broj: 5-6/2020
pdf (13,99 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Jesu li šumari najveći problem Lijepe naše? pdf TXT HR EN | 229 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Mario Božić, Filip Đureta, Ernest Goršić, Mislav Vedriš | UDK 630*569 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.5-6.1 | |
| Utjecaj mjeritelja te pogrešaka pri izmjeri na izmjereni promjer stabla pdf TXT HR EN | 233 | |
| Mario Šporčić, Matija Landekić, Ivana Bartulac, Ksenija Šegotić | UDK 630*309 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.5-6.2 | |
| Primjena višekriterijske AHP metode u odabiru sustava pridobivanja drva pdf TXT HR EN | 247 | |
| Ivana Vitasović-Kosić, Mara Vukojević, Sandro Bogdanović | UDK 630* 174+182(001) https://doi.org/10.31298/sl.144.5-6.3 | |
| Prva inventarizacija vaskularne flore planine Matokit (Biokovo masiv, Hrvatska) pdf TXT HR EN | 257 | |
| Ali Kemal Özbayram, Emrah Çiçek | UDK 630* 561(001) https://doi.org/10.31298/sl.144.5-6.4 | |
| Pokusi s početnom gustoćom sadnje poljskog jasena u Turskoj: desetogodišnji rezultati pdf TXT HR EN | 269 | |
| SAŽETAK Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.) je izvor vrijednog drva u Europi, a plantaže poljskog jasena u Turskoj daju visoke prinose. Gotovo sve prirodne nizinske šume u kojima dominira poljski jasen pretvorene su u posljednjih 60 godina u čiste plantaže poljskog jasena u regiji Adaparazi, u kojoj se nalaze najveće šume ove vrste drveća. Potražnja za pilanskim trupcima velikih promjera je u stalnom porastu pa je stoga važno osigurati optimalnu gustoću sadnje. İz razloga što je početna gustoća sadnje najvažniji čimbenik koji određuje gustoću, rast i kvalitetu stabala, ophodnju i troškove gospodarenja na plantažama. Godine 2004. postavljen je dugotrajni pokus gustoće sadnje s četiri različite početne gustoće sadnje, koja je uključivala 1111, 1667, 2500 i 3333 stabala ha-1 u Akyazi-Adapazan, regiji Turske u kojoj su plantaže poljskog jasena česte. Sadnice poljskog jasena s golim korijenom starosti 1+0 (visine od 65 do 75 cm) proizvedene su u rasadniku Hendek i posađene u prosincu 2004. godine. Cilj ovog rada je utvrditi desetogodišnji utjecaj početne gustoće sadnje na rast i kvalitetu stabala (oblik stabla i karakteristike grana) poljskog jasena. Godine 2015., deset godina nakon sadnje, izmjerene su prsne visine, visine stabla, visine do najniže mrtve grane i najniže žive grane te maksimalni promjer živih i mrtvih grana, a nakon toga su izračunati omjer između visine i prsnog promjera, (H/D), omjer živih grana, volumen debla, kvocijenti oblika i nadzemne suhe biomase. Nakon deset godina rasta, nije primijećen mortalitet ni u jednoj od četiriju početnih gustoća sadnje. Početna gustoća sadnje nije imala nikakav učinak na srednji promjer debla; međutim, s porastom početne gustoće sadnje od 1111 na 3333 debla ha-1, srednji visina stabla je značajno porastao a omjer živih krošnji se smanjio. Omjeri H/D pri početnim gustoćama sadnje od 2500 i 3333 stabala ha-1 bili su 21% viši nego oni pri manjim gustoćama sadnje. Na nivou sastojine, nadzemna suha biomasa porasla je s porastom početne gustoće sadnje, premda su veličine pojedinih stabala bile slične. Općenito, oblik stabala i karakteristike grana su se poboljšale s porastom početne gustoće sadnje. Uz to, pošto je sklop krošanja kod početne gustoće sadnje od 2500 i 3333 stabala po hektaru bio potpuno sklopljen, rast korova bio je slab i rijedak. Međutim, gusti rast visokog korova pri početnim gustoćama sadnje od 2500 i 3333 stabla po hektaru mogu izrazito otežati njegu sastojine. Dosadašnji rezultati sugeriraju da početna gustoća sadnje bude od 2500 i 3333 stabla po hektaru na plantažama poljskog jasena, jer su prsni promjer, visina, volumen sastojine, visina do najniže mrtve grane i omjer H/D slični pri ove dvije sadnje. Međutim, troškovi gustoće sadnje od 3333 stabala po hektaru (sadnice, sadnja, njega nakon sadnje) bit će viši; prema tome, uzgajivači bi se umjesto veće početne gustoće sadnje mogli odlučiti za manju s 2500 stabala po hektaru. Ključne riječi: Fraxinus angustifolia; poljski jasen; početni razmak; sadnja; Turska | ||
| Abdullah E. Akay, Michael Wing, Halit Büyüksakalli, Salih Malkoçoglu | UDK 630* 432 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.5-6.5 | |
| Procjena tornjeva za nadzor požara pomoću analize prostorne vidljivosti i prikladnosti potpomognute GIS-om pdf TXT HR EN | 279 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Damir Drvodelić, Milan Oršanić | UDK 630* 232.4+237 https://doi.org/10.31298/sl.144.5-6.6 | |
| Sadnja sadnica poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u uvjetima sanacije šumskih sastojina uslijed sušenja pdf TXT HR EN | 289 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Ušara (Bubo bubo L.) PDF TXT | 303 | |
| Radovan Kranjčev | ||
| Zapisi iz hrvatskih šuma (5) - Mali pauci skakači PDF TXT | 303 | |
| POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE | ||
| Jozo Franjić | ||
| Bujadika (Matteuccia struthiopteris /L./ TOD., Onocleaceae) PDF TXT | 305 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Igor Anić | ||
| Zbornik radova sa znanstvenog skupa: Gospodarenje šumama u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda PDF TXT | 307 | |
| Milan Glavaš | ||
| Ekologija, obnova i zaštita poplavnih šuma Hrvatske PDF TXT | 311 | |
| Branko Meštrić | ||
| Pregled pisanja odabranih časopisa u redakcijskoj razmjeni Šumarskog lista PDF TXT | 313 | |
| Milan Glavaš | ||
| Darko Posarić: Da bi hrast mogao rast PDF TXT | 324 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Damir Delač | ||
| Šumarski dom nakon potresa PDF TXT | 325 | |