broj: 5-6/2016
pdf (21,81 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| VIJESTI IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE pdf TXT HR EN | 213 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Silvija Krajter OSTOIĆ, Dijana VULETIĆ | UDK 630* 945 + 907 (001) | |
| ULOGA INFORMIRANOSTI U POZNAVANJU PROBLEMATIKE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA pdf TXT HR EN | 215 | |
| Tatjana MASTEN MILEK, Gabrijel SELJAK, Mladen ŠIMALA, Maja PINTAR, Vjekoslav MARKOTIĆ#SS | UDK 630* 453 (001) | |
| POPIS ŠTITASTIH UŠI (Hemiptera: Coccomorpha) NA DOMAĆINIMA IZ RODA Quercus L. U HRVATSKOJ S NAGLASKOM NA PRVI NALAZ ŠTITASTE UŠI HRASTA CRNIKE – Kermes vermilio Planchon, 1864 pdf TXT HR EN | 229 | |
| Mirzeta MEMIŠEVIĆ HODŽIĆ, Dalibor BALLIAN | UDK 630* 164 (Quercus robur L.) (001) | |
| ISTRAŽIVANJA RAZNOLIKOSTI MORFOLOŠKIH SVOJSTAVA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U POKUSU PROVENIJENCIJA ŽEPČE, BOSNA I HERCEGOVINA pdf TXT HR EN | 239 | |
| Branko STAJIĆ, Živan JANJATOVIĆ, Predrag ALEKSIĆ, Zvonimir BAKOVIĆ, Marko KAZIMIROVIĆ, Novica MILOJKOVIĆ | UDK 630* 101 + 561 (001) | |
| ANAMORFNE KRIVULJE INDEKSA STANIŠTA MEZIJSKE BUKVE (Fagus × taurica Popl.) U PODRUČJU ŽAGUBICA, ISTOČNA SRBIJA pdf TXT HR EN | 251 | |
| Sažetak dosadašnja istraživanja i njihovi rezultati u čistim i mješovitim sastojinama mezijske bukve na različitim staništima, kao najrasprostranjenije i najvažnije vrste drveća u Srbiji, nisu dovoljna za potpuno sagledavanje i sistematizaciju staništa i sastojina prema trenutnoj i potencijalnoj razini proizvodnosti (Vučković i Stajić 2005). Postoji više različitih načina utvrđivanja potencijalne proizvodnosti staništa. U tom kontekstu, visina stabala je generalno prihvaćena kao najznačajniji indikator proizvodnosti staništa. S obzirom na to, potencijalna proizvodnost staništa najčešće se utvrđuje preko stanišnog indeksa (eng. site index – SI) koji se određuje kao iznos dominantne visine sastojine u određenoj starosti (Monserud 1984; Sterba and Monserud,1993; Bravo and Montero 2001; Gadow 2002; Skovskaard and Vanclay 2008; Pretzsch 2009; Zlatanov et al. 2012; Bontemps and Bouriaud 2014; Kitikidou et al. 2015). Usprkos velikom značenju evaluacije proizvodnog potencijala staništa za gospodarenje šumama, istraživanja proizvodnosti staništa u vidu stanišnih indeksa nisu intenzivno provođena u Srbiji, ali i u cijeloj regiji zemalja s prostora bivše države Jugoslavije (s izuzetkom Slovenije). U šumarstvu Srbije klasifikacija staništa prema proizvodnosti provodi se pomoću tzv. bonitetnih visinskih grafikona, koji predstavljaju izjednačenu ovisnost visine o prsnom promjeru i bonitetu staništa u obliku visinskih krivulja. Broj izjednačenih linija visina u ovisnosti o prsnom promjeru predstavlja broj bonitetnih razreda, ujedno i broj nizova obujma u tarifama, koji se određuju prema potrebi (Banković and Pantić 2006). U cilju poboljšanja postojećeg sustava klasifikacije staništa prema proizvodnosti, njegove usklađenosti s dominantnim načinom klasifikacije staništa po proizvodnosti i kreiranja mogućnosti za usporedbu dobivenih rezultata s rezultatima ocjene proizvodnog potencijala staništa bukve u Europi, neophodno je definirati krivulje stanišnih indeksa (eng. site index curves) za ovu vrstu drveća. Stoga, cilj istraživanja je (1) modeliranje odnosa visine i starosti dominantnih stabala bukve i (2) konstrukcija anamorfnih krivulja stanišnih indeksa za bukvu na području Žagubice u istočnoj Srbiji.Istraživanje je provedeno u bukovim jednodobnim sastojinama u području Žagubice (oko 15 000 ha ukupne površine pod šumom). Nadmorska visina je od 650 do 1250 m. Prosječna godišnja temperatura i količina oborina iznose 9,8 °C i 682 mm. Za utvrđivanje stanišnih indeksa korišteni su podaci o starosti i visinama dominantnih stabala sa 109 subjektivno odabranih privremenih kružnih pokusnih ploha (u cilju pokrivanja cjelokupnog raspona stanišnih uvjeta i dobnih razreda), veličine 500 m2. Na svakoj plohi je utvrđena prosječna starost i srednja visina 10% najdebljih stabala. Izmjereni podaci o visinama u različitim starostima upotrijebljeni su za dobivanje prosječne krivulje rasta u visinu (metoda vodeće krivulje, eng. guide-curve method). Prosječna krivulja visinskog rasta je modelirana pomoću 7 različitih funkcija rasta (Tablica 2). Temeljna starost za izračun SI iznosi 100 godina (SI100). Kriteriji