broj: 5-6/2019
pdf (7,52 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Čitamo li (ili ne) Šumarski list pdf TXT HR EN | 201 | |
| RIJEČ UREDNIŠTVA<br> Šumarski list je znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, čiji je prvi broj tiskan 1. siječnja 1877. godine i izlazi neprekidno do danas. Dakle, u tisku je njegovo 143. godište! Pri osnivanju Hrvatskog šumarskog društva, koje bilježi 172 godine utemeljenja, među postavljenim ciljevima rada bilo je, između ostalog, ponajprije uvođenje šumarske nastave u Hrvatskoj (što je ostvareno osnivanjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima 1860. godine) i tiskanje šumarskog glasila te izgradnja Šumarskog doma (što je ostvareno 1898. godine). Sve su to ostvarili naši šumari-prethodnici, a što mi baštinimo do danas. Te temelje nove generacije šumarskih stručnjaka trebaju samo čuvati i dograđivati. Činimo li to odgovorno? Ovo je samo nekoliko rečenica uvoda, da ne zaboravimo šumarsku povijest. No, zbog čega pitanje u naslovu? Naime, ovih dana čuli smo neke kritike na račun kvalitete našega časopisa, a iskazana je i sumnja čitaju li ga šumarski stručnjaci, posebice oni na terenu? Kritika je svakako dobra, jer ona potiče na poboljšanje stanja, no ona treba biti dobronamjerna i argumentirana. Ako se ona tiče kvalitete znanstvenih i stručnih članka, nju određuju ponajprije teme iz svih segmenata šumarstva i autori, a verificiraju ih prethodno Uredništvo i konačno recenzenti. Nezamislivo je da bi glavni urednik i dva recenzenta specijalista iz odnosnog znanstveno-stručnog područja šumarstva mogli „propustiti“ za tiskanje neinteresantan i nekvalitetan članak. Ako je pak problem u temama i autorima znanstvenih i stručnih članaka iz inozemnog područja, komentar može biti „dvosmjeran“. Njima kao i domaćim autorima važno je da članak bude tiskan u Šumarskome listu koji je citiran u relevantnim svjetskim časopisima, što doprinosi napredovanju u struci. No, nije li to istovremeno i dobra promidžba za naš časopis? Isto tako, nezamislivo je da su našim šumarskim stručnjacima baš sve njihove teme neinteresantne, s obzirom na činjenicu da je Hrvatska planinska, ravničarska i mediteranska zemlja obrasla šumama sličnima u okruženju. No, ako nam je pak problem strani jezik unatoč dvojezičnom kratkom sadržaju i prilozima, onda se moramo upitati kojega smo to intelektualnog „profila“ u 21. stoljeću? S druge strane, posebno naglašavamo kako Uredništvo uvijek daje prednost domaćim znanstvenicima, posebice stručnjacima s terena, koje često pozivamo da se upravo oni javljaju u časopisu, kao što su to činili naši vrli prethodnici. Šumarski list je digitaliziran, pa nije teško pregledati starija godišta časopisa i uvjeriti se u kvalitetu članaka i interesantnost obrađivanih tema iz šumarske prakse, što nam danas, iskreno rečeno, nedostaje. S time u vezi slijedi pitanje, posebice kritičarima: kada su zadnji puta napisali znanstveno-stručni članak ili bilo kakav napis i objavili ga u svome znanstveno-stručnom i staleškom glasilu? Hrvatsko šumarstvo je imalo, ima i imat će, kako organizacijskih tako i stručnih problema, pa je prilika da o tome progovorimo, primjerice u rubrikama Izazovi i suprotstavljanja ili Aktualno. U ovoj rubrici smo višekratno dobronamjerno ukazivali na probleme očekujući odaziv struke! No očito je da je većina, danas moderno rečeno, spremna samo za „zapozorje“, a samo iznimno za scenu. Još samo jedna napomena u vezi s čitanjem ili nečitanjem Šumarskoga lista (i ne samo njega); doajen hrvatskoga šumarstva pokojni Prof. emeritus Branimir Prpić često je znao reći: „Tko 5 do 7 godina „zapusti“ struku, trebao bi ponovo upisati fakultet”. To je upravo na tragu danas posebno apostrofiranog permanentnog obrazovanja, vjerujući da je jedan od „alata“ u tome procesu i Šumarski list. Na kraju, bilo bi dobro da svatko od nas stane pred ogledalo, pogleda se te postavi pitanje, na koje može ili ne može dati odgovor; bit će to samo jedno od mnoštva koja danas opterećuju šumarstvo. Ako u tom trenutku oborimo pogled, još ima nade za nas i našu struku. <br>Uredništvo | ||
