broj: 5-6/2004        pdf (38,8 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
Održanje šumskih ekosustava u današnjem dobrom stanju nije moguće bez funkcioniranja pravne države     PDF    TXT     HR 221
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Pernar, N., Vukelić, J., Bakšić, D., Baričević, D. UDK 630* 114.4 + 188
Prilog poznavanju geneze i svojstava tla ritskog područja sjeveroistočne Baranje     pdf    TXT     HR     EN 223
Krpan, A. P. B., Poršinsky, T. UDK 630* 363
Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 2. dio: Djelotvornost harvestera u kulturi mekih listača     pdf    TXT     HR     EN 233
Zečić, Ž., Krpan, A. P. B., Poršinsky, T., Šušnjar, M. UDK 630* 375
Djelotvornost traktora Steyr 8090 i 9078 u oplodnim sječama sastojina požeškog gorja     pdf    TXT     HR     EN 245
Pilaš, I., Potočić, N. UDK 630* 561 + 116
Odnos unutarsezonskih varijacija prirasta debla, električnog otpora kambijalne zone i podzemne vode u sastojini hrasta lužnjaka (Q. robur L.)     pdf    TXT     HR     EN 255
Popijač, M., Seletković, I., Volner, M., Lovrenčić, I., Barišić, D., Kezić, N. UDK 630* 160 + 161
Dinamika kretanja 137Cs i 40K na stablima jele (Abies alba) na Sljemenu     pdf    TXT     HR     EN 269
Posavec, S. UDK 630* 652
Specifičnosti poslovne analize entiteta za gospodarenje šumom i šumskim zemljištem     pdf    TXT     HR     EN 279
Štorga, D. UDK 630* 582 + 525
Primjena GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima     pdf    TXT     HR     EN 287
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Lastavica (Hirundo rustics L.)     PDF    TXT     HR 300
 
