broj: 5-6/2022        pdf (11,37 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=202205 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
15. svjetski šumarski kongres     pdf    TXT     HR     EN 173
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Krunoslav Sever, Davor Poljaković, Tomislav Karažija, Boris Lazarević, Antonia Vukmirović, Mario Šango, Željko Škvorc UDK 630* 815 + 847 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.5-6.1
Rast sadnica obične bukve (Fagus sylvatica L.) pod utjecajem suboptimalne ishrane s mineralnim hranivima     pdf    TXT     HR     EN 175
Jelena Kolić, Renata Pernar, Ante Seletković, Mirna Samaržija, Mario Ančić UDK 630* 533 + 535 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.5-6.2
Usporedba procjene oštećenosti krošanja na analognim i digitalnim infracrvenim kolornim (ICK) aerosnimkama     pdf    TXT     HR     EN 187
Matija Landekić, Ivan Bošnjak, Matija Bakarić, Mario Šporčić UDK 630* 309 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.5-6.3
Trendovi i odnosi pokazatelja sigurnosti pri radu u hrvatskom šumarstvu     pdf    TXT     HR     EN 201
Mirjana Šipek, Eva Horvat, Ivana Vitasović Kosić, Nina Šajna UDK 630* 449 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.5-6.4
Prisutnost stranih vrsta Prunus serotina i Impatiens parviflora u fragmentima nizinskih šuma u SI Sloveniji     pdf    TXT     HR     EN 215
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Ivana Gašparović, Željko Španjol, Boris Dorbić, Nikola Vrh, Ivan Tolić, Milan Vojinović, Sanja Stevanović UDK 630* 272
https://doi.org/10.31298/sl.146.5-6.5
Krajobrazno-ekološka valorizacija u kontekstu zaštite i revitalizacije Park šume Hober u Korčuli - R. Hrvatska     pdf    TXT     HR     EN 225
Sažetak
O nastanku gradskog parka Hober ima malo novijih radova koji se uglavnom temelje na prijepisima onih prijašnjih. Od vremena nastanka do danas prostor gradskog parka, danas i park-šume Hober, doživljava niz promjena uvjetovanih različitim društveno-ekonomskim i prirodnim okolnostima koje su se događale kroz povijest, a koje se događaju i danas. Prostor Hobera prolazi kroz različite razvojne faze, od prirodne šume iz koje nastaje preko gradskog parka koji se održava i njeguje, sve do razine zakonske zaštite u park-šumu. Godine 1969. je sukladno Odluci o proglašenju gradskog parka u Korčuli rezervatom prirodnog predjela, Hober zaštićen prema Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji park-šuma. Nakon zakonske zaštite slijedi najveće njegovo zapuštanje. Gubitak identiteta gradskog parka i park-šume Hober događa se dugi niz godina kao posljedica nedostatka neophodnih mjera održavanja, uslijed širenja naselja i izostanka potreba i kulture građana, što uvjetuje njegovu degradaciju i gubitak kompozicijske osnove. Nedostatak istraživanja i naklonosti za obnovom i uređenjem ovog vrijednog prostora dovelo je zone ugroženosti sve do samih granica parka ali i unutar njega. Grad Korčula prepoznaje vrijednosti gradskog parka Hober koji traže adekvatnu valorizaciju i obnovu. Unatoč tomu, područje Hobera i gradskog parka ima značajnu biološko-ekološku, prostornu, estetsku, rekreacijsku i turističku važnost u kontekstu grada Korčule.
Cilj je rada inventarizirati, analizirati i valorizirati postojeće stanje park-šume Hober i cjelokupnog prostora Hobera u odnosu na stanje kroz povijest i danas, te obrazložiti njegovu vrijednost i mogućnosti uređenja i obnove. Kroz istraživanja je obuhvaćeno prikupljanje postojeće arhivske građe, dokumentacije, kartografskih prikaza i katastarskih podloga vezanih za park. Kompleksno terensko istraživanje je obuhvaćalo i inventarizaciju te analizu postojećeg stanja parka, vrtno-arhitektonskih i biološko-ekoloških elemenata. Na osnovi provedenih istraživanja određena su područja prirodnog i kulturnog krajobraza na istraživanom području. Odabrani su kriteriji koji najcjelovitije prezentiraju istraživano područje. Definiranjem zajedničkih mjerila za određivanje krajobraznih vrijednosti za oba tipa krajobraza, njihova usporedba daje potpuni pregled vrijednosti i mogućeg vrednovanja svakog posebno i njihovu biološko-ekološku i socio-gospodarsku cjelovitost. Ocjene mjerila krajobraznih vrijednosti ujedno predstavljaju na određeni način njihovu osjetljivost na promjene i negativne utjecaje. Svrha dane
klasifikacije i vrednovanja istraživanih krajobraza trebaju biti preporuke pomoću kojih se donose dugoročne strategije razvoja i korištenja. Uređenjem i obnovom parka treba naglasiti sve njegove vrijednosti koje se trebaju valorizirati u širem kontekstu Hobera. Dobiveni rezultati daju doprinos postizanja ravnoteže između zaštite i razvoja.

Ključne riječi: park-šuma Hober; krajobraz; valorizacija; revitalizacija; zaštita
 
STRUČNI ČLANCI
     
Vladimir Stojanović, Damir Demonja, Maja Mijatov, Jelena Dunjić, Sanja Tišma UDK 630* 611
https://doi.org/10.31298/sl.146.5-6.6
Koncepcija razvoja ekoturizma u UNESCO rezervatima biosfere: Studije slučaja iz Hrvatske i Srbije     pdf    TXT     HR     EN 243
Irena Papazova-Anakieva, Sterja Načeski, Margarita Georgieva UDK 630* 272 + 523
https://doi.org/10.31298/sl.146.5-6.7
Zdravstveno stanje drveća u dendroparku Šumarskog fakulteta – Skoplje sa posebnim osvrtom na gljivične bolesti i štetne kukce     pdf    TXT     HR     EN 255
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Palčić (Troglodytes troglodytes L.)     PDF    TXT 263
Radovan Kranjčev
Dendrobionti – zajednica šumskih pauka skakača (Araneae: Salticidae)     PDF    TXT 264
 
IZ HŠD-a
     
Damir Delač
Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2021. godine     PDF    TXT 266
Damir Delač
Zapisnik 125. Redovite sjednice Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva     PDF    TXT 275

                UNDER CONSTRUCTION