broj: 5-6/2018
pdf (21,91 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| KAKO DALJE S OVOM RUBRIKOM pdf TXT HR EN | 233 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Damir UGARKOVIĆ, Ivica TIKVIĆ, Krešimir POPIĆ , Josip MALNAR , Igor STANKIĆ | UDK 630* 231 + 111.8 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.7 | |
| MIKROKLIMA I PRIRODNO POMLAĐIVANJE ŠUMSKIH PROGALA NASTALIH ODUMIRANJEM STABALA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) pdf TXT HR EN | 235 | |
| Krunoslav SEVER, Saša BOGDAN, Jozo FRANJIĆ, Željko ŠKVORC | UDK 630* 160 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.6 | |
| NEDESTRUKTIVNA PROCJENA KONCENTRACIJE FOTOSINTETSKIH PIGMENATA U LIŠĆU HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) pdf TXT HR EN | 247 | |
| Martina TEMUNOVIĆ, Jozo FRANJIĆ, Federico VESSELLA, Marco C. SIMEONE | UDK 630* 165 + 17 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.5 | |
| TAKSONOMSKI STATUS MISTERIOZNOGA “ZELENOGA HRASTA” (Quercus× viridis Trinajstić) IZ HRVATSKE, TEMELJEN NA FILOGENETSKOJ ANALIZI pdf TXT HR EN | 259 | |
| Sažetak „Zeleni hrast“ je već dugo poznato i specifično stablo hrasta nepoznatoga podrijetla, koje raste u selu Islam Latinski blizu Zadra u Hrvatskoj, a procjenjuje se da je staro preko 200 godina (Slika 1). Svoje ime zahvaljuje činjenici što njegovo debelo kožasto zeleno lišće ostaje na stablu duboko u zimu. Zeleni hrast prema našim saznanjima po prvi puta u literaturi spominje Jedlowski (1955) te pretpostavlja kako se radi o križancu cera (Quercus cerris L.) i hrasta plutnjaka (Q. suber L.). Kasnije ga Trinajstić (1974) opisuje kao novi takson Quercus × viridis Trinajstić, hybr. nov. koji je prema njegovom mišljenju križanac cera (Q. cerris) i hrasta crnike (Q. ilex L.) (Slika 2). Nakon toga ovaj hrast bio je predmet mnogih istraživanja, kako taksonomskih, tako i ekoloških, botaničkih, anatomskih i morfoloških. Posljednji pregledni članak o zelenom hrastu (Müller i sur., 2003) zaključuje kako rezultati većine dosadašnjih istraživanja podupiru mišljenje koje je dao Jedlowski, a ne opis taksona od Trinajstića. Međutim, do danas taksonomski status zelenoga hrasta i njegovo podrijetlo ostaju neizvjesni. Stoga je u ovome radu po prvi puta provedena analiza filogenetskih odnosa zelenoga hrasta na temelju molekularnih biljega u odnosu na ostale blisko srodne vrste hrasta koje rastu u njegovoj široj regiji, uključujući sve potencijalne roditeljske vrste (Q. cerris, Q. ilex, Q. suber i Q. coccifera L.) kao i takson Q. crenata Lam. koji je poznat kao stabilni križanac vrsta Q. cerris i Q. suber u Italiji. Također su u analizu uključeni predstavnici skupine Quercus (Q. robur L., Q. petraea /Matt./ Liebl. i Q. pubescens Willd.) kao vanjske grupe. Ukupno naš set podataka uključivao je devet taksona i 16 jedinki roda Quercus L. (Tablica 1). Kako bismo konačno utvrdili taksonomski status zelenoga hrasta koristili smo kloroplastne (trnK-matK i trnH-psbA) i jezgrine (5.8S + ITS2) DNK biljege (tzv. DNK barkod regije) na temelju kojih smo rekonstruirali srodstvene odnose pomoću mreže haplotipova/ribotipova (Slika 3) te pomoću filogenetskoga stabla dobivenoga metodom maksimalne štedljivosti (Slika 4 i 5). Rezultati filogenetskih odnosa između zelenoga hrasta i ostalih zastupljenih taksona u ovome istraživanju (Slika 3, 4 i 5) ne podržavaju teoriju da je Q. ilex jedna od njegovih roditeljskih vrsta. Umjesto toga, molekularna filogenija nedvojbeno dokazuje kako je zeleni hrast zapravo takson poznat pod prihvaćenim nazivom Q. crenata, te potvrđuje alternativnu hipotezu kako se radi o križancu između vrsta Q. cerris i