broj: 5-6/2011
pdf (7,5 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| STRATEGIJA (STRATEGIJE) RAZVOJA pdf TXT HR EN | 213 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Kutnar,L., D. Matijašić, R. Pisek | UDK 630* 907 : 629 + 114.4 (001) | |
| Status zaštite i potencijalne ugroženosti šumskih staništa na području ekološke mreže Natura 2000 u Sloveniji pdf TXT HR EN | 215 | |
| Lubojacký,J., J. Holuša | UDK 630* 453 (001) | |
| Usporedba ulova smrekinog pisara (Ips typographus) na kemijski tretiranim lovnim trupčićima i feromonskim klopkama pdf TXT HR EN | 233 | |
| Sažetak: Provedenim istraživanjem testirana je učinkovitost ulova smrekova pisara (Ips typographus) na kemijski tretiranim lovnim trupčićima (TRIPODs) u odnosu na feromonske klopke tipa Thesohn (TPTs). Tijekom 2010. godine, na svakoj od tri eksperimentalne lokacije u Češkoj, postavljeno je po 5 lovnih TRIPODs i TPTs kompozicija opremljenih feromonom Pheagr IT međusobno udaljenih 10 metara. Jednom tjed no lovne kompozicije obilažene su i sakupljan je ulov smrekina pisara kroz cijelo razdoblje njegova rojenja (30. travnja do 1. listopada). Lovni trupčići, načinjeni od svježe posječenih smrekovih stabala, tretirani su piretroidnim insekticidom Vaztak 10 SC 23. travnja i zatim ponovno, svakih 7 tjedana, usporedo sa zamjenom feromonskih dispenzera (Slika 1). Tijekom čitavog razdoblja trajanja eksperimenta ukupno je ulovljeno 15.657 jedinki smrekova pisara, od čega 6.343 mužjaka i 9.314 ženki. U lov nim kutijama postavljenim ispod kemijski tretiranih lovnih trupčića ukupno je ulovljeno 6.254 jedinki potkornjaka, od čega 2.995 mužjaka i 3.529 ženki. Na feromonskim klopkama ukupno je ulovljeno 9.403 jedinki potkornjaka, od čega 3.348 mužjaka i 6.055 ženki (Tablica 1). Prvo proljetno rojenje nakon zimovanja prošlogodišnjih imaga smrekinog pisara, zabilježeno je u trećem kvartalu travnja. U drugoj polovici svibnja došlo je do naglog pada ulova uzrokovanog padom temperature i povećanim padalinama (Slika 2). Maksimum rojenja proljetne generacije potkornjaka zbio se prvom polovicom lipnja. Početkom srpnja zamijećena su prva imaga nove, ljetne generacije (potkornjaci svjetlo smeđe boje). Maksimum rojenja druge, ljetne generacije zbio se sredinom srpnja. Tijekom kolovoza i rujna rojenje je polagano opadalo u intenzitetu i posljednji ulovi potkornjaka datiraju početkom listopada 2010. godine. Razlike u dinamici doleta i ulova smrekinog pisara na oba tipa lovnih kompozicija nisu utvrđene (Slika 3 i 4). Dva glavna maksimuma u ulovu smrekinog pisara tijekom 2010. godine predstavljaju pojavu dvije generacije na području istraživanja. Ovakav biološki ciklus tipičan je za područje središnje Europe, osim u slučaju povišenih nadmorskih visina. Na sjeveru Europe smrekin pisar obično ima samo jednu generaciju godišnje, dok se na njenom jugu, zahvaljujući dugim i toplim ljetima i druga generacija u potpunosti razvije do spolno zrelih imaga. Na istraživanom području tijekom 2010. godine uvjeti za razvoj potkornjaka nisu bili optimalni (Slika 2) tako da su na lovnim kompozicijama lovljena imaga prve proljetne generacije i imaga filijalne generacije (druga, prava ljetna generacija smrekinog pisara). Rojenje ženki druge serije polaganja imaga (sestrinske generacije) bilo je slabo izraženo i vidljivo je u slabo izraženom maksimumu 2. srpnja. Što se imaga druge generacije tiče, nije bilo zabilježeno rojenje ženki sestrinske generacije jaja, a imaga ove generacije bivala su zaustavljena u različitim stadijima razvoja ulazeći u dormantnu