broj: 5-6/2004
pdf (38,8 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| urednik | ||
| Održanje šumskih ekosustava u današnjem dobrom stanju nije moguće bez funkcioniranja pravne države PDF TXT HR | 221 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Pernar, N., Vukelić, J., Bakšić, D., Baričević, D. | UDK 630* 114.4 + 188 | |
| Prilog poznavanju geneze i svojstava tla ritskog područja sjeveroistočne Baranje pdf TXT HR EN | 223 | |
| Krpan, A. P. B., Poršinsky, T. | UDK 630* 363 | |
| Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 2. dio: Djelotvornost harvestera u kulturi mekih listača pdf TXT HR EN | 233 | |
| Zečić, Ž., Krpan, A. P. B., Poršinsky, T., Šušnjar, M. | UDK 630* 375 | |
| Djelotvornost traktora Steyr 8090 i 9078 u oplodnim sječama sastojina požeškog gorja pdf TXT HR EN | 245 | |
| Pilaš, I., Potočić, N. | UDK 630* 561 + 116 | |
| Odnos unutarsezonskih varijacija prirasta debla, električnog otpora kambijalne zone i podzemne vode u sastojini hrasta lužnjaka (Q. robur L.) pdf TXT HR EN | 255 | |
| Popijač, M., Seletković, I., Volner, M., Lovrenčić, I., Barišić, D., Kezić, N. | UDK 630* 160 + 161 | |
| Dinamika kretanja 137Cs i 40K na stablima jele (Abies alba) na Sljemenu pdf TXT HR EN | 269 | |
| Posavec, S. | UDK 630* 652 | |
| Specifičnosti poslovne analize entiteta za gospodarenje šumom i šumskim zemljištem pdf TXT HR EN | 279 | |
| Štorga, D. | UDK 630* 582 + 525 | |
| Primjena GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima pdf TXT HR EN | 287 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Lastavica (Hirundo rustics L.) PDF TXT HR | 300 | |
| AKTUALNO | ||
| Jakovac, H. | ||
| Dani hrvatskoga šumarstva, 108. redovita skupština hrvatskoga šumarskog društva PDF TXT HR | 301 | |
108. redovita skupština Hrvatskoga šumarskog društva ZAPISNIK sa 108. redovite skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, održane u Zagrebu 14. lipnja 2004. godine U okviru Dana hrvatskoga šumarstva, prema ustaljenom običaju i obvezi, održana je 108. redovita Skupština HŠD-a. Uz ovo središnje događanje, ogranci HŠD-a obilježit će Dane hrvatskoga šumarstva raznoraznim stručnim, kulturnim i sportskim događanjima. U velikoj kino dvorani Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva, uz zvanične delegate (90 od 97) Skupštini je ukupno nazočilo 275 članova HŠD-a i gostiju (u I. dijelu nešto manje). Skupština se odvijala prema predloženom i usvojenom Dnevnom redu: I. dio: 1. Otvaranje Skupštine 2. Izbor radnih tijela Skupštine: a) Radnog predsjedništva b) Zapisničara c) Ovjerovitelja Zapinsika 3. Izvješća o radu i poslovanju HŠD-a u 2003. god. i između dvije Skupštine: predsjednika, tajnika, glavnog urednika Šumarskog lista i Nadzornog odbora. 4. Rasprava po izvješćima i zaključci. 5. Verifikacija Programa rada i Financijskog plana za 2004. god. 6. Razno. II. dio: Tematska rasprava - savjetovanje na temu "Aktualna problematika hrvatskoga šumarstva". Poticajni referati: Mr. sp. Darko Beuk, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., Josip Bartolčić, dipl. ing. šum., državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva III. dio: - Dodjela priznanja znanstvenoj savjetnici dr. sc. Katici Čorkalo-Jemrić - Predstavljanje Zbornika radova s obilježavanja 125. obljetnice Nadzorništva - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica (Senj, 27 - 28. studenoga 2003.). U predvorju se mogla vidjeti izložba vezana uz ovu obljetnicu. I. dio - Ad 1 i 2. Rad Skupštine otvorio je predsjednik HŠD-a akademik Slavko Matić, pozdravivši sve nazočne, posebice ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva gosp. Petra Čobankovića, dipl. ing., njegove suradnike u odnosnom ministarstvu, državnoga tajnika Josipa Bartolčića, dipl. ing., pomoćnike