broj: 5-6/2004        pdf (38,8 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
Održanje šumskih ekosustava u današnjem dobrom stanju nije moguće bez funkcioniranja pravne države     PDF    TXT     HR 221
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Pernar, N., Vukelić, J., Bakšić, D., Baričević, D. UDK 630* 114.4 + 188
Prilog poznavanju geneze i svojstava tla ritskog područja sjeveroistočne Baranje     pdf    TXT     HR     EN 223
Krpan, A. P. B., Poršinsky, T. UDK 630* 363
Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 2. dio: Djelotvornost harvestera u kulturi mekih listača     pdf    TXT     HR     EN 233
Zečić, Ž., Krpan, A. P. B., Poršinsky, T., Šušnjar, M. UDK 630* 375
Djelotvornost traktora Steyr 8090 i 9078 u oplodnim sječama sastojina požeškog gorja     pdf    TXT     HR     EN 245
Pilaš, I., Potočić, N. UDK 630* 561 + 116
Odnos unutarsezonskih varijacija prirasta debla, električnog otpora kambijalne zone i podzemne vode u sastojini hrasta lužnjaka (Q. robur L.)     pdf    TXT     HR     EN 255
Popijač, M., Seletković, I., Volner, M., Lovrenčić, I., Barišić, D., Kezić, N. UDK 630* 160 + 161
Dinamika kretanja 137Cs i 40K na stablima jele (Abies alba) na Sljemenu     pdf    TXT     HR     EN 269
Posavec, S. UDK 630* 652
Specifičnosti poslovne analize entiteta za gospodarenje šumom i šumskim zemljištem     pdf    TXT     HR     EN 279
Štorga, D. UDK 630* 582 + 525
Primjena GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima     pdf    TXT     HR     EN 287
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Lastavica (Hirundo rustics L.)     PDF    TXT     HR 300
 
AKTUALNO
     
Jakovac, H.
Dani hrvatskoga šumarstva, 108. redovita skupština hrvatskoga šumarskog društva     PDF    TXT     HR 301
Prpić, B.
Profesor dr. sc. Slavko Matić izabran za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti     PDF    TXT     HR 323
Frković, A.
Poštanska marka posvećena Nacionalnom parku “Risnjak”     PDF    TXT     HR 326
Oštrić, I.
O vatrenoj stihiji na jadranskom području     PDF    TXT     HR 328
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, T.
U prirodnom šumskom ekosustavu, divljač mora biti uravnotežena sastavnica     PDF    TXT     HR 329
 
