broj: 5-6/2004
pdf (38,8 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| urednik | ||
| Održanje šumskih ekosustava u današnjem dobrom stanju nije moguće bez funkcioniranja pravne države PDF TXT HR | 221 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Pernar, N., Vukelić, J., Bakšić, D., Baričević, D. | UDK 630* 114.4 + 188 | |
| Prilog poznavanju geneze i svojstava tla ritskog područja sjeveroistočne Baranje pdf TXT HR EN | 223 | |
| Krpan, A. P. B., Poršinsky, T. | UDK 630* 363 | |
| Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 2. dio: Djelotvornost harvestera u kulturi mekih listača pdf TXT HR EN | 233 | |
| Zečić, Ž., Krpan, A. P. B., Poršinsky, T., Šušnjar, M. | UDK 630* 375 | |
| Djelotvornost traktora Steyr 8090 i 9078 u oplodnim sječama sastojina požeškog gorja pdf TXT HR EN | 245 | |
| Pilaš, I., Potočić, N. | UDK 630* 561 + 116 | |
| Odnos unutarsezonskih varijacija prirasta debla, električnog otpora kambijalne zone i podzemne vode u sastojini hrasta lužnjaka (Q. robur L.) pdf TXT HR EN | 255 | |
| Popijač, M., Seletković, I., Volner, M., Lovrenčić, I., Barišić, D., Kezić, N. | UDK 630* 160 + 161 | |
| Dinamika kretanja 137Cs i 40K na stablima jele (Abies alba) na Sljemenu pdf TXT HR EN | 269 | |
| Posavec, S. | UDK 630* 652 | |
| Specifičnosti poslovne analize entiteta za gospodarenje šumom i šumskim zemljištem pdf TXT HR EN | 279 | |
| Štorga, D. | UDK 630* 582 + 525 | |
| Primjena GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima pdf TXT HR EN | 287 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Lastavica (Hirundo rustics L.) PDF TXT HR | 300 | |
| AKTUALNO | ||
| Jakovac, H. | ||
| Dani hrvatskoga šumarstva, 108. redovita skupština hrvatskoga šumarskog društva PDF TXT HR | 301 | |
| Prpić, B. | ||
| Profesor dr. sc. Slavko Matić izabran za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti PDF TXT HR | 323 | |
| Frković, A. | ||
| Poštanska marka posvećena Nacionalnom parku “Risnjak” PDF TXT HR | 326 | |
| Oštrić, I. | ||
| O vatrenoj stihiji na jadranskom području PDF TXT HR | 328 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Starčević, T. | ||
| U prirodnom šumskom ekosustavu, divljač mora biti uravnotežena sastavnica PDF TXT HR | 329 | |
| NOVI MAGISTRI ZNANOSTI | ||
| Raguž, D. | ||
| Mr. sp. Marin Tomaić, dipl. ing. šum. PDF TXT HR | 332 | |
| Raguž, D. | ||
| Mr. sp. Vlado Jumić, dipl. ing. šum. PDF TXT HR | 333 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Getz, D. | ||
| Adamsijev plijenor, rijetki posjetitelj Hrvatske i grada Osijeka PDF TXT HR | 335 | |
| U povijesti ornitologije značajno mjesto i ulogu imaju šumari – lovci. Suosnivači su mnogih glasovitih zbirki životinja, posebno ptica. Često upozoravaju znanstvenike na pojavu neke rijetke vrste. Tako smo i ove godine upozoreni na pojavu “sjevernih” močvarica na rijeci Dravi kod Osijeka. Pripomenimo, da se ovaj grad nalazi na razmeđi između dva poznata europska ritska područja, Kopačkog i Kolođvarskog. Dok je prvi još uvijek u funkciji obitavanja močvarica, drugi je isušen početkom 20. stoljeća. Navike ptica sa sjevera da ih povremeno posjećuju nisu nestale. Sve ove ptice čine Osijek jedinstvenim, međutim sresti adamsijevog