ministra, prof. dr. se. Ivicu Grbca i Milorada Stojanovića, dipl. ing. te predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. mr. sp. Darka Beuka. Izrazio je posebno zadovoljstvo i zahvalu gosp. Petru Čobankoviću, našemu ministru, što je našao vremena makar kratko nazočiti skupu ovako velikog broja stručnjaka, koji pripadaju njegovom resoru. Da bi Skupština mogla raditi po Statutu i Poslovniku, izabrano je Radno predsjedništvo u sastavu: Ilija Gregorović, Juraj Zelić i Slavko Matić. Vođenje zapisnika povjereno je tajniku HŠD-a Hranislavu Jakovcu,aza ovjerovitelje zapisnika izabrani su Josip Dundović i Miroslav Harapin. Nakon što je Radno predsjedništvo zauzelo svoja mjesta, Skupštini se obratio ministar poljoprivrede i šumarstva i vodnog gospodarstva gosp. Petar Čobanković. Izrazivši zadovoljstvo što ima priliku nazočiti ovako eminentnom skupu hrvatskih šumarskih stručnjaka okupljenih u HŠD-u, jednoj od najstarijih stručnih udruga sa zavidnom tradicijom i stručnom snagom, gosp. ministar se obratio nazočnima. "Nažalost, nismo u nekakvoj pretjerano sjajnoj situaciji i na koncu konca cjelokupna gospodarska situacija ogleda se i daje refleksije i na situaciju u šumarstvu. To je i prva godina kada su Hrvatske šume d.o.o. (HŠ) umjesto dobiti ostvarile gubitke, što je još jedan od razloga da svi skupa poradimo da HŠ postanu jedan od nositelja razvoja, ne samo šumarstva, nego i kompletnog gospodarstva. U tom kontekstu želio bih kazati da ćemo maksimalno poraditi na procesu restruktuiranja HŠ-a. Držimo, da tako veliko poduzeće i suviše centralizirano, ne daje one prave učinke, koje bi sukladno prirodnom bogatstvu trebalo ostvarivati. Znači, za iduće razdoblje pripremamo jedno detaljno restruktuiranje HŠ, a samim time ići će i proces decentralizacije. Sljedeće što bih želio najaviti u ovom kratkom obraćanju je, da smo podnijeli zahtjev Vladi RH za deregulaciju cijena. Situacija glede cijena drvne mase nije zadovoljavajuća, i nažalost dobrim dijelom to je rezultat sadašnje situacije u šumarstvu. Mi želimo izvršiti deregulaciju cijena, ali ne na način da to postane omča oko vrata drvnoj industriji. Želimo da drvna industrija bude u vezi sa šumarstvom, i u tom kontekstu treba gledati prebacivanje nadležnosti odjela Ministarstva i na odjel za drvnu industriju. Znači, konačno su se šumarstvo i drvna industrija našli unutar jedne institucije, unutar jednog Ministarstva. Držimo da je to pravi put kada analogno gledamo i u poljoprivredu, gdje se primarna proizvodnja i prehrambena industrija nalaze u istoj instituciji. Ovakav način logičan je i kada je u pitanju šumarstvo i drvna industrija, koje trebaju postati poluga razvoja naše domovine. Držimo da tu ima puno rezervi i da upravo ne radeći više na uštrb jedni drugih, nego radeći zajednički, možemo očekivati daleko bolje razultate. Naša čvrsta opredjeljenost je da najkvalitetnija drvna masa - najkvalitetniji sortimenti, završe u višim fazama obrade drva kroz hrvatsku drvnu industriju, a ne da budu samo propiljeni i da nama ostaje samo kora i manje vrijedni sortimenti, a da se ono najkvalitetnije dorađuje u drugim zemljama, koje nam onda vraćaju to kao skupi namještaj, umjesto da mi budemo ti koji će izvoziti gotov proizvod. U tom smjeru ići će sva naša nastojanja, a vjerujem da ćemo u vama imati potporu, kao što to i danas vaša nazočnost iz cijele RH govori, vjerujući da ćemo nastojati što kvalitetnije raditi u kontekstu razvoja šumarstva i drvne industrije. Još par riječi vezano uz pitanje koje možda dobiva i neke negativne konotacije šumara. To je pitanje prenamjene neobrasloga šumskog zemljišta. Činjenica je, da smo na temelju odluke Vlade donesene u Splitu zadužili resorno Ministarstvo i HŠ da evidentiraju neobraslo šumsko zemljište, koje bi onda