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Krešimir Krapinec, Miroslav Nikolić, Miljenko Bujanić, Dean Konjević | UDK 630* 156 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.1 | |
| Razmatranja u trofejistici: Učinak reza lubanje na stvarnu vrijednost trofeja srnjaka pdf TXT HR EN | 203 | |
| Milivoj Franjević, Zoran Šikić, Boris Hrašovec | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.2 | |
| Prvi ulovi Xylosandrus germanus (Blandford, 1894) u naletno-barijernim klopkama i porast populacije u nizinskim hrastovim sastojinama Hrvatske pdf TXT HR EN | 215 | |
| Nikola Šušić, Martin Bobinac, Siniša Andrašev, Mirjana Šijačić-Nikolić, Andrijana Bauer-Živković | UDK 630* 232.3 + 815 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.3 | |
| Značajke rasta jednogodišnjih sadnica hrasta sladuna (Quercus frainetto Ten.) u uvjetima potpunog svjetla pdf TXT HR EN | 221 | |
| Ayhan Usta, Murat Yilmaz, Selvinaz Yilmaz, Yavuz Okunur Kocamanoglu, Esengül Genc, Ibrahim Turna | UDK 630* 242 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.4 | |
| Utjecaj intenziteta prorjeda na rast azijske bukve (Fagus orientalis Lipsky) u plantažama u Trabzonu na sjeveroistoku Turske pdf TXT HR EN | 231 | |
| Yilmaz Turk, Murat Yildiz | UDK 630* 377 + 424 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.5 | |
| Učinci uporabe drvne sječke i šumskih drvnih ostataka na površinsku eroziju traktorskih vlaka uzrokovanu privlačenjem oblog drva poljoprivrednim traktorom pdf TXT HR EN | 241 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Kenan Zahirović, Osman Mujezinović, Mirza Dautbašić | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.6 | |
| Prvi nalaz parazitoda (Platygaster robiniae) na bagremovoj muhi šiškarici u Bosni i Hercegovini pdf TXT HR EN | 251 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Ivana Plišo Vusić, Irena Šapić, Joso Vukelić | UDK 630* 181.6 + 187 https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.7 | |
| Prepoznavanje i kartiranje šumskih staništa Natura 2000 u Hrvatskoj (I) – 91E0*, aluvijalne šume s crnom johom Alnus glutinosa i običnim jasenom Fraxinus excelsior (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) pdf TXT HR EN | 255 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Vidra, Euroazijska vidra (Lutra lutra L.) PDF TXT | 265 | |
| Ivo Aščić | ||
| Čuvajmo naše šume PDF TXT | 266 | |
| Radovan Kranjčev | ||
| Zapisi iz hrvatskih šuma /1/: Opažanja o borovom četnjaku, gnjezdaru (Thaumetopoea pityocampa (Denis & Schiffermüller, 1775) na otoku Lastovu PDF TXT | 270 | |
| AKTUALNO | ||
| Damir Delač | ||
| Hrvatsko šumarsko društvo o učestalim napadima na šumarsku struku pdf TXT | 271 | |
| Branko Meštrić | ||
| Prije sto godina: ŠL 5-6/1919 PDF TXT | 273 | |
| Petra Boić Petrač | ||
| Na temelju pozitivnih primjera lakše ćemo pronaći formulu uspješnog suživota s velikim zvijerima PDF TXT | 275 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Martina Đodan | ||
| Održana radionica SUSTREE projekta i premijera dokumentarnog filma ”Šume bez granica” PDF TXT | 276 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Branko Meštrić | ||
| Šume i javno zdravlje - REVUE FORESTIE`RE FRANÇAISE 2-3-4 2018. PDF TXT | 278 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Oliver Vlainić | ||
| Hrvatska ekipa na zimskom natjecanju Alpe-Adria 2019. godine PDF TXT | 279 | |
| Damir Delač | ||
| Zapisnik 1. Sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2019. godine koja je održana 26. travnja 2019. godine s početkom u 11:00 sati u šumariji Koprivnica, UŠP Koprivnica PDF TXT | 282 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Milan Glavaš | ||
| Ivan Bogdanić, dipl. inž. šum. (1939. – 2019.) PDF TXT | 288 | |