broj: 5-6/2004
pdf (38,8 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| urednik | ||
| Održanje šumskih ekosustava u današnjem dobrom stanju nije moguće bez funkcioniranja pravne države PDF TXT HR | 221 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Pernar, N., Vukelić, J., Bakšić, D., Baričević, D. | UDK 630* 114.4 + 188 | |
| Prilog poznavanju geneze i svojstava tla ritskog područja sjeveroistočne Baranje pdf TXT HR EN | 223 | |
| Krpan, A. P. B., Poršinsky, T. | UDK 630* 363 | |
| Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 2. dio: Djelotvornost harvestera u kulturi mekih listača pdf TXT HR EN | 233 | |
| Zečić, Ž., Krpan, A. P. B., Poršinsky, T., Šušnjar, M. | UDK 630* 375 | |
| Djelotvornost traktora Steyr 8090 i 9078 u oplodnim sječama sastojina požeškog gorja pdf TXT HR EN | 245 | |
| Pilaš, I., Potočić, N. | UDK 630* 561 + 116 | |
| Odnos unutarsezonskih varijacija prirasta debla, električnog otpora kambijalne zone i podzemne vode u sastojini hrasta lužnjaka (Q. robur L.) pdf TXT HR EN | 255 | |
| Popijač, M., Seletković, I., Volner, M., Lovrenčić, I., Barišić, D., Kezić, N. | UDK 630* 160 + 161 | |
| Dinamika kretanja 137Cs i 40K na stablima jele (Abies alba) na Sljemenu pdf TXT HR EN | 269 | |
| Posavec, S. | UDK 630* 652 | |
| Specifičnosti poslovne analize entiteta za gospodarenje šumom i šumskim zemljištem pdf TXT HR EN | 279 | |
| Štorga, D. | UDK 630* 582 + 525 | |
| Primjena GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima pdf TXT HR EN | 287 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Lastavica (Hirundo rustics L.) PDF TXT HR | 300 | |
| AKTUALNO | ||
| Jakovac, H. | ||
| Dani hrvatskoga šumarstva, 108. redovita skupština hrvatskoga šumarskog društva PDF TXT HR | 301 | |
| Prpić, B. | ||
| Profesor dr. sc. Slavko Matić izabran za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti PDF TXT HR | 323 | |
| Frković, A. | ||
| Poštanska marka posvećena Nacionalnom parku “Risnjak” PDF TXT HR | 326 | |
| S godinu dana zakašnjenja i Hrvatske pošte pridružile su se obilježavanju jubilarne 50. obljetnice jedinog nacionalnog parka na području Primorsko-goranske županije, pustivši u promet 22. travnja 2004. prigodnu poštansku marku u bloku na temu Nacionalni park “Risnjak”.1 Tiskana tehnikom višebojnog offseta u Tiskari “Zrinski” d.d. Čakovec, na samoj marki predstavljena su tri izvorna cvjetna bisera – alpski kotrljan, zlatni ljiljan i bradata zečina, a na vanjskom dijelu spomen marke, kao glavni motiv Mali i Veliki Risnjak sa Šloserovim planinarskim domom, te ris s lijeve i žuta sirištara s desne strane bloka. Autor likovnog rješenja marke je dizajner Danijel Popović, inače rođeni Crnolužanin, koji je na predstavljanju ove inače jubilarne 500. marke Hrvatskih pošta u upravnoj zgradi NP “Risnjak” u Bjeloj Vodici kod Crnog Luga 22. travnja 2004. rekao, da je napokon uspio na jednu marku staviti sve ono što je želio zabilježiti na svojim dosadašnjim markama: Risnjak kao primjer sačuvane prirode, risa kao simbola skrbi ljudi da prirodi vrate izgubljeno, te predivno cvijeće risnjačkih cvjetana kojima se divio od kada je prohodao. Naklada je marke u bloku samo 50.000 komada (naklada spomen bloka posvećenog Arboretumu Trsteno iz 2001. g. bila je dvostruko veća!), a nominalna joj je vrijednost 10,00 kuna. Prigodni tekst na listiću koji prati marku iz pera je našeg uglednog prirodoslovca