fazu mirovanja tijekom zime 2010/2011. U prosjeku, tijekom razdoblje istraživanja ulovljeno je 417 ± 154 jedinki smrekinog pisara na svakoj TRIPODs kompoziciji, od čega 200 ± 74 mužjaka i 217 ± 85 ženki (Slika 5). Srednji ulovi za TPTs feromonske klopke iznosili su 627 ± 250 ukupno, odnosno 223 ± 81 mužjaka i 404 ± 175 ženki (Slika 5). Manji broj potkornjaka ulovljenih na TRIPODs lovnim trupčićima bio je signifikantno različit od ulova na feromonskim klopkama (Wilcoxonov test usklađenih parova: z = 3.07; p < 0.01). U usporedbi sa feromonskim klopkama glavna prednost TRIPODs lovnih trupčića je jednostavnija i brža kontrola naleta potkornjaka. Ovdje se podrazumijeva jednostavna vizualna kontrola lovne kutije postavljene ispod trupčića. Također, korištenje trupčića duljine 2 metra (Slika 1) osigurava funkcionalnost lovne kompozicije tijekom sezone i rasta travne vegetacije, pa nije potrebna košnja ili primjena herbicida. S druge strane, negativno stajalište ove metode lova potkornjaka je nepoznati udio jedinki koje nakon slijetanja na intoksiciranu koru trupčića odlijeću sa kompozicije i ugibaju negdje u okolnom prostoru. Kao problem u evaluaciji učinkovitosti javlja se i mogućnost gubitka već uginulih jedinki uslijed naleta vjetra ili predacije pticama. Gubitak nepoznatog udjela jedinki postoji i kod feromonskih klopki (doduše, bez naknadnog ugibanja), a za obje je metode problematična i činjenica da u izvjesnoj mjeri love (i usmrćuju) korisne kukce – prirodne neprijatelje potkornjaka. Razlike u ulovima mužjaka i ženki smrekinog pisara na TRIPODs lovnim trupčićima nisu bile signifikantne (z = 1.48; p > 0.05) dok su te razlike u ulovima na TPTs feromonskim klopkama bile signifikantne (z = 3.41; p < 0.001) sa dominirajućim ulovom ženki. Također, nisu utvrđene statistički značajne razlike u ulovima mužjaka na TRIPODs lov nim kompozicijama i TPTs feromonskim klopkama (z = 1.48; p > 0.05) dok su kod ulova ženki razlike bile signifikantne (z = 3.45; p < 0.001). Brojna su istraživanja potvrdila statistički značajne razlike u omjeru spolova na ulovima feromonskih klopki gdje su ulovi ženki brojniji od ulova mužjaka. U provedenom istraživanju obje su lovne kompozicije (TRIPODs i TPTs) u prve tri stjedna lova hvatale više mužjaka nego ženki. Ovo se može objasniti činjenicom da se mužjaci javljaju ranije u prirodi, zbog činjenice da oni započinju s ubušivanjem i produkcijom agregacijskog feromona. Isto vrijedi i za početak naleta druge generacije. Postoje mišljenja da mužjaci smrekinog pisara trpe veći pritisak predatora i redukciju uslijed obrambenih mehanizama smrekovih stabala (pritisak smole). Dok ženke u načelu nisu sposobne izazvati prvi napad/ubušivanje (osim dijela populacije koji formira sestrinsku generaciju), mužjaci mogu izazvati sušenje i propadanje stabala tijekom inicijalnog ubušivanja, pogotovo u epidemičnim gustoćama populacije. Stoga je redukcija mužjaka u rojećoj populaciji potkornjaka iznimno važna sa stajališta opće redukcije njihove populacije i zaštite smrekovih šuma od njihova napada. Ukupno gledajući, TIPODs lovni trupčići lovili su u većem omjeru muški spol u odnosu na TPTs feromonske klopke. Ss tog gledišta, uporaba TRIPODs lovnih trupčića povoljnija je sa stajališta redukcije populacije smrekinog potkornjaka od primjene samih feromonskih klopki. Objašnjenje ovakvoj pojavi leži u biologiji potkornjaka: dok se mužjaci u načelu šire nastojeći kolonizirati materijal u blizini već naseljenog (i “markiranog” feromonom), ženke se ponašaju upravo suprotno, bivaju