|
RIJEČ UREDNIŠTVA |
|
|
|
Uredništvo | |
STRATEGIJA (STRATEGIJE) RAZVOJA
pdf TXT
HR
EN
|
213 |
Gledajući televiziju, čitajući dnevni i tjedni tisak, prateći stručne skupove u naravi ili putem medija,stalno čujemo isto “nemamo strategije razvoja”, znači nemamo generalne strategije razvoja na raziniDržave, a nemamo je niti po svim granama gospodarstva, obrazovanja, znanosti, lokalne zajednice itd.,što je razumljivo, jer bi, uvjetno rečeno, zbroj tih strategija ili njihovih značajnijih dijelova, činio tu generalnu strategiju na razini Države.Tako primjerice na okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti iumjetnosti, na temu “Šume, tla i vode – neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske” čujemo, kako nemastrategije razvoja poljoprivrede. Radi ograničenosti prostora za ovu rubriku, postavit ćemo samo nekapitanja po našem mišljenju značajna za strategiju razvoja naše struke. Ponajprije, imamo li mi strategijurazvoja? Da li je to možda ona Strategija koju je donijelaVlada RH još 2003. god.? Reći ćemo kako njuokvirno predviđa i osigurava Zakon o šumama, gospodariti i dalje po načelu potrajnosti. Pisali smo i uovoj rubrici o novom Zakonu o šumama, a i u rubriciAktualno o potrebi osuvremenjavanja važećeg Zakona. Resorno Ministarstvo osnovalo je Povjerenstvo za izradu novog Zakona, koje je počelo raditi stalo. Zna li struka zašto se stalo s radom? Da li bi možda neki članci bili u koliziji s onim što smo potpisali u pretpristupnim pregovorima s EU?Ašto smo to potpisali saznat ćemo navodno tek ovih dana,no, tko je zapravo pregovarao uime struke, zna li se?Ako imamo krovnu organizaciju struke Hrvatskošumarsko društvo, logično bi bilo i na toj razini uskladiti stavove i kadrove (ne mislimo političke), ionda izaći s njima i pred Državu i pred EU. No, kod nas, ako se ide po stručno mišljenje, onda se eventualno ide u Hrvatske šume d.o.o., što nije loše, ali u načelu one zastupaju stav trgovačkog društva, kojibi mogao biti vođen samo interesom firme i u mogućoj koliziji s generalnim stavom struke. Što je s pošumljavanjem opožarenih površina? Što je sa šumskom biomasom, da li se radi na tome da se ona zaistapočme tretirati kao značajan obnovljivi izvor energije na državnoj razini i da li je uključena u programEnergetske strategije razvoja, pa i u program zapošljavanja (pisali smo o tome koliko bi to bilo novihradnih mjesta)? Zašto neki sumnjaju u stručno i znanstveno verificirani podatak o mogućim raspoloživim količinama biomase u bliskoj budućnosti od preko 4 mil. tona, što je ekvivalent od oko 2 mil. tonanafte i zbog čega Država „nije sretna“ što ima domaći energent umjesto skupog uvoznog? Da li mi idalje planiramo samo prodaju sječke ili finalnog proizvoda, energije? Što ćemo s privatnim šumama ikako osigurati istovjetnost poslovanja šumama bez obzira na vlasništvo? Kao što vidimo, mi čak i kadaimamo planove, započinjemo ih, ne ispunjavamo ih i ne dovršavamo ih. U ovome broju Šumarskogalista u članku Domac, J. i dr., možemo saznati nešto više o razvoju domaćega tržišta peleta. U 2009. god.8 naših proizvođača planiralo je proizvesti 212 100 tona peleta, a proizvelo je 92 000 tone, od čega je 98 % izvoz, a samo je 1 850 tona (2 %) prodano na domaćem tržištu. Osim ušteda i ekološki prihvatljivijeg načina grijanja u odnosu na klasično grijanje ogrjevnim drvom,i ovdje je u pitanju zapošljavanje,posebno u domaćoj metalnoj industriji (peći, cjevovodi i sl.). Gdje je i tu energetska strategija razvoja?Kako stojimo sa strategijom razvoja prerade drva, koliko smo proizvođači poluproizvoda, a koliko ikojih finalnih proizvoda, koji osiguravaju dodanu vrijednost i veće zapošljavanje? Kako i da li tu strategiju povezujemo sa strategijom razvoja domaćih proizvođača alata, ljepila, lakova, okova i dr., što ponovo implicira veće zapošljavanje. Ovo je samo nekoliko pitanja, a ima ih još, pa postavite ih iVi, kakone bi zaboravili nešto što bi trebalo ući u Strategiju razvoja (valjda će je Država napokon napraviti) i naposljetku razmislite o tome tko će sve te odgovore na pitanja pretočiti u našu Strategiju razvoja, i naposeuz razne lobije „ugurati“ u generalnu, državnu Strategiju razvoja? Pred nama su skori parlamentarni izbori, pa će biti interesantno vidjeti koju strategiju nude pojedine političke stranke i imaju li ju uopće.