AKTUALNO
     
Jakovac, H.
Dani hrvatskoga šumarstva, 108. redovita skupština hrvatskoga šumarskog društva     PDF    TXT     HR 301
Prpić, B.
Profesor dr. sc. Slavko Matić izabran za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti     PDF    TXT     HR 323
Frković, A.
Poštanska marka posvećena Nacionalnom parku “Risnjak”     PDF    TXT     HR 326
Oštrić, I.
O vatrenoj stihiji na jadranskom području     PDF    TXT     HR 328
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, T.
U prirodnom šumskom ekosustavu, divljač mora biti uravnotežena sastavnica     PDF    TXT     HR 329
Hrvatska šumarska znanost i struka odavna posjeduju praktična iskustva i svjedočanstva u gospodarenju šumskim ekosustavima, pa su nedvojbeno i jasno opredjeljene za uzgoj prirodnih šuma. Slijedom toga, isto tako čvrsto stručno opredjeljenje odnosi se i na uzgoj svih autohtonih vrsta divljači u broju koji ne ugrožava stabilnost šumskih staništa i proizvodnost općih dobara. Šumski ekosustavi Hrvatske, zahvaljujući dvjestogodišnjoj šumarskoj tradiciji i načelu potrajnosti, najočuvaniji su u Europi. Po svojoj prirodnosti (95 %), bioraznolikosti, obnovljivosti, proizvodnosti biomase i općih dobara šume, Hrvatska uistinu predstavlja posljednju prirodnu oazu u Europi.
Aktualni svjetski razvojni procesi, posebno u okruženju razuzdane globalizirane ekonomije, nespojivi su s održivim razvojem i sposobnošću građenja sigurne i potrajne budućnosti naših šuma. Pod pojmom održivosti, osim ekonomskih, društvenih i kulturnih, nužni su i neizbježni ekološki sadržaji. O tome kakva je aktualna problematika u očuvanju stabilnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj, progovorit ću kroz prikaz njihove ugroženosti glede neprimjerenog gospodarskog pristupa u uzgoju krupne divljači, posebno srneće.
Nacionalna strategija zaštite okoliša jasno se opredjeljuje za:
a) gospodarski razvoj
b) socijalni boljitak i
c) cjelovitu zaštitu prirode.
Stanje lovstva u Hrvatskoj karakterizira:
– smanjenje i degradacija staništa divljači
– slaba popunjenost populacija (zec, trčka, kamenjarka)
– kvalitativna destrukcija populacija (ob. jelen, srna)
– izrazito upitna jednostrana zaštita krupnih predatora (vuk, ris, medvjed)
– osjetno i opasno povećanje populacije divlje svinje
– ugroženost od bolesti (svinjska kuga, trihinela, veliki američki metilj, bjesnoća)
– relativno slaba lovačka izobrazba i znanje o prirodi
– izostanak stručnih opažanja i pokrivenosti kompetentnim nadzorom
– slaba zaštita rijetke i posebno zaštićene faune.
...
Ograđivanje svake lužnjakove površine u obnovi nalaže dodatno ulaganje od prosječno 3.564 EUR-a po 1 ha. Ako se zna da je ukupan godišnji prihod države od koncesija i zakupa lovišta svega 2,115.147 EUR-a, onda se vrlo brzo može zaključiti kako će troškovi ograđivanja vrlo brzo preteći prihode od lovozakupnine i koncesija, pa se opravdano postavlja pitanje što je tu racionalno? Odgovore na ta pitanja davno nam je dala naša znanost, praksa i sva zakonska regulativa određenjem iz Zakona o šumama, koji u članku 40. određuje: “Od divljači, mogu se u šumi uzgajati samo one vrste i u onolikom broju koji ne smeta pravilnom gospodarenju šumama.”
Orijentacijski, normirana brojnost matičnih fondova srneće divljači na 1000 ha lovnoproduktivnih površina može se kretati;
– na I bonitetu ; od 60 do 100 grla
– na II bonitetu ; od 40 do 80 grla
– na III bonitetu ; od 20 do 60 grla
– na IV bonitetu ; od 10 do 40 grla
– na V bonitetu ; od 5 do 20 grla
(Izvori; dr. Andrija Gostiša; Srne-Zagreb-1952., Stručne podloge za bonitiranje lovišta u Republici Hrvatskoj – 1994. i Lovstvo-Osijek 2001. prema autoru Bakošu i suradnicima 1988).
Već i ovako krupne razlike u orijentacijskom normiranju brojnosti matičnih fondova srneće divljači na 1000 ha lovnoproduktivne površine, kao i prepoznatljiva trajna oštećenja na hrastovim biljkama, daju nam za pravo ustvrditi kako svako lovište zahtijeva i nalaže precizno bonitiranje i dakako određivanje stanišno dopustive brojnosti, u ovom slučaju srneće divljači.
Bilo bi nekorektno spomenuti da je često u pitanju i neodgovarajuća aktivnost lovoovlaštenika u poboljšanju i stvaranju prirodnih uvjeta za osiguranje izdašne prirodne hrane u lovištima. Naši su davni prednici u gospodarenju lovištima vrlo dobro znali što to treba poduzimati, kako bi se na primjer srneća divljač vezala za stanište i činila na šumi bitno manje štete.
Pred zimu, obarala su se stabla mekih listača, a kod svake sadnje unašale su se sadnice jarebike, brekinje, oskoruše, divlje jabuke i divlje kruške. Na odgovarajućim mjestima stimulirao se glog, trnina, kurika, svib, dren, vrbe i lijeska, dok su se mnoge male oranične površine uz rubove lovišta podređivale uzgoju sočnih krmiva. Zbog toga, buduće, revidirane Upute o bonitiranju lovišta moraju vrlo precizno ocjenjivati sve ekološke čimbenike koji predstavljaju temelj kod određivanja bonitetnih razreda za svaku vrstu divljači.
I uz pretpostavku vrlo dobro izvršenog bonitiranja, stalna dinamika promjena u ekosustavima nalaže trajnu stručno kompetentnu kontrolu, koja će na svaki poremećaj u odnosima divljač-stanište odgovorno reagirati. Na sve te promjene, institucije nadzora moraju znalački i odgovorno reagirati, a količina šteta na šumi mora biti kriterij za obvezne gospodarske mjere u lovištu.
Na kraju, opredjeljujem se i citirat ću točku 3. Zaključaka 6. Konferencije EUROPAFORUM FORSTVERWALTUNG-a, održanog u organizaciji IUFRO, EFI (Europski šumarski institut) od 18-22. rujna 2002. u Drveniku: “Slijedom ustavnih odredbi u pogledu značaja i obveze očuvanja šumskih ekosustava, šumarsko-lovna struka Hrvatske jasno je opredjeljena za prirodni uzgoj svih autohtonih vrsta divljači u onolikoj brojnosti koja ne ugrožava stabilnost staništa, proizvodnost općih dobara i drveta”.
Bilo bi dobro, kada bi država shvatila od koje je sudbinske važnosti ravnoteža unutar svih šumskih ekosustava te prepoznala da šumarska znanost i struka Hrvatske mora u budućnosti prihvatiti i ponijeti odgovornost za očuvanje stabilnosti, prirodnosti, bioraznolikosti i potrajnosti svih sastavnica šumskih ekosustava Hrvatske.

 
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI
     
Raguž, D.
Mr. sp. Marin Tomaić, dipl. ing. šum.     PDF    TXT     HR 332
Raguž, D.
Mr. sp. Vlado Jumić, dipl. ing. šum.     PDF    TXT     HR 333
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Getz, D.
Adamsijev plijenor, rijetki posjetitelj Hrvatske i grada Osijeka     PDF    TXT     HR 335
 
OBLJETNICE
     
Skoko, M.
Najstariji šumarski stručnjak u Hrvatskoj Ivan Šavor proslavio je 103. rođendan     PDF    TXT     HR 337
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Kajba, D.
Izvješće sa sedmog sastanka Euforgen mrežnog plana za plemenite listače     PDF    TXT 338
Grubešić, M.
U Slovačkoj održani XI. Levički lovački dani     PDF    TXT 339
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Grubešić, M.
Pavel Hell, Jaroslav Slamečka, Jozef Gašparik: Ris i divlja mačka – u slovačkim Karpatima i u svijetu (Ris a diva mačka – v slovenskych Karpatov a vo svete)     PDF    TXT 343
Grospić, F.
Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 344
Grospić, F.
Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 349
Vojniković, S.
GIS u gazdovanju prirodnim resursima     PDF    TXT 350
Biškup, J.
Svi hrvatski šumari u jednoj ediciji     PDF    TXT     HR 351
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Šegon, V.
2. Svjetska konferencija i izložba tehnologije Biomasa za energiju, industriju i zaštitu klime     PDF    TXT 352
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Schreiber, P.
Posjet HŠD ogranak Dalmacija Split HŠD ograncima Vinkovci i Osijek     PDF    TXT 354
 
IN MEMORIAM
     
HŠD – ogranak Delnice
Rade Rajnović (1956 – 2003)     PDF    TXT     HR 359

                UNDER CONSTRUCTION