| |
| UVODNI ČLANAK |
| |
|
|
| Prpić, B. | |
| Umiranje šuma — uzroci i posljedice
PDF TXT
HR
|
193 |
Pojava masovnog sušenja šumskog drveća zahvatila je danas gotovo sve evropske zemlje, a od prvog simptoma ove pojave nije do danas prošloniti deset godina. Simptomi umiranja šuma su pojava sitnijeg lišća na drveću u odnosu na njegovu normalnu veličinu, promjena boje asimilacijskepovršine (požutjelost), opadanje lišća kod bjelogorice i iglica kod crnogoricete uočljiva prozirnost krošnje.
Umiranjem šuma napadnute su sve vrste drveća. U našim prilikamanajviše su napadnuti obična jela i hrastovi kitnjak i lužnjak. Ugibanje šumskog drveća povezano uz ovu pojavu može uslijediti bez, ali i uz pojavubolesti i štetnika. Klimatski ekscesi pospješuju pojavu umiranja šuma, a naročito su nepovoljna sušna razdoblja.
Struktura šumske sastojine i način gospodarenja imaju u ovoj pojaviznačajnu ulogu. Prirodne šume manje su napadnute sušenjem od šumskih kultura. U zemljama zapadne Evrope (Njemačka, Austrija, Švicarska, Čehoslovačka) te u susjednoj Sloveniji intenzivno se suše smrekove kulture osnovane iz ekonomskih razloga u biotopima hrasta kitnjaka i običnog graba i gorske šume bukve.
Jela se, međutim suši i u prašumama pa se ne može tvrditi da umiranje šuma zahvaća isključivo šumske kulture. U pojavi umiranja šuma značajnu ulogu ima reljef. Šumske sastojine u većim nadmorskim visinama i jugu izloženim staništima s plitkim tlom neotpornije su od sastojina drukčijih reljefnih značajki.
U SR Hrvatskoj suši se danas svako četvrto stablo, a od četiri jelovastabla samo je jedno zdravo. Zdrav je samo svaki drugi hrast lužnjak, a bolesno je svako peto stablo obične bukve. Sušenjem su ugrožene sve vrste drveća. Promjene u šumi primjetljive su ne samo na drveću nego i na grmlju, prizemnom rašću, korijenju i živom svijetu tla (kišne gliste, gljive, bakterije, entomofauna tla) pa pojavu umiranja šuma nazivamo i bolešću šumskog ekosistema koji je oštećen i narušen u svojoj sveukupnosti od krošanjadrveća do sitnog korijenja i bakterija u tlu.
U istraživanju uzroka umiranja šuma došlo se ubrzo do zaključka da značajan utjecaj predstavlja promjena »kemijske klime« u ekosferi, kojapotječe od industrijske polucije, cestovnog i drugog prometa te općenitood nepovoljnog utjecaja industrijske civilizacije. Šume su osebujan skupljač otrova iz okoliša. Svojom asimilacijskom površinom šume značajno prelazepovršinu u kojoj rastu (pet do petnaest puta) i predstavljaju izuzetan prečistač ali i skladište otrovnih supstancija koje postupično nagrizaju ekosistem u svim njegovim komponentama. Sva dosadašnja istraživanja potvrdila su da je umiranje šuma povezano s polucijama otrova koji, uz iznimke prirodnih izvora, potječe od industrijske civilizacije.
Danas se još ne znaju svi uzroci ugibanju šuma. Poznato je da broj štetnih supstancija u zraku koje mogu nepovoljno utjecati na šumske ekosisteme iznosi više tisuća. Naročito je opasno njihovo zajedničko nepovoljno djelovanje (sinergizam) kombinirano s nepovoljnim abiotskim (klima, tlo, reljef) i stručnim utjecajem (neprirodan sastav šume, slab izbor vrsta drveća).
Potrebno je odmah isključiti one nepovoljne utjecaje na šume koje smo sa sigurnošću utvrdili (S02, N0X, 03, teški metali, biocidi i dr.), a istovremeno i dalje istraživati ostale nepoznate uzroke. Rezultati anktete o umiranju šuma u SR Hrvatskoj koindiciraju s kartom opterećenja Evrope sumporom iz 1978. što dokazuje da SO,2 značajno utječe na zdravstveno stanje naših šuma. Ovo, međutim ne isključuje mogućnost djelovanja jedne druge kemijske supstancije koja značajnije djeluje od sumporne kiseline, ali nam je njeno djelovanje još nepoznato.
Od 1983. do danas se vrlo intenzivno istražuju uzroci umiranja šuma (SR Njemačka, Švicarska, Austrija, Čehoslovačka, Slovenija, Hrvatska i dr.). O uzrocima sušenja šuma uvjetovanim industrijskom polucijom postoje različite pretpostavke (zakiseljavanje tla, ozon, opća stres hipoteza, presauriranost dušikom, utjecaj štetnih organskih tvari i dr.). I dalje se intenzivno istražuje, a uz šumare sudjeluju biolozi, biokemičari, fizičari, metereolozi i dr.
