| |
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA |
| |
|
|
| Branimir Prpić | |
| Uloga naših nizinskih šuma u globalnoj promjeni klime
PDF TXT
HR
|
206 |
Globalna ili opća promjena klime uzrokovana prekomjernom uporabom fosilnih goriva najavljena za XXI. stoljeće, očekivana je, a na koju ćemo se u šumarstvu polagano morati privikavati. U našim prirodnim mješovitim šumama termofilnije vrste preuzele bi postupno dominaciju, dok većina vrsta drveća imaju u odnosu na toplinu kao izravan ekološki čimbenik široku ekološku valenciju, pa u sadašnjim staništima ne bi trebale biti ugrožene. U naše vrste drveća s uskom ekološkom valencijom, s obzirom na toplinu, navodimo običnu jelu i glede vode hrast lužnjak, koji su u nas najugroženije vrste, te običnu bukvu koja je zasigurno na zatopljenje klime najotpornija.
Prema Otto-u (1994) poznatome šumarskom ekologu, promjena klime izazvat će i poboljšanje i pogoršanje staništa. Kod pogoršanja fenotipsku prilagodbu i selekciju u smislu stvaranja bolje prilagođenih ekotipova, dominaciju do sada potištenih vrsta, te sušenje onih vrsta koje se ne mogu prilagoditi.
Na jednom međunarodnom skupu u HAZU održanom 1998., Matić i dr. ustanovili su očigledno povećanje temperature zraka i smanjenje količine oborina za područje Varaždinskih podravskih šuma i šume Kalje kod Lekenika, uz druge nepovoljne utjecaje (onečišćena poplavna voda, pad razina podzemne vode), što je izazvalo katastrofalna sušenja i poslije toga prirodno pomlađenje pionirskim vrstama. Na istom skupu Vidaković iznosi kako će šume pod utjecajem klimatskog stresa postati neotporne na požare i štetočinje, a što se vidi u primjeru jele i smreke u prebornim šumama Dinarida.
U posljednje vrijeme govori se kako se zatopljenje odvija puno brže nego što se pretpostavljalo. To se posebice odnosi na topljenje ledenjaka u gorju Europe i Azije, te na Antarktiku, pa će i kod nas pojava promjene klime u smislu zatopljenja biti zasigurno izraženija nego što smo očekivali.
Na klimatske promjene najotpornije su nizinske šume koje ponajprije ovise o hidrološkim prilikama riječne doline, a pojavljuju se u različitim klimatskim područjima. Nizinske šume podjednakoga sastava pojavljuju se od Sredozemlja do Baltika, uz napomenu da se zasigurno radi o različitim ekotipovima vrsta drveća. Iako su šumski bazen Spačva u istočnoj Slavoniji i Motovunska šuma u Istri prostorno relativno blizu, klimatski, po svojemu su nalazištu vrlo daleko, a po svome sastavu vrlo blizu. I jedna i druga su nizinske šume sastavljene od hrasta lužnjaka, poljskoga jasena i običnoga graba.
Bacimo li pogled na ekološku konstituciju vrsta drveća nizinskih šuma, hrast lužnjak, poljski jasen, nizinski brijest, crna joha, crna topola, bijela topola i bijela vrba, sve navedene vrste imaju manje ili veće zahtjeve glede vode. Voda je u njihovoj ekološkoj konstituciji vladajući čimbenik i zavisno o većem ili manjem zahtjevu, te većoj ili manjoj osjetljivosti na njezin višak u staništu, vrsta zauzima prostor u riječnoj dolini s ostalim drvećem, grmljem i prizemnim rašćem sličnih zahtjeva prema staništu u odnosu na vodu.
Nizinska šuma ima neprocjenjivu vrijednost općekorisnih funkcija i to posebice one vodozaštitne, protuimisijske, bioraznolikosne, prirodozaštitarske, genetske, socijalne (turistička i rekreacijska) i fiziološke u smislu vezivanja ugljika i proizvodnje kisika. Poplavne šume u Hrvatskoj bez šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba, vežu godišnje oko 900.000 t ugljika i trajno oko 60 milijuna t ugljika, što predstavlja značajan doprinos ublažavanju učinka “staklenika atmosfere”, odnosno globalnoga zatopljenja.