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI
     
Raguž, D.
Mr. sp. Marin Tomaić, dipl. ing. šum.     PDF    TXT     HR 332
Raguž, D.
Mr. sp. Vlado Jumić, dipl. ing. šum.     PDF    TXT     HR 333
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Getz, D.
Adamsijev plijenor, rijetki posjetitelj Hrvatske i grada Osijeka     PDF    TXT     HR 335
U povijesti ornitologije značajno mjesto i ulogu imaju šumari – lovci. Suosnivači su mnogih glasovitih zbirki životinja, posebno ptica. Često upozoravaju znanstvenike na pojavu neke rijetke vrste. Tako smo i ove godine upozoreni na pojavu “sjevernih” močvarica na rijeci Dravi kod Osijeka. Pripomenimo, da se ovaj grad nalazi na razmeđi između dva poznata europska ritska područja, Kopačkog i Kolođvarskog. Dok je prvi još uvijek u funkciji obitavanja močvarica, drugi je isušen početkom 20. stoljeća. Navike ptica sa sjevera da ih povremeno posjećuju nisu nestale.
Sve ove ptice čine Osijek jedinstvenim, međutim sresti adamsijevog plijenora na rijeci Dravi i još ga fotografirati je, osim puke slučajnosti, i osobita nagrada svakog poznavatelja ptica.
Adamsijev ili žutokljuni plijenor, Gavia adamsii (Gray 1859) pripada rodu plijenorki (Columbidae). Veličine je kormorana (84–99 cm) na kojega podsjeća. Od velikoga plijenora (Gavia immer) razlikuje se po kljunu, koji je kod adamsijevog plijenora žut (Nijemci ga zovu Gelbschnabel – Eistaucher). Razlika je i u izgledu donjeg kljuna, koji je u prednjoj trećini oštro izbrušen, a kod velikog plijenora je naprotiv zaobljen.
Gnijezdi se na obali Ledenog mora, zapadno od Murmanska sve do Čukotskog poluotoka, na poluotoku Kolgujevu i u Novoj Zemlji; uzduž rijeka Ob, Jenisej i Lane. Podaci iz prošlog stoljeća govore da se gnijezdio na sjevernoj obali Ohotskog mora, u sjeverozapadnom dijelu Aljaske do poluotoka Adelaida, ponekad na Foxovoj i Bafinovoj zemlji u Sjevernoj Americi. Gnijezdi se sporadično u finskoj Laponiji.
Tijekom seobe naći ćemo ga na obali sjevernog Pacifika, južne Aljaske, na Kamčatki, Kurilskim otocima i Japanu, gdje i zimuje. Jedan manji dio populacije zimuje na obali Norveške, u Švedskoj (32 sluč.), Finskoj (22 sluč.), Danskoj (9 sluč.), Italiji (2 sluč.), bivšoj Jugoslaviji (2 sluč.), Poljskoj (3 sluč.).
U odnosu na druge plijenore, o žutokljunom plijenoru imamo malo podataka. Sparuje se slično kao veliki plijenor na otvorenom moru. Gnijezdo gradi u blizini vode bez materijala iz okolice. Jaja su slična jajima velikog plijenora. Na Aljasci se gnijezdi od sredine lipnja do početka srpnja; na poluotoku Tamir do kraja srpnja. Gnijezdi se jednom godišnje, pojedinačno. U gnijezdu se nađu dva jaja. Za vrijeme sparivanja i tijekom seobe formiraju se manja jata. Zadržava se pretežito na vodi, rijetko na tlu. Hrani se ribom, rakovima, mekušcima i morskim crvima.
Prvi ulovljeni (preparirani) primjerak žutokljunog plijenora na tlu Hrvatske opisao je Miroslav Hirtz 1936. g. u Glasniku Hrvatskog prirodoslovnog društva (br. 44–48). Navodi da se radilo o ženki koju je odstrijelio 19. prosinca 1908. godine Josip Babić na rijeci Savi kod Babine Grede u Slavoniji. Preparat se nalazi u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Ženka je bila teška 3,25 kg, dužine 89 cm, raskriljena 140 cm. Kljun joj je bio dugačak 10 cm itd.
Drugi primjerak potječe (od 11. studenog 1983.) s rijeke Dragonje (hrvatska obala) iz Istre. Opis ptica i zapažanje objavio je I. Škornik u slovenskom časopisu “Acrocephalus” br. 8/1983.
Dakle, žutokljuni plijenor javlja se službeno u Hrvatskoj u dva navrata, ovo naše opažanje bilo bi treće. Našeg žutokljunog plijenora prvi put smo zapazili 1. veljače 2004. godine na Dravi, u neposrednoj blizini poznate osječke plaže “Kopakabana”. Drugi puta kod Zimske luke 12. 2. 2004. i treći puta kod “Bijele lađe” 2. 3. 2004. Ptica se zadržavala ispod visećeg mosta, pa ju je bilo relativno lako fotografirati. Često bi zaranjala. Tako je jedno zaronjavanje trajalo gotovo dvije minute, srećom uvijek bi izronila u blizini mosta. U jednoj drugoj prilici u kljunu je držala živu ribu koju je ubrzo progutala. Bila je u zimskom ruhu. Pretpostavljamo da se i u ovom slučaju radilo o ženki.
Očigledno je da je žutokljuni plijenor rijetkost u Hrvatskoj, za razliku od drugih članova spomenutog roda: velikog, srednjeg (G. arctica) i malog (G. stellata) koji gostuje zimi na Dunavu i vjerovatno na drugim dijelovima Drave i Save.
Iako se žutokljuni plijenor ponaša kao divlja ptica, ostaje tračak sumnje u vjerodostojnost porijekla ove ptice. Postoji sumnja da “naš“ žutokljuni plijenor potječe iz nekog zoološkog vrta susjednih zemalja ili je možda “kućni ljubimac” nekog ljubitelja ptica? Pojava rijetkih vrsta iz vrlo udaljenih zoogeografskih područja nije nepoznata. Tako i u popisu ptičjih vrsta Parka prirode “Kopački rit” i Podunavlja nalazimo vrste koje potječu iz Južne Amerike (čileanski plamenac), Sjeverne Amerike (šarena “harlekinova” patka), Indije (indijska guska) i sl, a sve su to “bjegunci” iz zooloških vrtova ili parkova prirode, gdje su prvo donešene i udomljene, a onda su pobjegle u prirodu i podivljale.
Bez obzira na tu mogućnost, pojava ove rijetke ptice na Dravi zanimljiv je događaj koji zaslužuje pozornost šumara, lovaca i ljubitelja prirode.
Izvornik podataka:
Peterson, R., G. Montfort, P. A. D. Hollom, (1985): Die Vögel Europas, 14., verbesserte Auflage, Hamburg und Berlin.
Kralj, J. (1997): Ornitofuna Hrvatske tijekom poslijednjih dvjesto godina, Larus, 46, 1–112, Zagreb.
Matvejev, S. D., V. F. Vasić, (1973): Catalogus faune Jugoslaviae, Academia scientarium et artium Slovenica, IV/3, Ljubljaana
Rucner, D. (1955): Moja knjiga o pticama, Školska knjiga, Zagreb.
Hirtz, M. (1936): Kritische Beiträge zur Kenntnis der Vogelwelt Jugoslaviens, Glasnik hrvatskog prirodoslovnog društva 41–48: 161–230, Zagreb.
Bauer, K. M., G. Blotzheim, (1987): Handbuch der Vögel Mitteleuropas, Band 1, Gaviiformes – Phoenicopteriformes, 2., durchgesehene Auflage, 69–74, Wiesebaden.
Makatsch, W. (1969): Wir Bestimmen die Vögel Europas, 2. Auflage, Leipzig.

