broj: 5-6/2008
pdf (24,2 MB) |
|
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
Branimir Prpić | ||
Komu pripada voda koju oplemeni i očuva šuma PDF TXT HR | 220 | |
Šuma ne može uspijevati bez dovoljno oborina, kao niti u vrlo hladnim područjima. U tundri, stepi, pustinji i močvari, šuma ne može uspijevati. Poznato je kako šuma vrlo ekonomično raspolaže s vodom. U šumovitome krajobrazu gdje šume ima preko 40 % ona sprječava eroziju tla i bujice, uravnotežuje raspored vode u prostoru, ravnomjerno opskrbljuje vodotoke i ublažava pojavu visokih vodnih valova, utječe na čistoću vode i broj izvorišta. Niti jedan drugi vegetacijski oblik ne utječe tako djelotvorno na vodu kao šuma. Vrlo značajna uloga šume je mehaničko, biološko i djelomično kemijsko pročišćavanje oborinske i poplavne vode. Pročišćavanje se događa njezinim procjeđivanjem kroz živo i rahlo šumsko tlo, pa ona u podzemne tokove ulazi pitka. Od sveukupne količine vode koja oborinama padne na šumu, količina procjedne vode iznosi u europskim prilikama njegovane šume od 30 – 40 % tijekom vegetacije i 70 – 80 % za njezina mirovanja. Ostatak vode potroši šuma u procesu transpiracije te intercepcijom i evaporacijom. Uzmemo li kao prosječnu godišnju vrijednost oborina u arealu šuma u Hrvatskoj od 1 200 mm te površinu sklopljenih šuma od 2 mil. ha, iz šume isteče oko 13 milijardi tona pitke vode . Ovisno o stručnom postupku, dio te količine može se iskoristiti, što daje golem financijski učinak, bilo kroz vodovodne mreže ili u bocama na tržištu (Prpić, Jurjević, Jakovac, Š.l. 2005, posebni broj). Da bi šuma tako učinkovito djelovala kao pročistač i skladište vode, mora biti znalački i učinkovito njegovana. Hrvatske državne šume njegovane su preko 200 godina. Za razliku od ostalih europskih šuma one su 98 % prirodne i u pravilu predstavljaju prvu ili drugu generaciju šumskih sastojina poslije prirodne obnove hrvatskih prašuma. Takvim postupcima šumom, očuvana su iskonska šumska staništa sa živim tlom i zasigurno optimalnom sposobnošću za pročišćavanje vode. Tijekom sušnih razdoblja šuma postupično ispušta vodu u izvorišta i vodotoke, a tijekom kišnoga razdoblja i topljenja snijega zadržava je i usporava njezino površinsko otjecanje. Svi naši vodotoci, uključujući oba sljeva crnomorski i jadranski, pod golemim su utjecajem šume. Izvori Kupe, Kupice, Mrežnice, Dobre i njihovih pritoka, Zrmanje, Krke, Cetine i drugih te njihovih pritoka, dobivaju pročišćenu vodu od šuma Hrvatskih Dinarida uz njegovanje šumarske struke, koja održava njihov porirodni sastav te vodozaštitnu kao i ostale općekorisne funkcije. I postavlja se pitanje, zašto Hrvatske šume d.o.o. ne koriste komercijalno pitku vodu koju su osigurali uzgojnim postupcima podržavajući gospodarsku prirodnu šumu, a posebice njezinu vodozaštitnu, kao i ostale općekorisne funkcije. Bilo bi dobro o tome javno raspraviti i uključiti u podjelu i privatne šume, koje po svome sastavu zadovoljavaju vodozaštitnu funkciju. Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić | ||
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Prka, Marinko | ||
Određivanje sortimentne strukture jednodobnih bukovih sastojina primjenom norme Hrn En 1316-1:1999 pdf TXT HR EN | 223 | |
Goglia, V., J. Žgela, I. Đukić | UDK 630* 304 + 964 (001) | |
Učinkovitost antivibracijskih rukavica: II dio pdf TXT HR EN | 239 | |
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Degmečić, D., M. Bićanić | UDK 630* 156 | |
Značaj tjelesne težine kod vrste europska srna (Capreolus capreolus l.) u istočnoj Slavoniji i Baranji pdf TXT HR EN | 245 | |
STRUČNI ČLANCI | ||
Najvirt, Ž., A. Miličević, Š. Meštrović | UDK 630* 181.1 | |
Areal hrasta oštrike (Quercus coccifera l.) u zapadnom dijelu poluotoka Pelješca pdf TXT HR EN | 253 | |
Španjol, Ž., K. Biljaković, R. Rosavec, D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić | UDK 630* 432 | |
Šumski požari i fizikalni modeli pdf TXT HR EN | 259 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Arač, Krunoslav | ||
Zeba (Fringilla coelebs L.) PDF TXT | 269 | |
Kranjčev, Radovan | ||
Jadranska perunika, Na izvoru krke, Veli slap na grdoselskom potoku, Montegarganska kokica, Brusnica, Patuljasta zvončika, Iz šume Repaš PDF TXT | 269 | |
AKTUALNO | ||
Delač, Damir | ||
Zapisnik 112. redovite sjednice skupštine Hrvatskoga šumarskog društva PDF TXT | 273 | |
Jakovac, Hranislav | ||
Stručna tema skupštine: “Obnovljivi izvori energije u RH – Energetska uporaba šumske biomase” PDF TXT | 281 | |
Tomić, F., T. Krička, S. Matić | ||
Raspoložive poljoprivredne i šumske površine za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj PDF TXT | 282 | |
Dundović, Josip | ||
Energija iz Šumske biomase potencijal i perspektive u Hrvatskoj PDF TXT | 283 | |
Stanić, Zoran | ||
Suradnja Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskih šuma u korištenju šumske biomase kao obnovljivog energenta PDF TXT | 286 | |
Sučić, Željko | ||
Profil šumske biomase PDF TXT | 287 | |
Jakovac, Hranislav | ||
10. obljetnica nastupa ekipe hrvatskih šumara na EFNS-u PDF TXT | 290 | |
Jurjević, Petar | ||
110 godina od izgradnje Hrvatskoga šumarskog doma PDF TXT | 293 | |
Frković, Alojzije | ||
Pozdrav iz Hrvatske – Plitvička jezera PDF TXT | 296 | |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Dekanić, S., T. Dubravac | ||
Multifunkcionalno gospodarenja panjačama jugoistočne Europe – CForSee PDF TXT | 298 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Glavaš, Milan | ||
Izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić: Dabar u Hrvatskoj PDF TXT | 300 | |
Grospić, Frane | ||
L’Italia forestale e montana PDF TXT | 302 | |
PRIZNANJA | ||
Glavaš, Milan | ||
Veliko priznanje šumarima PDF TXT | 304 | |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA | ||
Grospić, Frane | ||
HŠD – Ogranak Zagreb u posjeti UŠP – Sisak i PPS Majur PDF TXT | 306 | |
IZ SVIJETA GLJIVA | ||
Kranjčev, Radovan | ||
Gljiva ganoderma, Na brezovim resama PDF TXT | 309 | |
IN MEMORIAM | ||
Figurić, Mladen | ||
Rudolf Sabadi (1928 – 2008) PDF TXT | 311 | |
Brežnjak, M., V. Rajković | ||
Milan Blažević (1925 – 2008) PDF TXT | 319 | |
Lončar, Danijel | ||
Anton Polić (1938 – 2008) PDF TXT | 320 | |