Uredništvo
|
|
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
|
|
|
Kutnar,L., D. Matijašić, R. Pisek | UDK 630* 907 : 629 + 114.4 (001) |
Status zaštite i potencijalne ugroženosti šumskih staništa na području ekološke mreže Natura 2000 u Sloveniji
pdf TXT
HR
EN
|
215 |
Lubojacký,J., J. Holuša | UDK 630* 453 (001) |
Usporedba ulova smrekinog pisara (Ips typographus) na kemijski tretiranim lovnim trupčićima i feromonskim klopkama
pdf TXT
HR
EN
|
233 |
|
PRETHODNO PRIOPĆENJE |
|
|
|
Posavec,S., M. Šporčić, D. Antonić, K. Beljan | UDK 630* 649 |
Poticanje inovacija – ključ razvoja u hrvatskom šumarstvu
pdf TXT
HR
EN
|
243 |
Planinšek,Š., A. Ferreira, A.Japelj | UDK 630* 116 + 907 |
Model za vrednovanje hidroloških značajki šume
pdf TXT
HR
EN
|
257 |
|
STRUČNI ČLANCI |
|
|
|
Poljak,I., M. Idžojtić, M. Zebec | UDK 630* 174 + 652 |
Dendroflora Zoološkog vrta grada Zagreba
pdf TXT
HR
EN
|
269 |
Domac, J., Z. Benković, V. Šegon, I. Ištok | UDK 630* 537 + 741 |
Kritični čimbenici u razvoju domaćeg tržišta peleta
pdf TXT
HR
EN
|
281 |
|
ZAŠTITA PRIRODE |
|
|
|
Arač, Krunoslav | |
Gak(Nycticorax nycticoraxL.)
PDF TXT
|
290 |
|
AKTUALNO |
|
|
|
Frković,Alojzije | |
Odnos Europe i šuma danas oslikan kistom i riječju umjetnika
PDF TXT
|
291 |
|
OBLJETNICE |
|
|
|
Anić, Igor | |
Prigodom 90. obljetnice utemeljenja Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
PDF TXT
|
293 |
Boić Petrač, Petra | |
50 godina WWF-a – od predanih prirodoslovaca do vodeće globalne udruge za zaštitu prirode
PDF TXT
|
298 |
|
KNJIGE I ČASOPISI |
|
|
|
Grubešić, Marijan | |
Lovstvo, velika ilustrirana enciklopedija lovstva
PDF TXT
|
300 |
Grospić, Frane | |
L’Italia forestale e montana
PDF TXT
|
303 |
Gračan, Joso | |
Časopis za međunarodnu bioraznolikost u Europi
PDF TXT
|
305 |
|
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
|
|
|
Tomljanović, Kristijan | |
Simpozij: Populacijska ekologija dlakavih predatora
PDF TXT
|
308 |
Jakovac,Hranislav | |
Šume, tla i vode – neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske
PDF TXT
|
309 |
|
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA |
|
|
|
Tomić,Ivica | |
Raznolikost šumske vegetacije na poučnoj stazi Hajderovac
PDF TXT
|
315 |
Roša,Jadranka | |
Koncert u Šumarskom domu
PDF TXT
|
318 |
Frković,Alojzije | |
Delnički ogranak HŠD-a obogaćen s tridesetak novih članova šumara - umirovljenika
PDF TXT
|
319 |
Dani hrvatskoga šumarstva
PDF TXT
|
321 |
Delač, Damir | |
Zapisnik 115. redovite sjednice skupštine Hrvatskoga šumarskoga društva
pdf TXT
|
322 |
Gubijan, Željko | |
Bjelovarski salon fotografije – 8. put
PDF TXT
|
329 |
Mrkobrad, Miroslav | |
Natjecanje šumarskih radnika
PDF TXT
|
331 |
|
IN MEMORIAM |
|
|
|
Vlainić, Oliver | |
Ilija Bućan (1928–2011)
PDF TXT
|
333 |
Knepr, Josip | |
Zvonko Podlesak (1931–2011)
PDF TXT
|
334 |
Vlainić, Oliver | |
Višnja Topolovac (1941–2011)
PDF TXT
|
335 |
Tomić,Ivica | |
Marko Šušnjar (1937–2011)
PDF TXT
|
336 |