Kada bi u ostalim šumama Hrvatske zbog općeg zatopljenja u svezi s prilagodbom šumskoga drveća na izmijenjena staništa došlo do promjene strukture sastojina, što bi poremetilo njihovu gospodarsku i općekorisnu ulogu, nizinske šume bi i dalje obavljale sve svoje uloge, što je memento hrvatskome puku, ali i šumarima, jer svako stablo u riječnim nizinama dio je golemoga biološkog kapitala Republike Hrvatske.
Prof. dr. sc. Branimir Prpić
|
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Oršanić, M., D. Drvodelić, I. Kovačević | UDK 630* 232.3 (001) |
| Rasadnička proizvodnja sadnica crnoga oraha (Juglans nigra L.)
pdf TXT
HR
EN
|
207 |
| Prka, M., A. P. B. Krpan | UDK 630* 525 (001) |
| Problem određivanja sortimentne strukture jednodobnih bukovih sastojina
pdf TXT
HR
EN
|
219 |
| Ballian, D., F. Bogunić, G. Božič | UDK 630* 165 (001) |
| Genetička varijabilnost obične smreke(Picea abies /L./ H. Karst.) u bosanskom dijelu Dinarida
pdf TXT
HR
EN
|
237 |
| |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE |
| |
|
|
| Čavlović, J., K. Teslak, M. Božič, D. Kremer, Z. Spajić | UDK 630* 560 (Juglans nigra L.) |
| Rast i prirast crnoga oraha (Juglans nigra L.) u istočnoj Hrvatskoj
pdf TXT
HR
EN
|
247 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Margaletić, J., M. Grubešić, T. Kalvi, G. Videc | UDK 630* 450 + 451 |
| Utjecaj europskoga dabra (Castor fiber L.) na šumski ekosustav gospodarske jedinice “Turopoljski lug”
pdf TXT
HR
EN
|
257 |
| |
| ZAŠTITA PRIRODE |
| |
|
|
| Arač, K. | |
| Plavetna sjenica (Parus caeruleus L.)
PDF TXT
|
266 |
| Kranjčev, R. | |
| Na Šehovcu
PDF TXT
|
267 |
| Kranjčev, R. | |
| Rijetkosti s Đurđevačkih pesaka
PDF TXT
|
267 |
| |
| AKTUALNO |
| |
|
|
| Jurjević, P. | |
| O kanalu Dunav – Sava sa šumarskoga stajališta
PDF TXT
|
269 |
| Frković, A. | |
| U Lividragi otkriveno spomen-obilježje akademiku Dušanu Klepcu
PDF TXT
|
272 |
| |
| DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA |
| |
|
|
| Pleše, V. | |
| Izložba lovačkih trofeja slika i fotografija, Dan otvorenih vrata
PDF TXT
|
275 |
| Delač, D. | |
| Zapisnik 111. redovite sjednice Skupštine HŠD-a
PDF TXT
|
276 |
| Pleše, V. | |
| Savjetovanje na temu daljinska istraživanja u šumarstvu
PDF TXT
|
281 |
| Delač, D. | |
| Svečana akademija povodom Dana hrvatskoga šumarstva
PDF TXT
|
282 |
| Pleše, V. | |
| Natjecanje radnika u šumarstvu
PDF TXT
|
285 |
| Oluić, D. | |
| Geomatica 10 – novi softver
PDF TXT
|
286 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Frković, A. | |
| Priče o dva istarska dragulja
PDF TXT
|
288 |
| |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA |
| |
|
|
| Marečić, M. | |
| Stanje šuma i šumskog fonda Istre nakon II. svjetskog rata
PDF TXT
|
289 |
| |
| OBLJETNICE |
| |
|
|
| Mladen Skoko | |
| Život i djelo Albina Leusteka glavnog šumara zagrebačke gradske šumarije na Medvednici
PDF TXT
|
291 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Dundović, J., H. Jakovac | |
| Godišnja sjednica Upravnog vijeća asocijacije Pro Silva Europa
PDF TXT
|
300 |
| Videc, G. | |
| 4th International Wildland fire conference
PDF TXT
|
303 |
| |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA |
| |
|
|
| Grospić, F. | |
| Članovi HŠD Ogranak Zagreb dva dana na području Gorskog kotara
PDF TXT
|
306 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Schreiber, P. | |
| Branimir Baričević, (1960 – 2006)
PDF TXT
|
311 |
