broj: 5-6/2014
pdf (6,49 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
ZAŠTO SE ČUDIMO? pdf TXT HR EN | 257 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Boštjan Surina | UDK 630*187+182 (001) | |
ŠUMSKA VEGETACIJA TEKTONSKIH UDOLINA PIHLJA I VITRA IZNAD VINODOLA (LIBURNIJSKI KRŠ, SJEVEROZAPADNA HRVATSKA) pdf TXT HR EN | 259 | |
Vesna Krpina, Željko Španjol, Anamarija Jazbec | UDK 630*907 + 971 (001) | |
ULOGA ŠUMA I ŠUMARSTVA U TURIZMU I ZAŠTITI PRIRODE NA PODRUČJU ZADARSKE ŽUPANIJE pdf TXT HR EN | 271 | |
Marko Vucelja, Josip Margaletić, Linda Bjedov, Mario Šango, Maja Moro | UDK 630*451 (001) | |
ŠTETE OD SITNIH GLODAVACA NA STABLJICI I KORIJENU HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) pdf TXT HR EN | 283 | |
Gregor Meterc, Danijel Borković, Maja Jurc | UDK 630* 453 (001) | |
GRADACIJA SMREKINE OSE PREDIVICE Cephalcia arvensis (HYMENOPTERA: PAMPHILIIDAE) U SLOVENIJI pdf TXT HR EN | 293 | |
Rita Horák, Milan Borišev, Andrej Pilipović, Saša Orlović, Slobodanka Pajević, Nataša Nikolić | UDK 630*111 + 116 (001) | |
UTJECAJ SUŠE NA ŠUMSKO DRVEĆE U ČETIRI ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA U SRBIJI pdf TXT HR EN | 301 | |
Sažetak Glavni elementi globalnih klimatskih promjena su povećanje temperature, porast atmosferskih koncentracija CO2 i redistribucija oborina, zbog čega se tijekom vegetacijskog razdoblja na nekim staništima češće javlja suša. Kao važni rezervoar ugljika, šume mogu djelomice kompenzirati rast atmosferskog CO2, zbog čega je praćenje asimilacije CO2 u šumama u 21. stoljeću od izuzetne važnosti. U radu su praćeni fiziloški parametri bukve (Fagus sylvatica L.), jele (Abies alba Mill) i smreke (Picea abies (L.) Karsten) u 4 zaštićena šumska planinska područja sa različitim osobinama staništa (Slika 1 i Tablica 1.). Mjerenja na svim lokalitetima su provedena tri puta u 2011. godini: prvo mjerenje između 29.06. i 01.07 (Termin 1)., drugo između 01.08. i 03.08. (Termin 2), a treće od 13.09. do 15.09. (Termin 3). Na odabranim stablima obavljena su mjerenja intenziteta fotosinteze i transpiracije pomoću LC Pro+ Portable Photosynthesis System-a (proizvođač ADC BioScientific Ltd), dok je učinkovitost korištenja vode (WUE) izračunata iz odnosa fotosinteze i transpiracije. Koncentracija fotosintetskih pigmenata bila je određena u 100% acetonskom ekstraktu pigmenata primjenom spektrofotometra metodom Wettsteina (1957). Podaci o količini oborina i temperaturi za ove lokalitete su dobiveni od Republičkog Hidrometerološog Zavoda Srbije. Temeljem analize dobivenih podataka utvrđena je korelacija između niske količine oborina i smanjenje fotosintetske aktivnosti, koja je bila najizrazitija na Vidliču i na Fruškoj gori tj. na staništima smještenim na grebenskom dijelu ili uzvišenom dijelu planinske padine (Tablica 2 i slika 2). Zbog male količine oborina najmanji intenzitet fotosinteze izmjeren je u rujnu unatoč optimalnijoj temperaturi. Slična pojava je primijećena kod smreke na Tari ali ne i kod jele (Tablica 3), što se može povezati sa vlažnošću tla i smanjenom otjecanju vode. Na Kopaoniku gdje se ispitivane populacije bukve i smreke nalaze u dolini, pored potoka (Slika 1) nedostatak oborina nije izazvao značajno smanjenje intenziteta fotosinteze (Tablica 2 i 3). Vrijednost WUE je bila u pozitivnoj korelaciji sa količinom oborina i intenzitetom fotosinteze, ali u negativnoj korelaciji sa temperaturom, što ukazuje na poremećaj učinkovitosti