privučene višim koncentracijama populacijskog feromona. Posljedično, razmjerno visoke koncentracije feromona u feromonskim klopkama jače privlači ženke od mužjaka, što se i pokazalo u provedenom istraživanju. Zaključno, može se reći da su u provedenom jednogodišnjem istraživanju zabilježena dva rojenja smrekinog pisara, s maksimumom rojenja u prvoj polovici lipnja i sredinom srpnja, da su TPTs feromonske klopke ulovile oko 35 % više jedinki potkornjaka nego TRIPODs lovni trupčići, te da je u ulovima iz feromonskih klopki bilo gotovo dvostruko više ženki nego u ulovima na TRIPODs lovnim trupčićima. Ulovi mužjaka na obje lovne kompozicije bili su podjednaki. Ključne riječi: feromonske klopke; Ips typographus; lovni trupčići; spolni indeks; feromonske klopke; Ips typographus; lovni trupčići; spolni indeks | ||
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Posavec,S., M. Šporčić, D. Antonić, K. Beljan | UDK 630* 649 | |
| Poticanje inovacija – ključ razvoja u hrvatskom šumarstvu pdf TXT HR EN | 243 | |
| Planinšek,Š., A. Ferreira, A.Japelj | UDK 630* 116 + 907 | |
| Model za vrednovanje hidroloških značajki šume pdf TXT HR EN | 257 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Poljak,I., M. Idžojtić, M. Zebec | UDK 630* 174 + 652 | |
| Dendroflora Zoološkog vrta grada Zagreba pdf TXT HR EN | 269 | |
| Domac, J., Z. Benković, V. Šegon, I. Ištok | UDK 630* 537 + 741 | |
| Kritični čimbenici u razvoju domaćeg tržišta peleta pdf TXT HR EN | 281 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, Krunoslav | ||
| Gak(Nycticorax nycticoraxL.) PDF TXT | 290 | |
| AKTUALNO | ||
| Frković,Alojzije | ||
| Odnos Europe i šuma danas oslikan kistom i riječju umjetnika PDF TXT | 291 | |
| OBLJETNICE | ||
| Anić, Igor | ||
| Prigodom 90. obljetnice utemeljenja Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PDF TXT | 293 | |
| Boić Petrač, Petra | ||
| 50 godina WWF-a – od predanih prirodoslovaca do vodeće globalne udruge za zaštitu prirode PDF TXT | 298 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Grubešić, Marijan | ||
| Lovstvo, velika ilustrirana enciklopedija lovstva PDF TXT | 300 | |
| Grospić, Frane | ||
| L’Italia forestale e montana PDF TXT | 303 | |
| Gračan, Joso | ||
| Časopis za međunarodnu bioraznolikost u Europi PDF TXT | 305 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Tomljanović, Kristijan | ||
| Simpozij: Populacijska ekologija dlakavih predatora PDF TXT | 308 | |
| Jakovac,Hranislav | ||
| Šume, tla i vode – neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske PDF TXT | 309 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA | ||
| Tomić,Ivica | ||
| Raznolikost šumske vegetacije na poučnoj stazi Hajderovac PDF TXT | 315 | |
| Roša,Jadranka | ||
| Koncert u Šumarskom domu PDF TXT | 318 | |
| Frković,Alojzije | ||
| Delnički ogranak HŠD-a obogaćen s tridesetak novih članova šumara - umirovljenika PDF TXT | 319 | |
| Dani hrvatskoga šumarstva PDF TXT | 321 | |
| Delač, Damir | ||
| Zapisnik 115. redovite sjednice skupštine Hrvatskoga šumarskoga društva pdf TXT | 322 | |
| Gubijan, Željko | ||
| Bjelovarski salon fotografije – 8. put PDF TXT | 329 | |
| Mrkobrad, Miroslav | ||
| Natjecanje šumarskih radnika PDF TXT | 331 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Vlainić, Oliver | ||
| Ilija Bućan (1928–2011) PDF TXT | 333 | |
| Knepr, Josip | ||
| Zvonko Podlesak (1931–2011) PDF TXT | 334 | |
| Vlainić, Oliver | ||
| Višnja Topolovac (1941–2011) PDF TXT | 335 | |
| Tomić,Ivica | ||
| Marko Šušnjar (1937–2011) PDF TXT | 336 | |