za odabir najboljeg modela bili su sljedeći: koeficijent determinacije, suma kvadrata relativnih odstupanja i relativna prosječna kvadratna greška (%). Odgovarajućim procedurama dobivene su tzv. anamorfne krivulje stanišnih indeksa. Prvi dobiveni rezultati provedene analize pokazuju da primijenjeni modeli imaju relativno visoke koeficijente determinacije, ukazujući na to da objašnjavaju više od 65% varijacije u dominantnim visinama, što se prema kriterijima Cohena (1986) može smatrati kao veliki učinak. Između ostalih, modeli Korsuna i Schumachera pokazuju najbolje ukupne statističke značajke. Ipak, Korsunov model je preliminarno izabran za kalkulacije stanišnih indeksa zbog nešto boljih statističkih indikatora. U cilju dodatne ocjene primjenjivosti Korsunove funkcije i ostalih modela, konstruirane su i grafički predstavljene prosječne krivulje visinskog rasta (Slika 1). Korsunova se funkcija pokazala kao najbolja s obzirom na promatrane statističke indikatore i po praćenju tijekova rasta, pa je definitivno izabrana kao model za konstrukciju seta anamorfnih krivulja stanišnih indeksa (Slika 2). Ovaj rad ima veliko značenje za šumarski sektor u Srbiji i bukvu kao dominantnu vrstu. U izvjesnom smislu, imajući u vidu veliki uzorak s dobro distribuiranim jedinicama unutar različitih starosti i stanišnih razreda, ovo istraživanje je prvo obimno istraživanje proizvodnosti bukovih staništa. Uz to, primijenjena metoda stratifikacije staništa prema proizvodnosti je po prvi puta provedena na bazi stanišnih indeksa dobivenih s privremenih pokusnih ploha. Dobivena saznanja imaju praktičnu primjenjivost u okviru gospodarenja šumama, kao temelj za donošenje odluka na polju planiranja, šumarske politike i ekologije. Naravno, potrebno je provoditi daljnja istraživanja u cilju proširivanja baze podataka i saznanja o odnosu između dominantnih visina i starosti u bukovim sastojinama u proučavanom području, kao i pristupiti konstrukciji polimofrnih krivulja stanišnih indeksa. Na taj način polimorfne krivulje stanišnih indeksa bile bi takođe vrlo korisne i u određivanju odgovarajućih uzgojnih tretmana, općoj klasifikaciji staništa s obzirom na njihovu kvalitetu i za implementaciju načela potrajnog gospodarenja šumama. Ključne riječi: visinski rast; visinske krivulje; mezijska bukva; Srbija | ||
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Tomislav PORŠINSKY, Maja MORO, Andreja ĐUKA | UDK 630* 377 | |
| KUTOVI I POLUMJERI PROHODNOSTI SKIDERA S VITLOM pdf TXT HR EN | 259 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Olivera TANČEVA CRMARIĆ, Davorin KAJBA | UDK 630*232.5 | |
| MIKRORAZMNOŽAVANJE DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) IZ KLONSKE SJEMENSKE PLANTAŽE pdf TXT HR EN | 273 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| SMEĐOGLAVI BATIĆ (Saxicola rubetra L.) PDF TXT | 283 | |
| Alojzije Frković | ||
| MIOMIRISNO BILJE NA POŠTANSKIM MARKAMA PDF TXT | 284 | |
| OBLJETNICE | ||
| Slavko Matić | ||
| O JOSIPU RADOŠEVIĆU, DIPL. ING., POVODOM 110. GODIŠNJICE ROĐENJA I PODIZANJA SPOMEN OBILJEŽJA UGLEDNIM ŠUMARIMA HRVATSKE PDF TXT | 286 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Damir Delač | ||
| OKRUGLI STOL PDF TXT | 289 | |
| Damir Delač | ||
| DAN INŽENJERA REPUBLIKE HRVATSKE PDF TXT | 292 | |
| PRIZNANJA I NAGRADE | ||
| Milan Glavaš | ||
| BRONČANA PLAKETA I PRIZNANJE ŠUMARIMA PDF TXT | 295 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Milan Glavaš | ||
| OD SJEMENKE DO PLODA - Vodič kroz svijet drveća i grmlja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit PDF TXT | 299 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Oliver Vlainić | ||
| 22. ALPE-ADRIA NATJECANJE PDF TXT | 300 | |
| Goran Bukovac | ||
| SPOMEN PLOČA JOSIPU RADOŠEVIĆU PDF TXT | 303 | |
| Damir Delač | ||
| Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2016. godine održane 8. i 9. travnja u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša, Put Duilova 11, 21000 Split i na području HŠD-a ogranak Dalmacija-Split PDF TXT | 305 | |
| Porin Schreiber | ||
| STRUČNA TEMA - POVIJESNO-KULTURNE ZNAMENITOSTI GRADA SPLITA - Obilazak Park šume Marjan, te posjet Alkarskim dvorima u Sinju PDF TXT | 311 | |
| Vlado Topić | ||
| POSJET ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA HŠD-A PARK ŠUMI MARJAN PDF TXT | 316 | |
| Porin Schreiber | ||
| POSJET ALKARSKIM DVORIMA U SINJU PDF TXT | 319 | |