broj: 5-6/2004
pdf (38,8 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| urednik | ||
| Održanje šumskih ekosustava u današnjem dobrom stanju nije moguće bez funkcioniranja pravne države PDF TXT HR | 221 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Pernar, N., Vukelić, J., Bakšić, D., Baričević, D. | UDK 630* 114.4 + 188 | |
| Prilog poznavanju geneze i svojstava tla ritskog područja sjeveroistočne Baranje pdf TXT HR EN | 223 | |
| Krpan, A. P. B., Poršinsky, T. | UDK 630* 363 | |
| Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 2. dio: Djelotvornost harvestera u kulturi mekih listača pdf TXT HR EN | 233 | |
| Zečić, Ž., Krpan, A. P. B., Poršinsky, T., Šušnjar, M. | UDK 630* 375 | |
| Djelotvornost traktora Steyr 8090 i 9078 u oplodnim sječama sastojina požeškog gorja pdf TXT HR EN | 245 | |
| Pilaš, I., Potočić, N. | UDK 630* 561 + 116 | |
| Odnos unutarsezonskih varijacija prirasta debla, električnog otpora kambijalne zone i podzemne vode u sastojini hrasta lužnjaka (Q. robur L.) pdf TXT HR EN | 255 | |
| Popijač, M., Seletković, I., Volner, M., Lovrenčić, I., Barišić, D., Kezić, N. | UDK 630* 160 + 161 | |
| Dinamika kretanja 137Cs i 40K na stablima jele (Abies alba) na Sljemenu pdf TXT HR EN | 269 | |
| Posavec, S. | UDK 630* 652 | |
| Specifičnosti poslovne analize entiteta za gospodarenje šumom i šumskim zemljištem pdf TXT HR EN | 279 | |
| Štorga, D. | UDK 630* 582 + 525 | |
| Primjena GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima pdf TXT HR EN | 287 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Lastavica (Hirundo rustics L.) PDF TXT HR | 300 | |
| AKTUALNO | ||
| Jakovac, H. | ||
| Dani hrvatskoga šumarstva, 108. redovita skupština hrvatskoga šumarskog društva PDF TXT HR | 301 | |
| Prpić, B. | ||
| Profesor dr. sc. Slavko Matić izabran za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti PDF TXT HR | 323 | |
| Frković, A. | ||
| Poštanska marka posvećena Nacionalnom parku “Risnjak” PDF TXT HR | 326 | |
| Oštrić, I. | ||
| O vatrenoj stihiji na jadranskom području PDF TXT HR | 328 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Starčević, T. | ||
| U prirodnom šumskom ekosustavu, divljač mora biti uravnotežena sastavnica PDF TXT HR | 329 | |
| Hrvatska šumarska znanost i struka odavna posjeduju praktična iskustva i svjedočanstva u gospodarenju šumskim ekosustavima, pa su nedvojbeno i jasno opredjeljene za uzgoj prirodnih šuma. Slijedom toga, isto tako čvrsto stručno opredjeljenje odnosi se i na uzgoj svih autohtonih vrsta divljači u broju koji ne ugrožava stabilnost šumskih staništa i proizvodnost općih dobara. Šumski ekosustavi Hrvatske, zahvaljujući dvjestogodišnjoj šumarskoj tradiciji i načelu potrajnosti, najočuvaniji su u Europi. Po svojoj prirodnosti (95 %), bioraznolikosti, obnovljivosti, proizvodnosti biomase i općih dobara šume, Hrvatska uistinu predstavlja posljednju prirodnu oazu u Europi. Aktualni svjetski razvojni procesi, posebno u okruženju razuzdane globalizirane ekonomije, nespojivi su s održivim razvojem i sposobnošću građenja sigurne i potrajne budućnosti naših šuma. Pod pojmom održivosti, osim ekonomskih, društvenih i kulturnih, nužni su i neizbježni ekološki sadržaji. O tome kakva je aktualna problematika u očuvanju stabilnosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj, progovorit ću kroz prikaz njihove ugroženosti glede neprimjerenog gospodarskog pristupa u uzgoju krupne divljači, posebno srneće. Nacionalna strategija zaštite okoliša jasno se opredjeljuje za: a) gospodarski razvoj b) socijalni boljitak i c) cjelovitu zaštitu prirode. Stanje lovstva u Hrvatskoj karakterizira: – smanjenje i degradacija staništa divljači – slaba popunjenost populacija (zec, trčka, kamenjarka) – kvalitativna destrukcija populacija (ob. jelen, srna) – izrazito upitna jednostrana zaštita krupnih predatora (vuk, ris, medvjed) – osjetno i opasno povećanje populacije divlje svinje – ugroženost od bolesti (svinjska kuga, trihinela, veliki američki metilj, bjesnoća) – relativno slaba lovačka izobrazba i znanje o prirodi – izostanak stručnih opažanja i pokrivenosti kompetentnim nadzorom – slaba zaštita rijetke i posebno zaštićene faune. ... Ograđivanje svake lužnjakove površine u obnovi nalaže dodatno ulaganje od prosječno 3.564 EUR-a po 1 ha. Ako se zna da je ukupan godišnji prihod države od koncesija i zakupa lovišta svega 2,115.147 EUR-a, onda se vrlo brzo može zaključiti kako će troškovi ograđivanja vrlo brzo preteći prihode od lovozakupnine i koncesija, pa se opravdano postavlja pitanje što je tu racionalno? Odgovore na ta pitanja davno nam je dala naša znanost, praksa i sva zakonska regulativa određenjem iz Zakona o šumama, koji u članku 40. određuje: “Od divljači, mogu se u