broj: 5-6/2004        pdf (38,8 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
Održanje šumskih ekosustava u današnjem dobrom stanju nije moguće bez funkcioniranja pravne države     PDF    TXT     HR 221
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Pernar, N., Vukelić, J., Bakšić, D., Baričević, D. UDK 630* 114.4 + 188
Prilog poznavanju geneze i svojstava tla ritskog područja sjeveroistočne Baranje     pdf    TXT     HR     EN 223
Krpan, A. P. B., Poršinsky, T. UDK 630* 363
Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 2. dio: Djelotvornost harvestera u kulturi mekih listača     pdf    TXT     HR     EN 233
Zečić, Ž., Krpan, A. P. B., Poršinsky, T., Šušnjar, M. UDK 630* 375
Djelotvornost traktora Steyr 8090 i 9078 u oplodnim sječama sastojina požeškog gorja     pdf    TXT     HR     EN 245
Pilaš, I., Potočić, N. UDK 630* 561 + 116
Odnos unutarsezonskih varijacija prirasta debla, električnog otpora kambijalne zone i podzemne vode u sastojini hrasta lužnjaka (Q. robur L.)     pdf    TXT     HR     EN 255
Popijač, M., Seletković, I., Volner, M., Lovrenčić, I., Barišić, D., Kezić, N. UDK 630* 160 + 161
Dinamika kretanja 137Cs i 40K na stablima jele (Abies alba) na Sljemenu     pdf    TXT     HR     EN 269
Posavec, S. UDK 630* 652
Specifičnosti poslovne analize entiteta za gospodarenje šumom i šumskim zemljištem     pdf    TXT     HR     EN 279
Štorga, D. UDK 630* 582 + 525
Primjena GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima     pdf    TXT     HR     EN 287
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Lastavica (Hirundo rustics L.)     PDF    TXT     HR 300
 
AKTUALNO
     
Jakovac, H.
Dani hrvatskoga šumarstva, 108. redovita skupština hrvatskoga šumarskog društva     PDF    TXT     HR 301
Prpić, B.
Profesor dr. sc. Slavko Matić izabran za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti     PDF    TXT     HR 323
Frković, A.
Poštanska marka posvećena Nacionalnom parku “Risnjak”     PDF    TXT     HR 326
Oštrić, I.
O vatrenoj stihiji na jadranskom području     PDF    TXT     HR 328
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, T.
U prirodnom šumskom ekosustavu, divljač mora biti uravnotežena sastavnica     PDF    TXT     HR 329
 