išlo u prenamjenu za poljoprivredno zamljište radi podizanja dugogodišnjih nasada. Ova mjera ni u kojem slučaju nije usmjerena protiv šumarstva, nego držimo da je to jedna od mjera koja bi trebala učiniti korist šumarstvu, jer u toj istoj odluci stoji, da sukladno onolikoj prenamijenjenoj površini, onaj koji obavi prenamjenu, mora isto toliku površinu pošumiti. To je dobra mjera koja će biti u funkciji i razvoja poljoprivrede, ali isto tako povećanja površina pod šumom. Stoga tu ne trebamo biti suprotstavljene strane, nego trebamo raditi u zajedničkom interesu, tražeći što je optimalno postići na šumskom zemljištu, koje sada nije u funkciji šumarske proizvodnje. Na kraju želim uspješan rad Skupštine, a HŠD-u puno uspjeha u daljnjem radu. Neka bude uspješno i neka se kao do sada drži svoje tradicije i konstruktivnog rada na razvoju šumarstva". S. Matić se zahvalio gosp. ministru na pozdravu i riječima kojima je najavio glavne odrednice resornog Ministarstva glede šumarstva i drvne industrije. U nastavku ovoga tzv. pozdravnog dijela Skupštine, riječ je uzeo B. Prpić, koji je pred ovim skupom javno u svoje ime i ime nazočnih, čestitao predsjedniku HŠD-a S. Matiću na izboru za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Izbor je obavljen na Skupštini HAZU 20. svibnja 2004. god. Svi s kojima je razgovarao u vezi ovoga izbora, kaže B. Prpić, "slažu se da je izabaran pravi čovjek, profesor uzgajanja šuma, dobar pedagog, dobar znanstvenik, a isto tako dobar šumarski stručnjak. HAZU je zaista pogodila s ovim izborom. Izborom S. Matića kao člana smatramo da će isti pomoći glede promidžbe šumarske struke, jer radi se o najvišoj znanstvenoj instituciji u RH, čije se mišljenje i stav poštuje. Vjerujemo da će ga kao novi akademik, kao do sada, i u ovoj instituciji zdušno raditi na dobrobit šumarske struke". Nakon pljeska odobravanja i podrške nazočnih, akademik S. Matić zahvalio se na čestitci, naznačivši da je ovaj izbor uz priznanje njemu, ponajprije priznanje šumarskoj struci kojoj je podario 41 godinu rada. Svatko od nazočnih dao je svoj obol struci i znanosti, a posebno je istaknuo poduzeće Hrvatske šume d.o.o., koje je imalo i ima sluha i interesa taj rad stručno i materijalno pomoći. Ciljani projekti su mjesto gdje se znanost i praksa nadopunjuju i dolaze do zajedničkog rezultata, koji pripomažu struci, a gotovo da nema inženjera koji na terenu nije nešto izmjerio i obradio u cilju novih znanstvenih i stručnih spoznaja. Bez takve suradnje ni on kako kaže ne bi mogao polučiti rezultate, koji su ga uz pedagoški rad kvalificirali za redovitoga člana HAZU. Ad. 3. Predsjedavajući Radnog predsjedništva I. Gregorović najavio je izvješća o radu i poslovanju HŠD-a u prošloj 2003. god., odnosno između dvije Skupštine. Kratkim izvješćem, predsjednik HŠD-a S. Matić naznačio je najznačajnije aktivnosti udruge u proteklom razdoblju. "Dame i gospodo, kolegice i kolege! Srdačno Vas pozdravljam i zahvaljujem što ste odazvali pozivu i što danas sudjelujete u radu 108. skupštine našeg HŠD-a. Na 6. sjednici Upravnog odbora HŠD-a održanoj 22. ožujka 2004. godine u Zagrebu, mi smo uz punu nazočnost članova UO odradili sjednicu i na njoj riješili, raspravili i prihvatili sve one bitne točke koje nužno moraju biti na dnevnom redu. Posebno smo raspravili izvješće o radu i poslovanju u prošloj godini. Kompletan materijal s te sjednice dobili ste prilikom poziva za ovu Skupštinu. Nadamo se da ste ga proučili i da ćete, ukoliko bude potrebno, iznijeti svoja zapažanja i dodatne prijedloge, a isto tako nadam se da će te se složiti s odlukama i zaključcima s iste. Moja je namjera da Vas ovom prilikom na najkraći način upoznam s nekim aktivnostima s kojima smo se prošle godine bavili. Generalno govoreći, sve ono na što