanjenje količine oborina za područje Varaždinskih podravskih šuma i šume Kalje kod Lekenika, uz druge nepovoljne utjecaje (onečišćena poplavna voda, pad razina podzemne vode), što je izazvalo katastrofalna sušenja i poslije toga prirodno pomlađenje pionirskim vrstama. Na istom skupu Vidaković iznosi kako će šume pod utjecajem klimatskog stresa postati neotporne na požare i štetočinje, a što se vidi u primjeru jele i smreke u prebornim šumama Dinarida. U posljednje vrijeme govori se kako se zatopljenje odvija puno brže nego što se pretpostavljalo. To se posebice odnosi na topljenje ledenjaka u gorju Europe i Azije, te na Antarktiku, pa će i kod nas pojava promjene klime u smislu zatopljenja biti zasigurno izraženija nego što smo očekivali. Na klimatske promjene najotpornije su nizinske šume koje ponajprije ovise o hidrološkim prilikama riječne doline, a pojavljuju se u različitim klimatskim područjima. Nizinske šume podjednakoga sastava pojavljuju se od Sredozemlja do Baltika, uz napomenu da se zasigurno radi o različitim ekotipovima vrsta drveća. Iako su šumski bazen Spačva u istočnoj Slavoniji i Motovunska šuma u Istri prostorno relativno blizu, klimatski, po svojemu su nalazištu vrlo daleko, a po svome sastavu vrlo blizu. I jedna i druga su nizinske šume sastavljene od hrasta lužnjaka, poljskoga jasena i običnoga graba. Bacimo li pogled na ekološku konstituciju vrsta drveća nizinskih šuma, hrast lužnjak, poljski jasen, nizinski brijest, crna joha, crna topola, bijela topola i bijela vrba, sve navedene vrste imaju manje ili veće zahtjeve glede vode. Voda je u njihovoj ekološkoj konstituciji vladajući čimbenik i zavisno o većem ili manjem zahtjevu, te većoj ili manjoj osjetljivosti na njezin višak u staništu, vrsta zauzima prostor u riječnoj dolini s ostalim drvećem, grmljem i prizemnim rašćem sličnih zahtjeva prema staništu u odnosu na vodu. Nizinska šuma ima neprocjenjivu vrijednost općekorisnih funkcija i to posebice one vodozaštitne, protuimisijske, bioraznolikosne, prirodozaštitarske, genetske, socijalne (turistička i rekreacijska) i fiziološke u smislu vezivanja ugljika i proizvodnje kisika. Poplavne šume u Hrvatskoj bez šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba, vežu godišnje oko 900.000 t ugljika i trajno oko 60 milijuna t ugljika, što predstavlja značajan doprinos ublažavanju učinka “staklenika atmosfere”, odnosno globalnoga zatopljenja. Kada bi u ostalim šumama Hrvatske zbog općeg zatopljenja u svezi s prilagodbom šumskoga drveća na izmijenjena staništa došlo do promjene strukture sastojina, što bi poremetilo njihovu gospodarsku i općekorisnu ulogu, nizinske šume bi i dalje obavljale sve svoje uloge, što je memento hrvatskome puku, ali i šumarima, jer svako stablo u riječnim nizinama dio je golemoga biološkog kapitala Republike Hrvatske. Prof. dr. sc. Branimir Prpić
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Oršanić, M., D. Drvodelić, I. Kovačević UDK 630* 232.3 (001)
Rasadnička proizvodnja sadnica crnoga oraha (Juglans nigra L.)     pdf    TXT     HR     EN 207
Prka, M., A. P. B. Krpan UDK 630* 525 (001)
Problem određivanja sortimentne strukture jednodobnih bukovih sastojina     pdf    TXT     HR     EN 219
Ballian, D., F. Bogunić, G. Božič UDK 630* 165 (001)
Genetička varijabilnost obične smreke(Picea abies /L./ H. Karst.) u bosanskom dijelu Dinarida     pdf    TXT     HR     EN 237
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Čavlović, J., K. Teslak, M. Božič, D. Kremer, Z. Spajić UDK 630* 560 (Juglans nigra L.)
Rast i prirast crnoga oraha (Juglans nigra L.) u istočnoj Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 247
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Margaletić, J., M. Grubešić, T. Kalvi, G. Videc UDK 630* 450 + 451
Utjecaj europskoga dabra (Castor fiber L.) na šumski ekosustav gospodarske jedinice “Turopoljski lug”     pdf    TXT     HR     EN 257
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Plavetna sjenica (Parus caeruleus L.)     PDF    TXT 266
Kranjčev, R.
Na Šehovcu     PDF    TXT 267
Kranjčev, R.
Rijetkosti s Đurđevačkih pesaka     PDF    TXT 267
 
AKTUALNO
     
Jurjević, P.
O kanalu Dunav – Sava sa šumarskoga stajališta     PDF    TXT 269
Frković, A.
U Lividragi otkriveno spomen-obilježje akademiku Dušanu Klepcu     PDF    TXT 272
 
DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA
     
Pleše, V.
Izložba lovačkih trofeja slika i fotografija, Dan otvorenih vrata     PDF    TXT 275
Delač, D.
Zapisnik 111. redovite sjednice Skupštine HŠD-a     PDF    TXT 276
Pleše, V.
Savjetovanje na temu daljinska istraživanja u šumarstvu     PDF    TXT 281
Delač, D.
Svečana akademija povodom Dana hrvatskoga šumarstva     PDF    TXT 282
Pleše, V.
Natjecanje radnika u šumarstvu     PDF    TXT 285
Oluić, D.
Geomatica 10 – novi softver     PDF    TXT 286
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Frković, A.
Priče o dva istarska dragulja     PDF    TXT 288
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Marečić, M.
Stanje šuma i šumskog fonda Istre nakon II. svjetskog rata     PDF    TXT 289
 
OBLJETNICE
     
Mladen Skoko
Život i djelo Albina Leusteka glavnog šumara zagrebačke gradske šumarije na Medvednici     PDF    TXT 291
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Dundović, J., H. Jakovac
Godišnja sjednica Upravnog vijeća asocijacije Pro Silva Europa     PDF    TXT 300
Videc, G.
4th International Wildland fire conference     PDF    TXT 303
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Grospić, F.
Članovi HŠD Ogranak Zagreb dva dana na području Gorskog kotara     PDF    TXT 306
 
IN MEMORIAM
     
Schreiber, P.
Branimir Baričević, (1960 – 2006)     PDF    TXT 311

                UNDER CONSTRUCTION