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI
     
Raguž, D.
Mr. sp. Marin Tomaić, dipl. ing. šum.     PDF    TXT     HR 332
Raguž, D.
Mr. sp. Vlado Jumić, dipl. ing. šum.     PDF    TXT     HR 333
Mr. sp. Vlado Jumić, dipl. ing. šum. rođen je 13. svibnja 1965. godine u Grabovcu, kraj Kneževih vinograda gdje i sada živi. U Kneževim vinogradima završio je osnovnu školu, a srednju drvnotehnološku u Osijeku. Godine 1982. zapošljava se u lovno-šumskom gospodarstvu “Jelen” kao poslovođa na pilani u Zlatnoj Gredi, te po potrebi radi i kao šumarski tehničar u Šumariji Tikveš. Kao dragovoljac sudionik je Domovinskog rata od 1991 – 1994. godine. Godine 1992. tijekom izvršavanja borbenog zadatka teže je ranjen u nogu. Ministarstvo obrane RH ga je kao invalida Domovinskog rata uputilo na daljnje školovanje na Šumarski fakultet u Zagrebu. Studij na Šumarskom fakultetu u Zagrebu upisao je 1994/95., a diplomirao je u svibnju 1999. Iste godine upisao je poslijediplomski studij smjera lovstvo na istom fakultetu. Zaposlen je u poduzeću HŠ d.o.o. na radnom mjestu revirnika u Šumariji Tikveš. Tijekom studija bio je jedan od glavnih osnivača lovačke sekcije Šumarskog fakulteta, a obnašao je i dužnost predsjednika sekcije. Objavio je jedan znanstveno-popularni članak. Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta u Zagrebu na svojoj sjednici 27. lipnja 2003. godine imenovalo je Povjerenstvo za ocjenu izrađenog magistarskog rada V. Jumića: prof. dr. sc. Joso Vukelić – predsjednik, doc. dr. sc. Marijan Grubešić – član, Šumarski fakultet Zagreb, prof. dr. sc. Zvonimir Tucak – Poljoprivredni fakultet Osijek, član.
Za mentora Vijeće je imenovalo doc. dr. sc. Marijana Grubešića. Pred gornjim Povjerenstvom obranio je stručni magistarski rad 24. 7. 2003. godine pod naslovom: “Tjelesni i trofejni razvoj jelena običnog (Cervus elaphus L.) u državnom lovištu VII/4 – Garjevica”.
Rad je opsega 76 stranica i uređen je u 10 potpoglavlja. Za ovaj sažeti prikaz odabrali smo u kratkim crtama dijelove poglavlja metode rada, rezultate istraživanja te rasprave i zaključake.
U poglavlju metode rada autor je predočio način prikupljanja podataka za potrebe rada. Podaci se odnose na 10 lovnogospodarskih godina, a analizirana su sva odstrijeljena grla te uzeti sljedeći parametri: datum odstrela, neto težina, vrijednost trofeja u CIC točkama, a od izmjere trofeja uzeti su: duljina grane, duljina nadočnjaka, duljina srednjaka, opseg vijenca, opseg rogova između nadočnjaka i srednjaka te srednjaka i krune, težina rogovlja, raspon rogova i broj parožaka. Pri tomu je bitan podatak starost grla. U daljnjoj obradi podaci su uspoređivani s analognim podacima trofeja Baranje i lovišta Đurđenica. Rezultati istraživanja su brojni. U razdoblju od 10 godina u lovištu Garjevica odstrijeljena su 392 jelena ili 47 % od ukupnog odstrela. U prvih 5 godina odstreljivani su uglavnom srednjedobni jeleni. Međutim u drugih 5 godina politika odstrela je promijenjena, pa se težište odtrijela odnosilo na kategorije podmlatka i mladih grla. Trofejni razvoj jelena pokazuje pregled stečenih trofeja od 1992 – 2002. u medaljama: zlatnih 12 %, srebrnih 19 % i brončanih 24 %. Bez medalje je odstreljeno 45 % jelena. Autor je analizirao postizanje maksimalne vrijednosti mjerenja parametara trofeja prema dobi:
– Duljina grane u 8 – 9-toj godini
– Duljina nadočnjaka u 10-toj godini
– Duljina srednjaka u 8 – 9-toj godini
– Opseg vijenca u 10-toj godini
– Opseg između nadočnjaka i srednjaka u 10-toj godini
– Opseg između srednjaka i krune u 10-toj godini
– Masa rogova u 9 – 10 godini
– Raspon rogova u 9-toj godini
– Broj parožaka u 8 – 9-toj godini
Prema iznijetome, nakon statističke obrade i grafičkih prikaza uočava se da je najviše elemenata roga postiglo svoj maksimum u starosti 9 –10-ta godina.
Rezultat toga predstavljaju uzgojni zahvati, genetske osnove populacije kao i utjecaj ekoloških čimbenika. Autor naglašava tehnologiju uzgoja kao izuzetno značajan čimbenik za povećanje kvaliteta trofeja.
Autor je zaključke rada napisao u 13 točaka. Neke citiramo:
• “Kroz promatrano razdoblje u odstrelnom kontingentu dominiraju jeleni u odnosu na telad i košute, a u kategoriji jelena dominiraju mlađa grla. Time se dobiva povećani prirast, a početak izlučivanja neperspektivnih muških grla pomiče se na pomladak i mlada grla.
• Kroz promatrano razdoblje ukupno je odstrijeljeno 22,4 grla jelenske divljači na 100 ha LPP. Godišnji odstrel je varirao od 1,2 do 4,5 grla na 100 ha LPP, s prosjekom od 2,2 grla na 100 ha LPP. Ovakav podatak govori o vrlo visokoj odstrelnoj kvoti, a maksimalna vrijednost nadmašuje prosjek Baranje.
• U intenzivnom lovnom gospodarenju proizvodi se i značajna količina mesa divljači (divljačine). U ovom je lovištu ona varirala od 4 038 kg (108,5 kg/100 ha LPP) do 15 327 kg (412 kg/100 ha LPP) godišnje”.
Navedeno Povjerenstvo dalo je visoku ocjenu ovom stručnom radu. U ocjeni se osobito ističe značenje da je autor odabrao područje istraživanja koje ranije nije bilo predmet sličnih radova, a danas postiže međunarodna priznanja u lovnom gospodarenju. U tom lovištu odstrijeljen je jelen čiji je trofej prvak Hrvatske. Povjerenstvo ističe da je u istraživanju jelena najviše rađeno u baranjskim lovištima, dok su ostala slična lovišta ostala manje obrađena, pa bi trebalo znanstveno obraditi ostala lovišta jelena običnog u Hrvatskoj, što je preporuka i autora.
Rad predstavlja vrijedan doprinos istraživanju jelena običnog, a stečeno zvanje daje poticaj autoru da nastavi istraživanja i time doprinese boljem gospodarenju tom vrstom divljači u Hrvatskoj.

 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Getz, D.
Adamsijev plijenor, rijetki posjetitelj Hrvatske i grada Osijeka     PDF    TXT     HR 335
 
OBLJETNICE
     
Skoko, M.
Najstariji šumarski stručnjak u Hrvatskoj Ivan Šavor proslavio je 103. rođendan     PDF    TXT     HR 337
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Kajba, D.
Izvješće sa sedmog sastanka Euforgen mrežnog plana za plemenite listače     PDF    TXT 338
Grubešić, M.
U Slovačkoj održani XI. Levički lovački dani     PDF    TXT 339
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Grubešić, M.
Pavel Hell, Jaroslav Slamečka, Jozef Gašparik: Ris i divlja mačka – u slovačkim Karpatima i u svijetu (Ris a diva mačka – v slovenskych Karpatov a vo svete)     PDF    TXT 343
Grospić, F.
Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 344
Grospić, F.
Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 349
Vojniković, S.
GIS u gazdovanju prirodnim resursima     PDF    TXT 350
Biškup, J.
Svi hrvatski šumari u jednoj ediciji     PDF    TXT     HR 351
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Šegon, V.
2. Svjetska konferencija i izložba tehnologije Biomasa za energiju, industriju i zaštitu klime     PDF    TXT 352
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Schreiber, P.
Posjet HŠD ogranak Dalmacija Split HŠD ograncima Vinkovci i Osijek     PDF    TXT 354
 
IN MEMORIAM
     
HŠD – ogranak Delnice
Rade Rajnović (1956 – 2003)     PDF    TXT     HR 359

                UNDER CONSTRUCTION