korištenja vode zbog suše praćene povećanjem temperature (Tablica 6). Količina fotosintetskih pigmenata u rujnu se smanjila skoro kod svih promatranih populacija, ali je ovo smanjenje bilo statistički signifikantno jedino kod bukve na Vidliču i kod smreke na Tari (Tablice 4, 5). Mogući uzroci ovakvog smanjenja su kraj vegetacijske sezone ili suša. Izuzetno male količine oborina, kao posljedica poremećene klime, svakako djeluje na smanjenje asimilacije CO2 pa samim tim i na smanjenje bioprodukcije. Rezultati ukazuju na negativan utjecaj suše na populacije drveća koje su smještene na planinskim padinama sa izraženijim oticanjem i ocjeđivanjem vode. Pretpostavlja se da će pojava suše imati različite učinke na šumske ekosisteme i da će najgori utjecaj imati na one šumske sastojine koje obrastaju vršne dijelove planinskih masiva. Ovaj proces će rezultirati smanjivanjem bioprodukcije šumskog drveća i površine područja pod šumama. Ovakvi osobiti prirodni uvjeti, određeni povećanjem temperature na globalnoj razini, smanjuju moguću aklimatizaciju drveća na visoke koncentracije ugljičnog dioksida i otežavaju šumsko obraštanje visokih planinskih staništa s ograničenim dostupnim zalihama vode. Ključne riječi: klimatske promjene; nedostatak vode; bukva; smreka; jela | ||
PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
Stjepan KRČMAR, Marija VEREŠ, Tomi TRILAR | UDK 630*453 | |
FAUNA TVRDIH KRPELJA (ACARI: IXODIDAE) RAZLIČITIH STANIŠTA U HRVATSKOM DIJELU BARANJE pdf TXT HR EN | 309 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
MALA PRUTKA (Actitis hypoleucos L.) PDF TXT | 315 | |
OBLJETNICE | ||
Alojzije Frković | ||
125. OBLJETNICA OSNIVANJA ZAGREBAČKOG BOTANIČKOG VRTA OBILJEŽENA PRIGODNOM POŠTANSKOM MARKOM PDF TXT | 316 | |
Vice Ivančević | ||
U SUSRET 250. OBLJETNICI KONTINUIRANOG RADA ŠUMARIJE KRASNO (1765–2015)NAJSTARIJE ŠUMARIJE U HRVATSKOJ PDF TXT | 318 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Igor Anić | ||
PROMOVIRANA PRVA KNJIGA ARHIVA BRODSKE IMOVNE OPĆINE PDF TXT | 320 | |
Ivo Trinajstić | ||
SVEUČILIŠNI UDŽBENIK ŠUMSKO ZELJASTO BILJE HRVATSKE PDF TXT | 321 | |
Frane Grospić | ||
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (ČASOPIS O EKONOMSKIM I TEHNIČKIM ODNOSIMA – IZDANJE AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI – FIRENZE) PDF TXT | 322 | |
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
Alojzije Frković | ||
SUSRETI GORANA ŠUMARA-UMIROVLJENIKA POSTAJU TRADICIONALNI PDF TXT | 325 | |
Oliver Vlainić | ||
KARLOVAČKI ŠUMARI U SLOVENIJI PDF TXT | 329 | |
Vice Ivančević | ||
TRADICIONALNI GODIŠNJI SUSRETI ČLANOVA – UMIROVLJENIKA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA – OGRANKA SENJ 2013. GODINE PDF TXT | 334 | |
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 2. SJEDNICE UPRAVNOG I NADZORNOG ODBORA HŠD-A ODRŽANE 30. TRAVNJA 2014. GOD. U 10,30 SATI U VELIKOJ DVORANI ŠUMARSKOGA DOMA PDF TXT | 335 | |
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 118. REDOVITE IZBORNE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA PDF TXT | 342 | |
Goran Gregurović | ||
STRUČNA TEMA SKUPŠTINE: ŠUMARSTVO I EU FONDOVI: PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014–2020. GODINE PDF TXT | 353 | |
Damir Delač | ||
PROMOCIJA SVEUČILIŠNOG UDŽBENIKA „DENDROLOGIJA – CVIJET, ČEŠER, PLOD, SJEME” PDF TXT | 355 | |
IN MEMORIAM | ||
Oliver Vlainić | ||
Prof. BERISLAV POŽAR, dipl. ing. šum. (1943–2014) PDF TXT | 356 | |