broj: 5-6/2017
pdf (25,6 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
REPETITIO EST MATER STUDIORUM pdf TXT HR EN | 225 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Damir Ugarković, Kristina Pleša | UDK 630* 114 + 228 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.1 | |
USPOREDBA ODUMIRANJA STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ODNOSU NA EKOLOŠKU KONSTITUCIJU VRSTA pdf TXT HR EN | 227 | |
Ivan Perković, Nikola Pernar, Darko Bakšić, Nikola Glamočlija, Vibor Roje | UDK 630* 114 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.2 | |
UTJECAJ MATIČNOG SUPSTRATA NA FIZIČKE I MINERALNE ZNAČAJKE TLA U PARKU PRIRODE MEDVEDNICA pdf TXT HR EN | 237 | |
Nera Bakšić, Darko Bakšić | UDK 630* 262+114.2 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.3 | |
KOLIČINE GORIVA I ZALIHE UGLJIKA U ŠUMSKOJ PROSTIRCI SASTOJINA ALEPSKOG BORA NA OTOKU MLJETU pdf TXT HR EN | 247 | |
Zeynep Yavuz, Mustafa Yilmaz | UDK 630 + 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.4 | |
DORMANTNOST SJEMENA I MORFOLOGIJA BOBULJASTIH ČEŠERA I SJEMENA KOŠTUNIČAVE BOROVICE (Juniperus drupacea Labill.) U ISTOČNO MEDITERANSKOM PODRUČJU TURSKE pdf TXT HR EN | 257 | |
Sažetak Sirijska smreka, Juniperus drupacea Labill. je istočno mediteranska vrsta stabla koja pripada porodici Cupressaceae, roduJuniperoidae. J. drupacea trenutno pokriva geografsko područje južnog dijela Peloponeza u Grčkoj, južne dijelove Male Azije te sirijske i libanonske planine. Glavni dio područja te vrste u Turskoj podijeljen je na nekoliko središta, od kojih je najvažniji smješten u Taurskom gorju, Anti-Taurus gorju te planinama Amanos. Stablo je diecično, s konusnom krošnjom koja može doseći 10-20 (40) m visine. Mesnati češeri su ovalnog do okruglog oblika, 20-25 mm u promjeru, smećkasto-ljubičaste ili plavkasto-crne boje, te žućkasti i bjelkasti kada su zreli tijekom druge godine. Uglavnom imaju 3 sjemenke koje tvore karakterističnu košticu nalik na košticu koštičavog voća. Prirodna regeneracija sirijske smreke vrlo je teška zbog konzumacije od strane životinja, ispaše i sjemenki koje su objedinjene u drvenastu strukturu. Ovo je istraživanje provedeno kako bi se odredila morfologija sjemenke i češera te fiziologija sjemenke sirijske smreke, Juniperus drupacea Labill., koja potječe iz tri provincije (Kahramanmaraş, Mersin, Adana) u istočnomediteranskoj regiji Turske. Ukupno je izmjereno 11 morfoloških obilježja. Prosječna duljina češera bila je 22,49 mm, promjer češera 20,86 mm, a težina češera 4,659 g. Prosječna duljina, širina, debljina, težina sjemenke i težina pulpe sjemenke iznosile su redom 10,07 mm, 3,30 mm, 2,77 mm, 0,045 g i 2,220 g. Nakon morfološke analize, proveden je niz eksperimenata kako bi se odredila najbolja mjera stratifikacije radi prekidanja dormantnosti sjemenki sirijske smreke. Najveći postotak klijavosti dobiven je nakon tople i hladne stratifikacije (80,7%). Sjemenke koje su se prethodno hladile 8 tjedana te su namakane u 500 ppm GA3također su pokazale velik postotak klijavosti. Ovo je istraživanje također pokazalo da sjemeJ. drupaceaposjeduje morfološku dormantnost. Ključne riječi: Juniperus drupacea; morfologija češera i sjemena; dormantnost sjemena | ||
PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
Ivica Tikvić, Damir Ugarković, Željko Zečić, Patrik Korijan, Davor Gašpar | UDK 630* 89 https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.5 | |
PRIRODNA NALAZIŠTA TARTUFA U HRVATSKOJ I EKOLOŠKI PROBLEMI NJIHOVOG RAZVOJA pdf TXT HR EN | 263 | |
Nediljko Landeka, Martina Podnar | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.6 | |
NALAZ STRANE VRSTE Cinara (Cinara) cedri (HEMIPTERA; APHIDIDAE) U ISTRI, HRVATSKA pdf TXT HR EN | 271 | |
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Tikvić, Ugarković, Peles, Knežić, Medunić-Orlić, Marinić, Butorac, Čmrlec, Koharević, Nazlić, Pavlinović, Špika, Tomić | UDK 630* 272 + 901 https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.7 | |
PROCJENE USLUGA ŠUMSKIH EKOSUSTAVA I OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA PARK ŠUME MARJAN U SPLITU pdf TXT HR EN | 277 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
ĆUBASTI GNJURAC (Podiceps cristatus L.) PDF TXT | 287 | |
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE | ||
Jozo Franjić | ||
MODRO LASINJE (Moltkia petraea /Tratt./ Griseb., Boraginaceae) U HRVATSKOJ PDF TXT | 288 | |
Jozo Franjić | ||
RIJETKA I ZAŠTIĆENA VRSTA HRVATSKE FLORE – PLANINSKI RUNOLIST (Leontopodium alpinum Cass., Asteraceae) PDF TXT | 289 | |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Damir Delač | ||
DAN INŽENJERA 2. OŽUJKA 2017. GODINE PDF TXT | 291 | |
Damir Delač | ||
Okrugli stol „ULOGA DRVNE TEHNOLOGIJE I ŠUMARSTVA U KRUŽNOJ EKONOMIJI“ PDF TXT | 294 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Branko Meštrić | ||
Hrvoje Zrnčić, Vida Zrnčić: BILJE HRVATSKIH GORA I PLANINA PDF TXT | 295 | |
Branko Meštrić | ||
REDAKCIJSKA RAZMJENA ŠUMARSKOG LISTA II PDF TXT | 297 | |
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
Petar Milat Panža | ||
SCOLA DEI BOSCHERI – ŠTO JE TO? PDF TXT | 302 | |
IZ HŠD-a | ||
Oliver Vlainić | ||
EKSKURZIJA HŠD-A OGRANKA KARLOVAC U CRNU GORU I ALBANIJU PDF TXT | 306 | |
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE, ODRŽANE 7. I 8. TRAVNJA U HOTELU MELIA CORAL, TURISTIČKO NASELJE KATORO UMAG I NA PODRUČJU UŠP BUZET PDF TXT | 318 | |
Oliver Vlainić | ||
TERENSKI DIO 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE PDF TXT | 324 | |
IN MEMORIAM | ||
Vice Ivančević | ||
DAMIR PIŠKULIĆ (1937–2015) PDF TXT | 330 | |
Miroslav Harapin | ||
IVAN KUZMANIĆ (1927–2017) PDF TXT | 331 | |
Adriana Majdak | ||
RADE RAKIĆ (1954-2017) PDF TXT | 332 | |