Šumski fond SR Hrvatske značajno je narušen pojavom umiranja šuma. Smanjenjem drvnih zaliha ozbiljno se narušava proizvodni potencijal šuma, njihova ekološka funkcija se značajno smanjuje. Progaljivanjem sastojinskog sklopa, gube se najvažnije ekološke funkcije šume (protiveroziona, hidrološka, vodozaštitna, mikroklimatska) što ugrožava vodoopskrbu, a pojava velikih voda postaje sve učestalija.
Naveli smo da je propadanje šuma raznoliko zahvatilo prostor SR Hrvatske što će izazvati potrebu preinake gospodarskih planova. Radi održavanja ekološkog potencijala šumskog fonda Hrvatske potrebno je sačuvati svaku pošteđenu šumu. U šumama nezahvaćenim sušenjem mogu se obavljati zahvati njege uz izostavljanje predviđene oplodne sječe jer prema današnjem slanju oštećenosti drveća iznos sanitarnih sječa značajno prelazivrijednost prirasta šuma SR Hrvatske.
Opustošene šumske sastojine potrebno je odmah pošumiti, a kod svakog slučaja obnove donosi se posebna stručna odluka o preživjelim stablima i o njihovu uključivanju u sastojinsku strukturu. U pravilu sjeku se samo ona stabla koja su ušla u stupanj 3 oštećenja (oštećeno preko 60°/o krošnje). Iz ekonomskih razloga ne smije se dozvoliti da stabla postanu potpuni šušci.
Drvna sirovina dobivena sanitarnim sječama u pojavi umiranja šuma razlikovati će se značajno od one koju danas dobivamo u redovnom etatu. Radi smanjenja dimenzija tehničkog drva kao posljedice pojave umiranjašuma, u preradi drva je potrebno obaviti tehnološke preinake. Danas je teško predvidjeti intenzitete propadanja šuma u budućnosti. Potrebno je, međutim, poduzeti sve mjere da se zaustave emisije koje štetno utječu na šume dok se cilj gospodarenja treba sastojati u stvaranju što stabilnijeg šumskog fonda uz intenzivno praćenje i proučavanje uzroka sušenja.
BRANIMIR PRPIĆ
|
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Prpić, B., Komlenović, N. i Seletković, Z. | UDK 630*43 (497.13) |
| Propadanje šuma u Hrvatskoj
PDF TXT
|
195 |
| Komlenović, N., Gračan, J., Pezdirc, N. i Rastovski, P. | UDK 630*425.1 (497.13) |
| Utjecaj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
PDF TXT
|
217 |
| Kauzlarić, K. | UDK 630*425.1 (497.13) |
| Utjecaj štetnih polutanata na propadanje šuma u Gorskom kotaru
PDF TXT
|
231 |
| |
| U NEKOLIKO REDAKA |
| |
|
|
| Piškorić, O. | |
| U nekoliko redaka
PDF TXT
|
246 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Komlenović, N., Harapin, M. i Gračan, J. | UDK 630*425 + 632.15 |
| Kritične vrijednosti direktnih efekata zagađenosti zraka na šume, poljoprivredne usjeve i materijale
PDF TXT
|
247 |
| Sabadi, R., Krznar, A., Jakovac, H. | UDK 630*907 |
| Koliko društvena zajednica pridonosi održavanju i proširenju potencijala općih koristi od šuma
PDF TXT
|
255 |
| |
| AKTUALNO |
| |
|
|
| Butković, Z. | |
| Zaštita na radu u šumarstvu.
PDF TXT
|
267 |
| |
| IZ ŠUMARSKOG LISTA |
| |
|
|
| Iz Šumarskog lista
PDF TXT
|
272 |
| |
| OBLJETNICE |
| |
|
|
| Piškorić, O. | |
| JOSIP PANČIĆ (o 175-godišnjici rođenja i 75-godišnjici smrti)
PDF TXT
|
273 |
| Piškorić, O. | |
| Dvadeseta godišnjica VELEBITSKOG BOTANIČKOG VRTA
PDF TXT
|
277 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI a) knjige |
| |
|
|
| Piškorić, O. | |
| ANALI ZA ŠUMARSTVO, 13/1—2
PDF TXT
|
282 |
| Prpić, B. | |
| Promocija »MALE EKOLOŠKE BIBLIOTEKE".
PDF TXT
|
282 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI b) časopisi |
| |
|
|
| Piškorić, O. | |
| HORTIKULTURA, br. 3—4/1987.
PDF TXT
|
284 |
| |
| IZ SAVEZA I DRUŠTAVA ITŠDI HRVATSKE |
| |
|
|
| ZAPISNIK 15. sjednice PREDSJEDNIŠTVA Saveza DITŠDI Hrvatske, održane 2. veljače 1988. g. u Zagrebu
PDF TXT
|
286 |
| ZAPISNIK 1. sjednice PREDSJEDNIŠTVA Saveza DITŠDI Hrvatske održane 26. svibnja 1988. g. u Zagrebu.
PDF TXT
|
288 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Hren, V. | |
| Dr. DRAŽEN CESTAR, dipl. inž. šum
PDF TXT
|
291 |
| Orlić, S. | |
| STJEPAN MILČIĆ, šum. tehničar.
PDF TXT
|
294 |