smo, to sada možemo reći, i više od desetljeća upozoravali i predlagali, u interesu šumarske struke, a povezano s time i hrvatske države, uglavnom se nije prihvatilo, a pogotovo nije riješilo. To su problemi koje su trebali riješiti trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., Vlada RH, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo prostornog planiranja i zaštite okoliša i niz dragih državnih i nedržavnih institucija. Sve aktivnosti i reakcije detaljno su opisane na brojnim stranicama Šumarskoga lista i svatko tko je želio mogao se s istim upoznati. Moje osobno zapažanje i tvrdnja je da je šumarstvo kao struka i znanost, nastala prije 240 godina, kada su u Europi počele nicati pravne države. Šumarstvo je struka koja se temelji na pravnim propisima i može dobro funkcionirati jedino u pravnoj državi. Na našu veliku žalost, na primjeru šumarske struke, koja usput govoreći gospodari s najvećom nacionalnom vrijednošću u državi, možemo zaključiti da te pravne države još nema, ili je ima, no ona dobro ne funkcionira. Za tu tvrdnju možemo podastrijeti na desetke primjera, pa o tome danas ne bi trebali više raspravljati. Želja mi je da Vas u nekoliko riječi informiram samo o nekim posljednjim aktivnostima, koja su po svom značenju itekako važna za šumarsku struku, a s kojima smo se u proteklom razdoblju bavili. Sapunica o novom Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanju šuma i dalje se nastavlja. Bivša Vlada ublažila je neke odluke na temelju naših protesta, a s odlukama nismo ni dalje zadovoljni. Nadali smo se da će nova Vlada to ispraviti, tim više stoje šumarski program sada vladajuće stranke zastupao s nama istovjetno gledište po tom pitanju. Nažalost, nova Vlada predlaže za šumarstvo još lošija rješenja. Radi se o podizanju višegodišnjih nasada na šumskom zemljištu. Šumsko zemljište i šume postala su najeftinija roba, ili bolje rečeno roba bez cijene na hrvatskom tržištu. Vinogradi, maslenici, plinovodi, autoceste i svi oni koji se sjete, jurišaju na šume i šumsko zemljište, nacionalno blago Hrvatske, naravno bez naknade. S terena dolaze informacije da veći dio predsjednika općina i općinica, bez da se i malo zacrvene, traže pravo raspolaganja s nekoliko stotina hektara šuma, kako bi doveli poduzetnike koji bi na tom prostoru gradili i iskorištavali poslovne i drage privredne objekte. Ovo je demokratska zemlja, i u njoj imaju prava izjašnjavanja ljudi svakakvih mentalnih sklopova, ali se u ovoj zemlji ne bi smjelo raditi suprotno odredbama važećeg Ustava, Zakona o šumama i zdravog razuma. Nadalje, protestirali smo kod predsjednika Hrvatske gospodarske komore i tražili svog predstavnika u Komori, koji će zastupati interese šumarstva. U dopisu smo tražili Udruženje za područje šumarstva i lovstva unutar Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo. Nastupili smo zajedno s predstavnicima Hrvatskih šuma i nadamo se najboljem rješenju. Detalje o tome možete pročitati u Zapisniku kojega ste dobili u materijalu za ovu Skupštinu. Bili smo aktivni na osnivanju samostalne Šumarske komore ili u okviru Inženjerske komore, Razreda za šumarstvo. Očekujemo angažiranje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, jer preko njega postupak treba ići na Vladu pa na Sabor. Radi se o bitnim uvjetima koji omogućavaju projektiranje u šumarstvu s pravom ovlaštenog projektanta-šumara. Tu smo uključili i rješavanje polaganja stručnog ispita, jer su te dvije stvari u uzajamnoj vezi. Htjeli smo i još želimo uspostaviti kontakte s novim Državnim zavodom za zaštitu prirode, uputili smo dopis ravnatelju, ali ne vidimo rezultate. Izgleda da baš nisu sretni s predloženom suradnjom ili taj prijedlog nisu ni uočili od silnih problema koje imaju. Oni su bar svima vidljivi, jer šume