 
OBLJETNICE
     
Skoko, M.
Najstariji šumarski stručnjak u Hrvatskoj Ivan Šavor proslavio je 103. rođendan     PDF    TXT     HR 337
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Kajba, D.
Izvješće sa sedmog sastanka Euforgen mrežnog plana za plemenite listače     PDF    TXT 338
Grubešić, M.
U Slovačkoj održani XI. Levički lovački dani     PDF    TXT 339
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Grubešić, M.
Pavel Hell, Jaroslav Slamečka, Jozef Gašparik: Ris i divlja mačka – u slovačkim Karpatima i u svijetu (Ris a diva mačka – v slovenskych Karpatov a vo svete)     PDF    TXT 343
Grospić, F.
Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 344
Grospić, F.
Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 349
Vojniković, S.
GIS u gazdovanju prirodnim resursima     PDF    TXT 350
Biškup, J.
Svi hrvatski šumari u jednoj ediciji     PDF    TXT     HR 351
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Šegon, V.
2. Svjetska konferencija i izložba tehnologije Biomasa za energiju, industriju i zaštitu klime     PDF    TXT 352
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Schreiber, P.
Posjet HŠD ogranak Dalmacija Split HŠD ograncima Vinkovci i Osijek     PDF    TXT 354
 
IN MEMORIAM
     
HŠD – ogranak Delnice
Rade Rajnović (1956 – 2003)     PDF    TXT     HR 359

                UNDER CONSTRUCTION