šumi uzgajati samo one vrste i u onolikom broju koji ne smeta pravilnom gospodarenju šumama.” Orijentacijski, normirana brojnost matičnih fondova srneće divljači na 1000 ha lovnoproduktivnih površina može se kretati; – na I bonitetu ; od 60 do 100 grla – na II bonitetu ; od 40 do 80 grla – na III bonitetu ; od 20 do 60 grla – na IV bonitetu ; od 10 do 40 grla – na V bonitetu ; od 5 do 20 grla (Izvori; dr. Andrija Gostiša; Srne-Zagreb-1952., Stručne podloge za bonitiranje lovišta u Republici Hrvatskoj – 1994. i Lovstvo-Osijek 2001. prema autoru Bakošu i suradnicima 1988). Već i ovako krupne razlike u orijentacijskom normiranju brojnosti matičnih fondova srneće divljači na 1000 ha lovnoproduktivne površine, kao i prepoznatljiva trajna oštećenja na hrastovim biljkama, daju nam za pravo ustvrditi kako svako lovište zahtijeva i nalaže precizno bonitiranje i dakako određivanje stanišno dopustive brojnosti, u ovom slučaju srneće divljači. Bilo bi nekorektno spomenuti da je često u pitanju i neodgovarajuća aktivnost lovoovlaštenika u poboljšanju i stvaranju prirodnih uvjeta za osiguranje izdašne prirodne hrane u lovištima. Naši su davni prednici u gospodarenju lovištima vrlo dobro znali što to treba poduzimati, kako bi se na primjer srneća divljač vezala za stanište i činila na šumi bitno manje štete. Pred zimu, obarala su se stabla mekih listača, a kod svake sadnje unašale su se sadnice jarebike, brekinje, oskoruše, divlje jabuke i divlje kruške. Na odgovarajućim mjestima stimulirao se glog, trnina, kurika, svib, dren, vrbe i lijeska, dok su se mnoge male oranične površine uz rubove lovišta podređivale uzgoju sočnih krmiva. Zbog toga, buduće, revidirane Upute o bonitiranju lovišta moraju vrlo precizno ocjenjivati sve ekološke čimbenike koji predstavljaju temelj kod određivanja bonitetnih razreda za svaku vrstu divljači. I uz pretpostavku vrlo dobro izvršenog bonitiranja, stalna dinamika promjena u ekosustavima nalaže trajnu stručno kompetentnu kontrolu, koja će na svaki poremećaj u odnosima divljač-stanište odgovorno reagirati. Na sve te promjene, institucije nadzora moraju znalački i odgovorno reagirati, a količina šteta na šumi mora biti kriterij za obvezne gospodarske mjere u lovištu. Na kraju, opredjeljujem se i citirat ću točku 3. Zaključaka 6. Konferencije EUROPAFORUM FORSTVERWALTUNG-a, održanog u organizaciji IUFRO, EFI (Europski šumarski institut) od 18-22. rujna 2002. u Drveniku: “Slijedom ustavnih odredbi u pogledu značaja i obveze očuvanja šumskih ekosustava, šumarsko-lovna struka Hrvatske jasno je opredjeljena za prirodni uzgoj svih autohtonih vrsta divljači u onolikoj brojnosti koja ne ugrožava stabilnost staništa, proizvodnost općih dobara i drveta”. Bilo bi dobro, kada bi država shvatila od koje je sudbinske važnosti ravnoteža unutar svih šumskih ekosustava te prepoznala da šumarska znanost i struka Hrvatske mora u budućnosti prihvatiti i ponijeti odgovornost za očuvanje stabilnosti, prirodnosti, bioraznolikosti i potrajnosti svih sastavnica šumskih ekosustava Hrvatske. | ||
| NOVI MAGISTRI ZNANOSTI | ||
| Raguž, D. | ||
| Mr. sp. Marin Tomaić, dipl. ing. šum. PDF TXT HR | 332 | |
| Raguž, D. | ||
| Mr. sp. Vlado Jumić, dipl. ing. šum. PDF TXT HR | 333 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Getz, D. | ||
| Adamsijev plijenor, rijetki posjetitelj Hrvatske i grada Osijeka PDF TXT HR | 335 | |
| OBLJETNICE | ||
| Skoko, M. | ||
| Najstariji šumarski stručnjak u Hrvatskoj Ivan Šavor proslavio je 103. rođendan PDF TXT HR | 337 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Kajba, D. | ||
| Izvješće sa sedmog sastanka Euforgen mrežnog plana za plemenite listače PDF TXT | 338 | |
| Grubešić, M. | ||
| U Slovačkoj održani XI. Levički lovački dani PDF TXT | 339 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Grubešić, M. | ||
| Pavel Hell, Jaroslav Slamečka, Jozef Gašparik: Ris i divlja mačka – u slovačkim Karpatima i u svijetu (Ris a diva mačka – v slovenskych Karpatov a vo svete) PDF TXT | 343 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana PDF TXT | 344 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana PDF TXT | 349 | |
| Vojniković, S. | ||
| GIS u gazdovanju prirodnim resursima PDF TXT | 350 | |
| Biškup, J. | ||
| Svi hrvatski šumari u jednoj ediciji PDF TXT HR | 351 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Šegon, V. | ||
| 2. Svjetska konferencija i izložba tehnologije Biomasa za energiju, industriju i zaštitu klime PDF TXT | 352 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Schreiber, P. | ||
| Posjet HŠD ogranak Dalmacija Split HŠD ograncima Vinkovci i Osijek PDF TXT | 354 | |
| IN MEMORIAM | ||
| HŠD – ogranak Delnice | ||
| Rade Rajnović (1956 – 2003) PDF TXT HR | 359 | |