broj: 5-6/2015
pdf (6,02 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| DRŽAVNI ISPITI ZA SAMOSTALNO VOĐENJE ŠUMSKOG GOSPODARSTVA pdf TXT HR EN | 221 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Tamara Jakovljević, Ivana Radojčić Redovniković, Marina Cvjetko, Ivana Bukovac, Marija Sedak, Maja Đokić, Nina Bilandžić | UDK 630*414 (001) | |
| POTENCIJAL JABLANA (Populus nigra var. italica) U FITOREMEDIJACIJI KADMIJA pdf TXT HR EN | 223 | |
| Ivan Martinić, Matija Landekić, Matija Bakarić, Drago Marguš, Anita Jurković | UDK 630*279+41 (001) | |
| SMANJENJE OPTEREĆENJA POSJETITELJA NA PJEŠAČKIM STAZAMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA PRIMJENOM SHEME PROGRAMIRANOG ODMARANJA pdf TXT HR EN | 233 | |
| Dijana Čortan,Bojan Tubić, Mirjana Šijačić-Nikolić, Dragan Borota | UDK 630*164 (001) | |
| MORFOLOŠKA VARIJABILNOST LISTOVA CRNE TOPOLE (Populus nigra L.) NA PODRUČJU VOJVODINE, SRBIJA pdf TXT HR EN | 245 | |
| Milorad Danilović, Milan Kosovski, Dragan Gačić, Dušan Stojnić, Slavica Antonić | UDK 630* 462 + 326 (001) | |
| OŠTEĆENJA NA PREOSTALIM STABLIMA I POMLATKU TIJEKOM SJEČE I PRIVLAČENJA DRVA U MJEŠOVITIM I ČISTIM BUKOVIM SASTOJINAMA pdf TXT HR EN | 253 | |
| Sažetak Tijekom mehanizirane sječe i privlačenja drveta nastaju oštećenja na preostalim stablima, podmlatku i zemljištu. Vrsta i veličina oštećenja koje se javljaju pri sječi, izradi i privlačenju drvnih sortimenata ovisi od broja stabala u sastojini, gustoće pomlatka, intenziteta sječe, promjera stabla, veličine krošnje, smjera obaranja stabala, nagiba terena, metoda izrade drvnih sortimenata, uvježbanosti rukovatelja, ali i od gustoće primarne i sekundarne mreže puteva. Cilj ovoga rada je utvrđivanje broja i veličine oštećenja na preostalim stablima i podmlatku u čistoj sastojini bukve i mješovitoj sastojini bukve, jele i smreke, kada se primjenjuje poludeblovna metoda. Uz to, cilj rada je i rangiranje oštećenja prema učestalosti nastanka tijekom sječe stabala i transporta drvnih sortimenata. Istraživanja su vršena tijekom 2009. godine u čistoj sastojini bukve i mješovitoj sastojini bukve, jele i smreke na području općine Čajniče, Republika Srpska (Slika 1), na dvije pokusne površine. Sječa i izrada sortimenata izvršena je motornom pilom. Primijenjena je poludeblovna metoda izrade drvnih sortimenata i grupni način rada. Privlačenje dijelova debala i debljih grana obavljeno je traktorom Timberjack 240C po zemlji do traktorske vlake i po vlaci do kamionskog puta gdje se nalazilo privremeno stovarište. S obzirom na broj oštećenja na preostalim stablima u sastojini, uočeno je da su oštećenja na krošnjama susjednih stabala na obje pokusne površine najučestaliji način oštećenja (Slika 2). U mješovitim sastojinama evidentirano je 169 oštećenja (0,75 po jednom stablu), a u čistim 77 oštećenja (0,77 po jednom stablu). Najmanje oštećenja tijekom sječe stabala javilo se na žilištu stabala. Na PP 1 ovaj način oštećenja uočen je na samo tri stabla (0,01 oštećenje po stablu), a na PP 2 na 12 stabala (0,12 oštećenja po stablu). Tijekom privlačenja drvnih sortimenata do vlake, najučestalija oštećenja bila su na žilištu (Slika 2). U mješovitoj sastojini evidentirano je 48 stabala koja su imala ovo oštećenje (0,32 oštećenja po zahvatu vitla), a u čistoj sastojini 27 stabala (0,24 oštećenja po zahvatu vitla). Oštećenja na deblu i krošnji nisu zabilježena, dok su oštećenja na pomlatku vrlo izražena. Pri privlačenju sortimenata pozicioniranih paralelno s izohipsama najčešće dolazi do okretanja sortimenata oko svoje osi, što uglavnom uzrokuju ozljede na preostalim stablima i podmlatku (Slika 5). Tijekom vuče drvnih sortimenata po vlaci do stovarišta na kamionskom putu, najčešći oblik oštećenja bio je na deblima. Ukupan broj oštećenja na deblima u mješovitoj sastojini iznosi 116, odnosno, 12 % od ukupnog broja stabala koja su se nalazila uz vlaku bilo je oštećeno na ovaj način. Oštećenja na podmlatku evidentna su kako pri sječi, tako i u tijeku skupljanja i privlačenja (Slika 2). U svakom slučaju, zbog veće gustine pomlatka u mješovitoj sastojini i broj oštećenja po srušenom stablu, odnosno po zahvatu vitla, znatno je veći nego u čistoj sastojini. Pri sječi stabala u mješovitoj i čistoj sastojini najviše su zastupljena oštećenja čija je površina veća od 200 cm˛, a pri skupljanju i privlačenju drvnih sortimenata oštećenja veličine od 50 do 200 cm˛ (Slika 3). Ključne riječi: oštećenje; mješovite i čiste sastojine; bukva; zglobni traktor; sječa i izrada; privlačenje. | ||
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Sanja Novak Agbaba, Nevenka Ćelepirović, Monika Karija Vlahović, Boris Lović | UDK 630*443 | |
| Eutypella parasitica R.W. Davidson & R.C. Lorenz SEDAM GODINA NAKON PRVOG NALAZA U HRVATSKOJ pdf TXT HR EN | 263 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| BRGLJEZ (Sitta europaea L.) PDF TXT | 273 | |
| Jozo Franjić | ||
| Popularizacija hrvatske flore - PASJI TRN (Hippophaë rhamnoides L., Elaeagnaceae) U FLORI HRVATSKE PDF TXT | 274 | |
| AKTUALNO | ||
| Domagoj Troha | ||
| EU FONDOVI U ŠUMARSTVU PDF TXT | 276 | |
| Igor Anić | ||
| U HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI ODRŽAN OKRUGLI STOL PRAVNA ZAŠTITA ŠUMA PDF TXT | 279 | |
| Hranislav Jakovac | ||
| STRUČNI SKUP 250 GODINA HRVATSKOGA ŠUMARSTVA PDF TXT | 282 | |
| Hranislav Jakovac | ||
| I BAŠKE OŠTARIJE DOBILE SPOMEN PLOČU PDF TXT | 290 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Alojzije Frković | ||
| CRVENA KNJIGA PTICA HRVATSKE PDF TXT | 294 | |
| OBLJETNICE | ||
| Vice Ivančević | ||
| PROŠLO JE 40 GODINA OD OSNUTKA I KONTINUIRANOG RADA ODJELA ZA UREĐIVANJE ŠUMA, UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICE SENJ PDF TXT | 297 | |