Q. suber. Pojedini autori u starijoj literaturi već su navodili svojtu Q. crenata na temelju morfoloških karakteristika za područje Istre i Kvarnera te Dalmacije, koristeći se uglavnom sinonimom Q. pseudosuber Santi (Strobl, 1872; Freyn, 1877; Richter, 1897; Schneider, 1906; Ascherson i Graebner, 1908-1913; Adamović, 1911; Hirc, 1916; Hayek, 1924, 1927; Lovrić, 1981). Međutim, kasnije Trinajstić (2006) ipak zaključuje kako takson Q. crenata nije zastupljen u hrvatskoj flori te je do danas ovo pitanje ostalo dvojbeno. U novije vrijeme vrsta Q. crenata zabilježena je samo u kulturi u Perivoju Vladimira Nazora u Zadru (Perinčić, 2010; Nikolić 2017). Na osnovi naših rezultata temeljnih na molekularnoj filogeniji sa sigurnošću zaključujemo da je vrsta Q. crenata prisutna u hrvatskoj flori. Ključne riječi: zeleni hrast; Quercus × viridis; Quercus crenata; hibridi; filogenija; taksonomija | ||
| Murat ALAN, Rumi SABUNCU, Turgay EZEN, Selim KAPLAN | UDK 630* 232.3 + 233 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.1 | |
| UTJECAJ PRIKRAĆIVANJA NA RAST I UROD ČEŠERČIĆA I ČEŠERA VRSTE Pinus brutia Ten U SJEMENSKIM PLANTAŽAMA RAZLIČITE DOBI pdf TXT HR EN | 269 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Mirza DAUTBAŠIĆ, Osman Mujezinović, Kenan ZAHIROVIĆ, Josip MARGALETIĆ | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.4 | |
| PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda) U BOSNI I HERCEGOVINI pdf TXT HR EN | 283 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Nedim TUNO, Admir MULAHUSIĆ, Jusuf TOPOLJAK | UDK 630* 582 https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.3 | |
| KOMPARATIVNA ANALIZA RAZLIČITIH PRISTUPA KORIGIRANJU GEOMETRIJSKIH DISTORZIJA STARE ŠUMARSKE KARTE pdf TXT HR EN | 287 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Damir DRVODELIĆ | UDK 630* 181.5 https://doi.org/10.31298/sl.142.5-6.2 | |
| RAZMNOŽAVANJE PAULOVNIJE KORIJENSKIM REZNICAMA pdf TXT HR EN | 297 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav ARAČ | ||
| PATKA NJORKA (Aythya nyorca Guld.) PDF TXT | 309 | |
| Ivan MARTINIĆ | ||
| ZANIMLJIVOSTI RAZVOJA INTERPRETACIJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA – PRVE AKTIVNOSTI, VELIKA RAZNOLIKOST TEHNIKA I IZNIMNI DOSEZI PDF TXT | 310 | |
| Ivo AŠČIĆ | ||
| SVJETSKI DAN ŠUMA – ŠUMSKI PLODOVI PDF TXT | 315 | |
| OBLJETNICE | ||
| Tomislav LUKŠIĆ | ||
| ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP „JOSIP KOZARAC – 160. OBLJETNICA ROĐENJA“ U LIPOVLJANIMA PDF TXT | 318 | |
| Branko MEŠTRIĆ | ||
| 120 GODINA ŠUMARSKE AKADEMIJE - DAS FORSTHEIM ZU AGRAM PDF TXT | 320 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Jozo FRANJIĆ, Željko ŠKVORC | ||
| NEKE ZANIMLJIVOSTI S PUTA NA SICILIJU PDF TXT | 324 | |
| Milan GLAVAŠ | ||
| 62. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE PDF TXT | 329 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Oliver VLAINIĆ | ||
| JUBILARNO 20. SUDJELOVANJE HRVATSKE ŠUMARSKE EKIPE NA 50. EFNS-U (Antholz, Južni Tirol, Italija, 28. siječnja – 3. veljače 2018.) PDF TXT | 331 | |
| Damir DELAČ | ||
| ZAPISNIK 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2018. GODINE, održane 13. travnja s početkom u 12,30 sati u konferencijskoj sali hotela „Padova“ na Rabu PDF TXT | 334 | |
| Boris BELAMARIĆ | ||
| ZAPISNIK 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2018. GODINE - Terenski dio PDF TXT | 338 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Željko ZEČIĆ | ||
| Prof. dr. sc. ANTE P. B. KRPAN (1942.- 2018.) PDF TXT | 341 | |
| Josip KNEPR | ||
| Mr. sc. BOGOMIL HRIBLJAN, dipl. ing. šum. (1931.-2018.) PDF TXT | 343 | |