na očigled sviju nas nestaju, suše se, propadaju usprkos silnim profesionalnim privatnim poduzećima kojima je zanimanje "zaštita prirode" i koji taj problem skupo i neuspješno rješavaju trećerazrednim ekspertizama o utjecaju na okoliš. Narod doduše kaže da "šume i sirotinje neće nikad nestati", ali je taj isti narod ispustio iz vida da se mnogi na šumi i sirotinji bogate, a da šume ipak nestaju. To je samo nekoliko velikih problema s kojima se svakodnevno suočavamo, ali kao i uvijek s optimizmom gledamo na budućnost, jer vjerujemo da je hrvatska šumarska struka i šumarstvo jače i postojanije od neznalica i profitera koji mu rade o glavi. Zahvaljujem se na pozornosti, uz želje da uspješno odradimo 108. godišnju Skupštinu HŠD-a koju održavamo i u čast Dana hrvatskog šumarstva, pa Vam u toj prigodi upućujem iskrene čestitke". Kako su svi materijali za ovu Skupštinu, što je već rečeno, sadržani u Zapisniku 6. sjednice Upravnog odbora dostavljenom ograncima, te time i delegatima, a uz to i objavljeni u Šumarskome listu br. 3-4/2004., predloženo je da se izvješća tajnika, glavnog urednika Šumarskog lista i Nadzornog odbora ne čitaju, nego da delegati na ta izvješća s kojima su upoznati daju primjedbe i prijedloge. Prijedlog je jednoglasno usvojen. Ad 4. Skupština je jednoglasno, bez posebnih primjedbi usvojila Izvješća. Ad. 5. Na Program rada i Financijski plan za 2004. god. također nije bilo primjedbi. Ad. 6. Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo rasprave. Nakon ovoga nazovimo radnog I. dijela Skupštine, slijedila je kratka stanka za kavu, a zatim, Zaključci 108. redovite skupštine HŠD-a 1. Aktualno i nedvojbeno loše stanje u poslovanju Hrvatskih šuma nalaže hitno donošenje interventnih radikalnih mjera u Programu sanacije, čija provedba i kontrola mora biti oslonjena na najstručnije kadrove u Poduzeću, uz pojedinačno preuzimanje ovlasti i odgovornosti za izvršavanje planski programiranih obveza. 2. Hrvatsko šumarsko društvo (HŠD) mora kroz posebno ustrojeno Povjerenstvo, trajno pratiti ostvarenje i stručno angažirano predlagati unaprjeđenje i osuvremenjivanje postojeće Nacionalne šumarske politike i strategije, usvojene od Vlade RH u 2003. god. 3. Pitanje izrade Nacionalne ekološke mreže i Programa Natura 2000., potrebno je žurno raspraviti na tematskoj raspravi HŠD-a, kako bi se na vrijeme uskladili (jer Povjerenstvo pri Zavodu za zaštitu prirode radi na tom programu) s Nacionalnim programom RH za pridruživanje EU - 2004. god., koji propisuje posebnu zaštitu na 15-20 % površine (mi već imamo 18,5 %, a Povjerenstvo predlaže puno više), s naglaskom na prvome mjestu upravo na krški ekološki sustav. 4. Nužno je ubrzati vrlo odgovornu javnu stručnu raspravu prije donošenje novog Zakona o šumama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovu, koji onda moraju omogućiti provedbu svih ciljeva utvrđenih Nacionalnom politikom i strategijom. Isto tako potrebno je o.g. izraditi Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije te ustrojiti Udruženje šumarstva i lovstva u okviru Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva Hrvatske gospodarske komore. 5. Hrvatsko šumarsko društvo osporava i ne prihvaća pojavu sukoba interesa, koji su prisutni kod izrade i usvajanja Studija utjecaja na okoliš i drugih dokumenata kojima se regulira zaštita okoliša, kao i kod zaposlenika Hrvatskih šuma d.o.o. koji imaju privatne tvrtke. 6. Hrvatsko šumarsko društvo stajališta je da ne postoje stručnjaci za zaštitu prirode već specijalisti za pojedina područja zaštite, prirodoslovnih i društvenih znanosti, koji znanjem, iskustvom, ali i poštenjem, zajednički mogu pridonijeti učinkovitoj zaštiti okoliša i prirodne baštine. 