broj: 5-6/2017
pdf (25,6 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| REPETITIO EST MATER STUDIORUM pdf TXT HR EN | 225 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Damir Ugarković, Kristina Pleša | UDK 630* 114 + 228 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.1 | |
| USPOREDBA ODUMIRANJA STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ODNOSU NA EKOLOŠKU KONSTITUCIJU VRSTA pdf TXT HR EN | 227 | |
| Ivan Perković, Nikola Pernar, Darko Bakšić, Nikola Glamočlija, Vibor Roje | UDK 630* 114 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.2 | |
| UTJECAJ MATIČNOG SUPSTRATA NA FIZIČKE I MINERALNE ZNAČAJKE TLA U PARKU PRIRODE MEDVEDNICA pdf TXT HR EN | 237 | |
| Sažetak Matični supstrat, uz klimu, reljef, organizme i vrijeme, predstavlja jedan od pet glavnih pedogenetskih čimbenika. S pedogeneskog stajališta najvažnija su svojstva matičnog supstrata: mineralni i kemijski sastav, način i intenzitet trošenja te sadržaj biogenih elemenata. Cilj ovog rada je utvrditi utjecaj različitih matičnih supstrata na fizičke i mineralne značajke tla. Na području PP Medvednice na šest različitih litoloških cjelina otvoreno je 80 pedoloških profila: metamorfne stijene – dominantno škriljevci, metamorfne stijene – dominantno filiti, magmatske stijene, pješčenjaci, lapori i lako trošivi vapnenci. Uzorci tla uzeti su po horizontima, a analizirani su oni iz humusnoakumulatinog (A-horizont) i B-horizonta. Određeni su sljedeći parametri: debljina horizonata, dubina profila, udjel skeleta, garnulometrijski sastav tla, postojanost strukturnih mikroagregata i mineralni sastav tla (XRD) metodom rendgenske difrakcije. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje statistički značajne razlike između različitih litoloških cjelina za sve promatrane varijable osim debljine horizonata. Najveće dubine tla su povrh laporovitih stijena, a najmanje na dolomitiziranim vapnencima, što je ponajprije uvjetovano načinom trošenja matičnog supstrata. Na svim istraživanim litološkim cjelinama, tla na području PP Medvednice vrlo su postojanih mikroagregata. U odnosu na B-horizont u humusnoakumulativnom horizontu utvrđena je veća postojanost strukturnih mikroagregata. Tla povrh lakotrošivih vapnenaca imaju statistički veći udjel gline i manji udjel krupnog i sitnog pijeska od tla ostalih litoloških cjelina. Za sve litološke cjeline teksturna oznaka najčešće je u rasponu od praškaste do glinaste ilovače, dok je na litološkoj cjelini povrh vapnenaca udjel gline statistički značajno veći, pa je teksturna oznaka u rasponu od praškaste glinuše do glinuše. Litološke cjeline povrh magmatskih i metamorfnih stijena imaju statistički značajno manji udjel minerala kvarca i veći udjel minerala klorita i feldspata u odnosu na sedimentne stijene. Ključne riječi: matični supstrat; litološka cjelina; fizičke i mineralne značajke tla; PP Medvednica | ||
| Nera Bakšić, Darko Bakšić | UDK 630* 262+114.2 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.3 | |
| KOLIČINE GORIVA I ZALIHE UGLJIKA U ŠUMSKOJ PROSTIRCI SASTOJINA ALEPSKOG BORA NA OTOKU MLJETU pdf TXT HR EN | 247 | |
| Zeynep Yavuz, Mustafa Yilmaz | UDK 630 + 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.4 | |
| DORMANTNOST SJEMENA I MORFOLOGIJA BOBULJASTIH ČEŠERA I SJEMENA KOŠTUNIČAVE BOROVICE (Juniperus drupacea Labill.) U ISTOČNO MEDITERANSKOM PODRUČJU TURSKE pdf TXT HR EN | 257 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Ivica Tikvić, Damir Ugarković, Željko Zečić, Patrik Korijan, Davor Gašpar | UDK 630* 89 https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.5 | |
| PRIRODNA NALAZIŠTA TARTUFA U HRVATSKOJ I EKOLOŠKI PROBLEMI NJIHOVOG RAZVOJA pdf TXT HR EN | 263 | |
| Nediljko Landeka, Martina Podnar | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.6 | |
| NALAZ STRANE VRSTE Cinara (Cinara) cedri (HEMIPTERA; APHIDIDAE) U ISTRI, HRVATSKA pdf TXT HR EN | 271 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Tikvić, Ugarković, Peles, Knežić, Medunić-Orlić, Marinić, Butorac, Čmrlec, Koharević, Nazlić, Pavlinović, Špika, Tomić | UDK 630* 272 + 901 https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.7 | |
| PROCJENE USLUGA ŠUMSKIH EKOSUSTAVA I OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA PARK ŠUME MARJAN U SPLITU pdf TXT HR EN | 277 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| ĆUBASTI GNJURAC (Podiceps cristatus L.) PDF TXT | 287 | |
| POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE | ||
| Jozo Franjić | ||
| MODRO LASINJE (Moltkia petraea /Tratt./ Griseb., Boraginaceae) U HRVATSKOJ PDF TXT | 288 | |
| Jozo Franjić | ||
| RIJETKA I ZAŠTIĆENA VRSTA HRVATSKE FLORE – PLANINSKI RUNOLIST (Leontopodium alpinum Cass., Asteraceae) PDF TXT | 289 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Damir Delač | ||
| DAN INŽENJERA 2. OŽUJKA 2017. GODINE PDF TXT | 291 | |
| Damir Delač | ||
| Okrugli stol „ULOGA DRVNE TEHNOLOGIJE I ŠUMARSTVA U KRUŽNOJ EKONOMIJI“ PDF TXT | 294 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Branko Meštrić | ||
| Hrvoje Zrnčić, Vida Zrnčić: BILJE HRVATSKIH GORA I PLANINA PDF TXT | 295 | |
| Branko Meštrić | ||
| REDAKCIJSKA RAZMJENA ŠUMARSKOG LISTA II PDF TXT | 297 | |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
| Petar Milat Panža | ||
| SCOLA DEI BOSCHERI – ŠTO JE TO? PDF TXT | 302 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Oliver Vlainić | ||
| EKSKURZIJA HŠD-A OGRANKA KARLOVAC U CRNU GORU I ALBANIJU PDF TXT | 306 | |
| Damir Delač | ||
| ZAPISNIK 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE, ODRŽANE 7. I 8. TRAVNJA U HOTELU MELIA CORAL, TURISTIČKO NASELJE KATORO UMAG I NA PODRUČJU UŠP BUZET PDF TXT | 318 | |
| Oliver Vlainić | ||
| TERENSKI DIO 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE PDF TXT | 324 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Vice Ivančević | ||
| DAMIR PIŠKULIĆ (1937–2015) PDF TXT | 330 | |
| Miroslav Harapin | ||
| IVAN KUZMANIĆ (1927–2017) PDF TXT | 331 | |
| Adriana Majdak | ||
| RADE RAKIĆ (1954-2017) PDF TXT | 332 | |