i publiciste dr. sc. Radovana Kranjčeva, prof. u kojemu je na sažet i pregledan način predstavio “gorski masiv Risnjaka – najljepši i najzanimljiviji dio Gorskog kotara”. Primijetio bih samo da je bilo nepotrebno (i pogrešno) zaslužnog botaničara Ivu Horvata “prekrstiti” u Ivana Horvata, te da “jedinstveni izlet” na izvorište Kupe iz sela Razloge ne vodi koritom Krašićevice, kako to stoji u listiću, već strmo utabanom stazom uz seoske livade i voćnjake pravo na izvor. Pretežiti dio godine presušeno korito potoka Krašićevica stere se smjerom sjevera, a sa stazom iz Razloga sastaje se tik samog vrela Kupe. Također valja upozoriti, da ne bude zabune, da glavni motiv na marki u bloku nije prizor “promatran s obližnjeg mora” (s riječkog Kvarnera se i ne vidi Risnjak, jer ga zastiru visovi Guslice, hrvatskog Snježnika i Radeševa!) već iz Crnog Luga s istočne strane, a predstavljaju ga (slijeva na desno): Južni Mali Risnjak (1446 m), Šloserov dom (1418 m) i glavni vrh Risnjaka (1528 m). Uz Južni Mali Risnjak sjeverno od vrha Risnjaka prostire se i Sjeverni Mali Risnjak (1437 m), koji se na marki ne vidi. Od svog životinjskog svijeta Risnjaka (medvjedu, risu i divljoj mački od krupnih vrsta treba još pridodati jelena, divlju svinju i divokozu), ris je bez dvoumljenja najbolji izbor za marku posvećenu ovom nacionalnom parku. Jedan od posljednjih izvornih risova Hrvatske, kako je zabilježio Dragutin Hirc,2 ulovljen je u gvožđa na “iztočnom podnožju Risnjaka” 1854. g., a prvi novonaseljeni ris, nakon gotovo stoljetnog izbivanja, osmotren je na gorskoj livadi Lazac u NP “Risnjak” 15. lipnja 1974. ili jednu godinu i tri mjeseca od dana ispuštanja u šume Kočevske (Slovenija) 1973. g. I prva radioogrlicom obilježena mlada risovica “Bela” uhvaćena je u Bjeloj Vodici, tik granice parka 16. prosinca 2001. U našim gorskim staništima, pa tako i u visinskim dijelovima Risnjaka raste alpski kotrljan (Eryngium alpinum L.), jedna od četiriju “alpskih” cvjetova prikazanih na marki. Višegodišnja je to biljka iz porodice štitarki (Umbelliferae). Na uspravnoj stabljici koja se pri vrhu grana rastu listovi srednje veličine, ponekad nazubljeni i/ili bodljikavi. Cvjetovi su skupljeni u 2–3 krupne plavičaste glavice, pri dnu obavijeni velikim bodljikavim, svilastim brakterijama. Neke od štitarki poput E. planum, E. campestre i dr. imaju ljekovita svojstva, bilo da se koriste zeljasti dijelovi biljke ili korijen. Zlatni ljiljan (Lilium martagon) poznata je višegodišnja biljka s lukovicama iz porodice ljiljana (Liliacea). Ima i do metar dugu i uspravnu stabljiku poprskanu smeđom bojom. Listovi su joj eliptasto jajasti dijelom skupljeni u pršljen, dijelom raštrkani. Cvjetovi su na dugačkim povijenim stapkama, ružičaste boje latica s crnim točkicama, “čudesno povijenima prema gore” (F. Bianchini). Bradata zečina (Centaurea uniflora turra supsp. nervosa) višegodišnja je biljka iz porodice glavočika (Compositae). Pozornost privlače njene cvjetne glavice sastavljene od perifernih i središnjih cvjetova obično modrih boja. Za razliku od nje koja raste u gorskim područjima, srodnik joj C. cyanus, raste kao korov na žitnim poljima, a koristi se kao lijek u narodnoj medicini (Flores Cyani). Četvrta izvorna biljka koja se pojavljuje na poštanskoj marki posvećenoj NP “Risnjak” je dobro nam poznata žuta sirištara (na listiću krivo piše stirištara!), vladislavka, lincura, srčanik (Gentiana lutea L. subsp. symphyadra murb.), iz porodice sirištarki (Gentianaceae). Trajna je to tipična planinska zeljasta biljka visine 50–120 cm. Najčešće dolazi na pustim vapnenačkim stranama gorskih pašnjaka. Žute cvjetove nosi na stapci s duboko urezanim laticama spojene u pršljene. Lincura ili žuta sirištara poznata je po ljekovitom dugom, debelom i razgranatom korijenu, koji može biti star i do pola stoljeća! Njegova gorka supstanca zastupljena je u sastavu niza ljekovitih i djelotvornih pripravaka u narodnoj i znanstvenoj medicini. Korijen lincure vrijedi kao jedno od najboljih sredstava za liječenje želučanih tegoba (Hribar 2003). Na proslavi predstavljanja 500-te marke posvećene NP “Risnjak” u Crnom Lugu krajem travnja ove godine, o filatelističkom doprinosu Hrvatskih pošta u borbi za pozitivno stvaranje imagea o Hrvatskoj, povjesničar umjetnosti i književnik Igor Zidić prisjetio se ne tako davnih dana kada je postojanje marke s natpisom Hrvatska bilo, kako je istakao, značajnije i od hrvatske zastave, jer je lakše dospijevala u svijet koji pred 13 godina i nije puno znao o Hrvatskoj. Što se pak dizajnera tiče, prema riječima Zidića, najveći broj kvalitetnih hrvatskih poštanskih maraka napravio je upravo Danijel Popović, pa je potpuno zasluženo njemu pripala čast da bude autor petstote hrvatske poštanske marke i da na njoj bude njemu najdraži motiv goranskog zavičaja, NP “Risnjak” (Krmpotić 2004). | ||
| Oštrić, I. | ||
| O vatrenoj stihiji na jadranskom području PDF TXT HR | 328 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Starčević, T. | ||
| U prirodnom šumskom ekosustavu, divljač mora biti uravnotežena sastavnica PDF TXT HR | 329 | |
| NOVI MAGISTRI ZNANOSTI | ||
| Raguž, D. | ||
| Mr. sp. Marin Tomaić, dipl. ing. šum. PDF TXT HR | 332 | |
| Raguž, D. | ||
| Mr. sp. Vlado Jumić, dipl. ing. šum. PDF TXT HR | 333 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Getz, D. | ||
| Adamsijev plijenor, rijetki posjetitelj Hrvatske i grada Osijeka PDF TXT HR | 335 | |
| OBLJETNICE | ||
| Skoko, M. | ||
| Najstariji šumarski stručnjak u Hrvatskoj Ivan Šavor proslavio je 103. rođendan PDF TXT HR | 337 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Kajba, D. | ||
| Izvješće sa sedmog sastanka Euforgen mrežnog plana za plemenite listače PDF TXT | 338 | |
| Grubešić, M. | ||
| U Slovačkoj održani XI. Levički lovački dani PDF TXT | 339 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Grubešić, M. | ||
| Pavel Hell, Jaroslav Slamečka, Jozef Gašparik: Ris i divlja mačka – u slovačkim Karpatima i u svijetu (Ris a diva mačka – v slovenskych Karpatov a vo svete) PDF TXT | 343 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana PDF TXT | 344 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana PDF TXT | 349 | |
| Vojniković, S. | ||
| GIS u gazdovanju prirodnim resursima PDF TXT | 350 | |
| Biškup, J. | ||
| Svi hrvatski šumari u jednoj ediciji PDF TXT HR | 351 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Šegon, V. | ||
| 2. Svjetska konferencija i izložba tehnologije Biomasa za energiju, industriju i zaštitu klime PDF TXT | 352 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Schreiber, P. | ||
| Posjet HŠD ogranak Dalmacija Split HŠD ograncima Vinkovci i Osijek PDF TXT | 354 | |
| IN MEMORIAM | ||
| HŠD – ogranak Delnice | ||
| Rade Rajnović (1956 – 2003) PDF TXT HR | 359 | |