plijenora na rijeci Dravi i još ga fotografirati je, osim puke slučajnosti, i osobita nagrada svakog poznavatelja ptica. Adamsijev ili žutokljuni plijenor, Gavia adamsii (Gray 1859) pripada rodu plijenorki (Columbidae). Veličine je kormorana (84–99 cm) na kojega podsjeća. Od velikoga plijenora (Gavia immer) razlikuje se po kljunu, koji je kod adamsijevog plijenora žut (Nijemci ga zovu Gelbschnabel – Eistaucher). Razlika je i u izgledu donjeg kljuna, koji je u prednjoj trećini oštro izbrušen, a kod velikog plijenora je naprotiv zaobljen. Gnijezdi se na obali Ledenog mora, zapadno od Murmanska sve do Čukotskog poluotoka, na poluotoku Kolgujevu i u Novoj Zemlji; uzduž rijeka Ob, Jenisej i Lane. Podaci iz prošlog stoljeća govore da se gnijezdio na sjevernoj obali Ohotskog mora, u sjeverozapadnom dijelu Aljaske do poluotoka Adelaida, ponekad na Foxovoj i Bafinovoj zemlji u Sjevernoj Americi. Gnijezdi se sporadično u finskoj Laponiji. Tijekom seobe naći ćemo ga na obali sjevernog Pacifika, južne Aljaske, na Kamčatki, Kurilskim otocima i Japanu, gdje i zimuje. Jedan manji dio populacije zimuje na obali Norveške, u Švedskoj (32 sluč.), Finskoj (22 sluč.), Danskoj (9 sluč.), Italiji (2 sluč.), bivšoj Jugoslaviji (2 sluč.), Poljskoj (3 sluč.). U odnosu na druge plijenore, o žutokljunom plijenoru imamo malo podataka. Sparuje se slično kao veliki plijenor na otvorenom moru. Gnijezdo gradi u blizini vode bez materijala iz okolice. Jaja su slična jajima velikog plijenora. Na Aljasci se gnijezdi od sredine lipnja do početka srpnja; na poluotoku Tamir do kraja srpnja. Gnijezdi se jednom godišnje, pojedinačno. U gnijezdu se nađu dva jaja. Za vrijeme sparivanja i tijekom seobe formiraju se manja jata. Zadržava se pretežito na vodi, rijetko na tlu. Hrani se ribom, rakovima, mekušcima i morskim crvima. Prvi ulovljeni (preparirani) primjerak žutokljunog plijenora na tlu Hrvatske opisao je Miroslav Hirtz 1936. g. u Glasniku Hrvatskog prirodoslovnog društva (br. 44–48). Navodi da se radilo o ženki koju je odstrijelio 19. prosinca 1908. godine Josip Babić na rijeci Savi kod Babine Grede u Slavoniji. Preparat se nalazi u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Ženka je bila teška 3,25 kg, dužine 89 cm, raskriljena 140 cm. Kljun joj je bio dugačak 10 cm itd. Drugi primjerak potječe (od 11. studenog 1983.) s rijeke Dragonje (hrvatska obala) iz Istre. Opis ptica i zapažanje objavio je I. Škornik u slovenskom časopisu “Acrocephalus” br. 8/1983. Dakle, žutokljuni plijenor javlja se službeno u Hrvatskoj u dva navrata, ovo naše opažanje bilo bi treće. Našeg žutokljunog plijenora prvi put smo zapazili 1. veljače 2004. godine na Dravi, u neposrednoj blizini poznate osječke plaže “Kopakabana”. Drugi puta kod Zimske luke 12. 2. 2004. i treći puta kod “Bijele lađe” 2. 3. 