broj: 5-6/2015
pdf (6,02 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| DRŽAVNI ISPITI ZA SAMOSTALNO VOĐENJE ŠUMSKOG GOSPODARSTVA pdf TXT HR EN | 221 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Tamara Jakovljević, Ivana Radojčić Redovniković, Marina Cvjetko, Ivana Bukovac, Marija Sedak, Maja Đokić, Nina Bilandžić | UDK 630*414 (001) | |
| POTENCIJAL JABLANA (Populus nigra var. italica) U FITOREMEDIJACIJI KADMIJA pdf TXT HR EN | 223 | |
| Ivan Martinić, Matija Landekić, Matija Bakarić, Drago Marguš, Anita Jurković | UDK 630*279+41 (001) | |
| SMANJENJE OPTEREĆENJA POSJETITELJA NA PJEŠAČKIM STAZAMA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA PRIMJENOM SHEME PROGRAMIRANOG ODMARANJA pdf TXT HR EN | 233 | |
| Dijana Čortan,Bojan Tubić, Mirjana Šijačić-Nikolić, Dragan Borota | UDK 630*164 (001) | |
| MORFOLOŠKA VARIJABILNOST LISTOVA CRNE TOPOLE (Populus nigra L.) NA PODRUČJU VOJVODINE, SRBIJA pdf TXT HR EN | 245 | |
| Sažetak Crna topola (Populus nigra L.) predstavlja jednu od bitnih pionirskih drvenastih vrsta (Pospiškova et al. 2004) koja je prilagođena specifičnim uvijetima poplavnog područja. Budući da unatrag nekoliko desetljeća čovek intenzivno kontroliše plavna područja, utvrđeno je da prirodna staništa autohtonih ritskih vrsta polako nestaju. Uzevši u obzir nestanak ovih ekosustava, prekomjernu eksploataciju autohtonih topola, introdukciju superiornih hibrida topola i mogućnost introgresija gena kultiviranih topola, crna topola se smatra ugroženom vrstom. Kako bi se mogle primijeniti odgovarajuće metode konzervacije, potrebno je utvrditi postojanje varijabilnosti unutar preostalih prirodnih populacija (Flush et al. 2002). Varijabilnost postojećih prirodnih populacija crne topole na području Vojvodine je u ovom istraživanju ispitana pomoću niza morfoloških svojstava lista. Istraživanja unutarpopulacijske i međupopulacijske morfološke varijabilnosti listova crne topole (Populus nigra L.) rađeno je na razini četiri prirodne populacije koje se nalaze u dolinama najvećih rijeka Vojvodine (Dunav, Tisa, Sava – Slika 1). Skupljanje uzoraka obavljeno je metodom slučajnog odabira u tijeku vegetacijskog perioda kada su listovi potpuno razvijeni. Prikupljeni su listovi srednjeg djela grančice dugorasta koje Tucović (1965) ističe kao najvažnije za karakteriziranje pojedinih sistematskih kategorija. Na herbariziranom materijalu analizirano je devet morfometrijskih svojstava (slika 2). Standardna deskriptivna statistika (prosječna vrijednost, min/max vrijednost, raspon varijacije, standardna devijacija, relativna standardna devijacija), analiza varijance (one way ANOVA), post hoc Tukey HSD test i klaster analiza (metoda najbližeg susjeda, Euklidska udaljenost) su provedeni kako bi se utvrdile razlike na unutarpopulacijskom i međupopulacijskoj razini. Rezultati analize varijance (tabela 2.) ukazuju na postojanje statistički značajnih razlika između individua u okviru populacija za sva ispitivana morfometrijska svojstva (p<0,000). Dok su rezultati analize varijance provedeni radi utvrđivanja značajnosti razlika između populacija pokazali da za svojstva b, d, f, h i i postoji statistički značajna razlika između populacija. Tukey testom i klaster analizom utvrđeno je da se populacija A najviše ističe, potom slijedi populacija C, dok su populacije B i D najsličnije. Rezultati analiza pokazuju izraženu varijabilnost kada su u pitanju parametri c, e, f i d za koje se smatra da su pod izrazitom genetskom kontrolom, dok parametri b, a i g koji se odlikuju velikom plastičnošću pokazuju manju varijabilnost, što ukazuje na slične stanišne uvjete istraživanih populacija. Dobijene statističke analize ukazale su da na unutarpopulacijskoj i međupopulacijskoj razini postoji značajna varijabilnost, pri čemu je varijabilnost unutar populacija dosta izraženija od varijabilnosti između populacija. Imajući u vidu da su stanišni uvijeti istraživanih populacija ujednačeni i na osnovi utvrđenih statističkih značajnosti može se zaključiti da su njihove razlike zanemarive, možemo zaključiti da je unutarpopulacijska različitost uzrokovana izrazitom heterogenošću analiziranih genotipova ovih populacija. Ključne riječi: Crna topola; Vojvodina; morfologija lista; unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost | ||
| Milorad Danilović, Milan Kosovski, Dragan Gačić, Dušan Stojnić, Slavica Antonić | UDK 630* 462 + 326 (001) | |
| OŠTEĆENJA NA PREOSTALIM STABLIMA I POMLATKU TIJEKOM SJEČE I PRIVLAČENJA DRVA U MJEŠOVITIM I ČISTIM BUKOVIM SASTOJINAMA pdf TXT HR EN | 253 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Sanja Novak Agbaba, Nevenka Ćelepirović, Monika Karija Vlahović, Boris Lović | UDK 630*443 | |
| Eutypella parasitica R.W. Davidson & R.C. Lorenz SEDAM GODINA NAKON PRVOG NALAZA U HRVATSKOJ pdf TXT HR EN | 263 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| BRGLJEZ (Sitta europaea L.) PDF TXT | 273 | |
| Jozo Franjić | ||
| Popularizacija hrvatske flore - PASJI TRN (Hippophaë rhamnoides L., Elaeagnaceae) U FLORI HRVATSKE PDF TXT | 274 | |
| AKTUALNO | ||
| Domagoj Troha | ||
| EU FONDOVI U ŠUMARSTVU PDF TXT | 276 | |
| Igor Anić | ||
| U HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI ODRŽAN OKRUGLI STOL PRAVNA ZAŠTITA ŠUMA PDF TXT | 279 | |
| Hranislav Jakovac | ||
| STRUČNI SKUP 250 GODINA HRVATSKOGA ŠUMARSTVA PDF TXT | 282 | |
| Hranislav Jakovac | ||
| I BAŠKE OŠTARIJE DOBILE SPOMEN PLOČU PDF TXT | 290 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Alojzije Frković | ||
| CRVENA KNJIGA PTICA HRVATSKE PDF TXT | 294 | |
| OBLJETNICE | ||
| Vice Ivančević | ||
| PROŠLO JE 40 GODINA OD OSNUTKA I KONTINUIRANOG RADA ODJELA ZA UREĐIVANJE ŠUMA, UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICE SENJ PDF TXT | 297 | |