broj: 5-6/2017
pdf (25,6 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| REPETITIO EST MATER STUDIORUM pdf TXT HR EN | 225 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Damir Ugarković, Kristina Pleša | UDK 630* 114 + 228 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.1 | |
| USPOREDBA ODUMIRANJA STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ODNOSU NA EKOLOŠKU KONSTITUCIJU VRSTA pdf TXT HR EN | 227 | |
| Sažetak Pojava odumiranja stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) gospodarski je i ekološki problem. Čimbenici koji uzrokuju odumiranje stabala mogu biti biotski, stanišni i strukturni odnosno sastojinski. Istraživanje je provedeno u gospodarskoj jedinici „Zelenika” u Posavini. Ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi prosječnu stopu promjene intenziteta odumiranja stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena, istražiti utjecaj stanišnih i strukturnih čimbenika na intenzitete odumiranja te usporediti intenzitete odumiranja hrasta lužnjaka i poljskog jasena prema dobnom razredu sastojina i mikroreljefu. Za analizu su korišteni podaci o klimi za meteorološku postaju Novska, vodostaju vodotoka Novska te podaci o razinama podzemne vode sa pjezometarske postaje „Zelenika“. Iz obrazaca O-2 Osnove gospodarenja, prikupljeni su podaci o volumenu odumrlih stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena te podaci o strukturnim čimbenicima. Intenziteti odumiranja izračunati su na temelju odnosa volumena odumrlih stabala po jedinici površine. S obzirom na prosječnu stopu promjene, intenziteti odumiranja hrasta lužnjaka i poljskog jasena se povećavaju. Najveći intenziteti odumiranja za obje šumske vrste su u sastojinama VI. dobnog razreda. Na osnovi provedenih istraživanja možemo zaključiti da klimatski, hidrološki i strukturni čimbenici imaju utjecaj na odumiranje hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Hrast lužnjak osjetljiviji je na klimatske elemente u odnosu na poljski jasen. Pojava sušnih i izostanak kišnih razdoblja također značajno utječe na odumiranje. Smanjenje srednjega minimalnog vodostaja vodotoka utječe na odumiranje hrasta lužnjaka, dok smanjenje maksimalnog vodostaja vodotoka utječe na odumiranje poljskog jasena. Na intenzitete odumiranja značajno utječe pad razine podzemne vode u dubljim slojevima pedosfere. Svi strukturni čimbenici utječu na odumiranje hrasta lužnjaka, dok na odumiranje poljskog jasena značajno utječe jedino povećanje obrasti i broja stabala u sastojini. Ključne riječi: hrast lužnjak; poljski jasen; odumiranje; stanišni čimbenici; strukturni čimbenici | ||
| Ivan Perković, Nikola Pernar, Darko Bakšić, Nikola Glamočlija, Vibor Roje | UDK 630* 114 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.2 | |
| UTJECAJ MATIČNOG SUPSTRATA NA FIZIČKE I MINERALNE ZNAČAJKE TLA U PARKU PRIRODE MEDVEDNICA pdf TXT HR EN | 237 | |
| Nera Bakšić, Darko Bakšić | UDK 630* 262+114.2 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.3 | |
| KOLIČINE GORIVA I ZALIHE UGLJIKA U ŠUMSKOJ PROSTIRCI SASTOJINA ALEPSKOG BORA NA OTOKU MLJETU pdf TXT HR EN | 247 | |
| Zeynep Yavuz, Mustafa Yilmaz | UDK 630 + 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.4 | |
| DORMANTNOST SJEMENA I MORFOLOGIJA BOBULJASTIH ČEŠERA I SJEMENA KOŠTUNIČAVE BOROVICE (Juniperus drupacea Labill.) U ISTOČNO MEDITERANSKOM PODRUČJU TURSKE pdf TXT HR EN | 257 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Ivica Tikvić, Damir Ugarković, Željko Zečić, Patrik Korijan, Davor Gašpar | UDK 630* 89 https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.5 | |
| PRIRODNA NALAZIŠTA TARTUFA U HRVATSKOJ I EKOLOŠKI PROBLEMI NJIHOVOG RAZVOJA pdf TXT HR EN | 263 | |
| Nediljko Landeka, Martina Podnar | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.6 | |
| NALAZ STRANE VRSTE Cinara (Cinara) cedri (HEMIPTERA; APHIDIDAE) U ISTRI, HRVATSKA pdf TXT HR EN | 271 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Tikvić, Ugarković, Peles, Knežić, Medunić-Orlić, Marinić, Butorac, Čmrlec, Koharević, Nazlić, Pavlinović, Špika, Tomić | UDK 630* 272 + 901 https://doi.org/10.31298/sl.141.5-6.7 | |
| PROCJENE USLUGA ŠUMSKIH EKOSUSTAVA I OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA PARK ŠUME MARJAN U SPLITU pdf TXT HR EN | 277 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| ĆUBASTI GNJURAC (Podiceps cristatus L.) PDF TXT | 287 | |
| POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE | ||
| Jozo Franjić | ||
| MODRO LASINJE (Moltkia petraea /Tratt./ Griseb., Boraginaceae) U HRVATSKOJ PDF TXT | 288 | |
| Jozo Franjić | ||
| RIJETKA I ZAŠTIĆENA VRSTA HRVATSKE FLORE – PLANINSKI RUNOLIST (Leontopodium alpinum Cass., Asteraceae) PDF TXT | 289 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Damir Delač | ||
| DAN INŽENJERA 2. OŽUJKA 2017. GODINE PDF TXT | 291 | |
| Damir Delač | ||
| Okrugli stol „ULOGA DRVNE TEHNOLOGIJE I ŠUMARSTVA U KRUŽNOJ EKONOMIJI“ PDF TXT | 294 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Branko Meštrić | ||
| Hrvoje Zrnčić, Vida Zrnčić: BILJE HRVATSKIH GORA I PLANINA PDF TXT | 295 | |
| Branko Meštrić | ||
| REDAKCIJSKA RAZMJENA ŠUMARSKOG LISTA II PDF TXT | 297 | |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
| Petar Milat Panža | ||
| SCOLA DEI BOSCHERI – ŠTO JE TO? PDF TXT | 302 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Oliver Vlainić | ||
| EKSKURZIJA HŠD-A OGRANKA KARLOVAC U CRNU GORU I ALBANIJU PDF TXT | 306 | |
| Damir Delač | ||
| ZAPISNIK 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE, ODRŽANE 7. I 8. TRAVNJA U HOTELU MELIA CORAL, TURISTIČKO NASELJE KATORO UMAG I NA PODRUČJU UŠP BUZET PDF TXT | 318 | |
| Oliver Vlainić | ||
| TERENSKI DIO 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE PDF TXT | 324 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Vice Ivančević | ||
| DAMIR PIŠKULIĆ (1937–2015) PDF TXT | 330 | |
| Miroslav Harapin | ||
| IVAN KUZMANIĆ (1927–2017) PDF TXT | 331 | |
| Adriana Majdak | ||
| RADE RAKIĆ (1954-2017) PDF TXT | 332 | |