2004. Ptica se zadržavala ispod visećeg mosta, pa ju je bilo relativno lako fotografirati. Često bi zaranjala. Tako je jedno zaronjavanje trajalo gotovo dvije minute, srećom uvijek bi izronila u blizini mosta. U jednoj drugoj prilici u kljunu je držala živu ribu koju je ubrzo progutala. Bila je u zimskom ruhu. Pretpostavljamo da se i u ovom slučaju radilo o ženki. Očigledno je da je žutokljuni plijenor rijetkost u Hrvatskoj, za razliku od drugih članova spomenutog roda: velikog, srednjeg (G. arctica) i malog (G. stellata) koji gostuje zimi na Dunavu i vjerovatno na drugim dijelovima Drave i Save. Iako se žutokljuni plijenor ponaša kao divlja ptica, ostaje tračak sumnje u vjerodostojnost porijekla ove ptice. Postoji sumnja da “naš“ žutokljuni plijenor potječe iz nekog zoološkog vrta susjednih zemalja ili je možda “kućni ljubimac” nekog ljubitelja ptica? Pojava rijetkih vrsta iz vrlo udaljenih zoogeografskih područja nije nepoznata. Tako i u popisu ptičjih vrsta Parka prirode “Kopački rit” i Podunavlja nalazimo vrste koje potječu iz Južne Amerike (čileanski plamenac), Sjeverne Amerike (šarena “harlekinova” patka), Indije (indijska guska) i sl, a sve su to “bjegunci” iz zooloških vrtova ili parkova prirode, gdje su prvo donešene i udomljene, a onda su pobjegle u prirodu i podivljale. Bez obzira na tu mogućnost, pojava ove rijetke ptice na Dravi zanimljiv je događaj koji zaslužuje pozornost šumara, lovaca i ljubitelja prirode. Izvornik podataka: Peterson, R., G. Montfort, P. A. D. Hollom, (1985): Die Vögel Europas, 14., verbesserte Auflage, Hamburg und Berlin. Kralj, J. (1997): Ornitofuna Hrvatske tijekom poslijednjih dvjesto godina, Larus, 46, 1–112, Zagreb. Matvejev, S. D., V. F. Vasić, (1973): Catalogus faune Jugoslaviae, Academia scientarium et artium Slovenica, IV/3, Ljubljaana Rucner, D. (1955): Moja knjiga o pticama, Školska knjiga, Zagreb. Hirtz, M. (1936): Kritische Beiträge zur Kenntnis der Vogelwelt Jugoslaviens, Glasnik hrvatskog prirodoslovnog društva 41–48: 161–230, Zagreb. Bauer, K. M., G. Blotzheim, (1987): Handbuch der Vögel Mitteleuropas, Band 1, Gaviiformes – Phoenicopteriformes, 2., durchgesehene Auflage, 69–74, Wiesebaden. Makatsch, W. (1969): Wir Bestimmen die Vögel Europas, 2. Auflage, Leipzig. | ||
| OBLJETNICE | ||
| Skoko, M. | ||
| Najstariji šumarski stručnjak u Hrvatskoj Ivan Šavor proslavio je 103. rođendan PDF TXT HR | 337 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Kajba, D. | ||
| Izvješće sa sedmog sastanka Euforgen mrežnog plana za plemenite listače PDF TXT | 338 | |
| Grubešić, M. | ||
| U Slovačkoj održani XI. Levički lovački dani PDF TXT | 339 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Grubešić, M. | ||
| Pavel Hell, Jaroslav Slamečka, Jozef Gašparik: Ris i divlja mačka – u slovačkim Karpatima i u svijetu (Ris a diva mačka – v slovenskych Karpatov a vo svete) PDF TXT | 343 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana PDF TXT | 344 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana PDF TXT | 349 | |
| Vojniković, S. | ||
| GIS u gazdovanju prirodnim resursima PDF TXT | 350 | |
| Biškup, J. | ||
| Svi hrvatski šumari u jednoj ediciji PDF TXT HR | 351 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Šegon, V. | ||
| 2. Svjetska konferencija i izložba tehnologije Biomasa za energiju, industriju i zaštitu klime PDF TXT | 352 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Schreiber, P. | ||
| Posjet HŠD ogranak Dalmacija Split HŠD ograncima Vinkovci i Osijek PDF TXT | 354 | |
| IN MEMORIAM | ||
| HŠD – ogranak Delnice | ||
| Rade Rajnović (1956 – 2003) PDF TXT HR | 359 | |