7. Neovisno od formalnog utvrđivanja i objave početka provedbe Programa restrukturiranja, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb u vrlo odgovornoj suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva moraju inzistirati na: - otvaranju tržišta drvnih sortimenata kao jedinom objektivnom regulatoru očuvanja šumskih ekosustava u uvjetima njihove značajne ugroženosti, ali i otvaranje mogućnosti razvoja šumarstva radi dugoročno osiguranog uravnoteženja odnosa između sirovinskih mogućnosti i razvoja kapaciteta prerade drveta, - dosljednoj provedbi analitike troškova proizvodnje, stimulaciji smanjenja troškova i posebno kvaliteti radova, - značajnom proširenju ekosocijalno dopustivog korištenja sporednih proizvoda i usluga šume, programiranog u svim novim osnovama gospodrenja gospodarskim jedinicama, te na programima korišćenja šumske biomase za energiju (Kyoto protokol), - hitnom utvrđivanju motivirajućeg sustava plaća, baziranog na ostvarenju povećanja prihoda i smanjenja troškova proizvodnje, općih troškova, troškova prijevoza, naknada za rad na terenu i dr., do razine najmanje obračunske jedinice (revira), - čvrstom opredjeljenju struke, kako uz nužno restrukturiranje i racionalizaciju, biološka komponenta mora dominirati nad profitom, - licenciranju vanjskih izvođača radova u šumarstvu i značajnom pokretu prema jasnim okvirima u privatizaciji jednog dijela djelatnosti u šumarstvu, - ustroju stručno kompetentne i teritorijalno obuhvatne unutarnje kontrole poštivanja planiranog investicijskog ulaganja svih šumskogospodarskih radova, posebno uzgojnih, kako bi sustav kolaudacija, ocjene kvalitete i priznavanja troškova, pospješio kvalitetu i smanjenje ukupnih troškova. 8. Hrvatsko šumarsko društvo se kategorično i dalje protivi uvođenju pravno pogrešnog izabranog instituta služnosti kod podizanja dugogodišnjih nasada na šumskom zemljištu (maslinici i vinogradi). Vlada RH jest zakonski predstavnik vlasnika šuma i šumskog zemljišta, pa ipak i za Vladu vrijedi, kako Ustav RH, tako i Zakon o šumama i svi drugi prozitivni propisi. 9. Posebno značajnim HŠD ocjenjuje nužnost trajno aktivne suradnje između Hrvatskih šuma d.o.o. i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Aktivna i stručno kompetentna suradnja na brojnim problemima (slivna vodna naknada, Zakon o javnim cestama, Pravilnik o uređivanju šuma, odnosi šumarstva i zaštite prirode, štete od divljači, protupožarna preventiva, čuvanje šuma i sl.) može u ovoj situaciji olakšati proces sanacije stanja u Hrvatskim šumama d.o.o. i poboljšati značajno narušen ugled šumarstva. 10. Hrvatsko šumarsko društvo treba ozbiljno aktivirati Sud časti HŠD-a radi sankcioniranja nečasnog ponašanja pojedinaca, sa ciljem očuvanja ugleda i dostojanstva našeg Društva. 11. Hrvatsko šumarsko društvo ocjenjuje kako brzina provedbe svih ovih mjera nužno mora otvoriti mogućnost dugoročno stabilnih uvjeta za zapošljavanje mladih šumarskih stručnjaka. III dio Skupštine započeo je svečanom dodjelom priznanja književnici dr. sc. Katici Čorkalo-Jemrić, znanstvenoj savjetnici HAZU Centra za znanstveni rad u Vinkovcima, koju je Upravni odbor HŠD-a na prijedlog voditelja odnosnog centra HAZU, akademika Dušana Klepca, predložio za počasnog člana HŠD-a. Obrazlažući ovaj prijedlog predsjednik HŠD-a S. Matić pročitao je dopis akademika Klepca, u kojemu su naznačene zasluge dr. sc. Katice Čorkalo-Jemrić na promicanju šumarstva i očuvanju šuma, kako je to ispisano na uručenom joj Priznanju - Povelji (o odluci Upravnog odbora uz obrazloženje detaljnije je sve zapisano u Zapisniku 6. sjednice U.O., objavljenom u Šumarskom listu 3-4/2004., Ad 3a, str. 210). Uz pismeno priznanje kao počasnom članu, uručen joj je i srebrnjak Kralj Tomislav te zlatnik s gravurom Sveučilišta u Zagrebu za znanstveni doprinos na području šumarstva. Nakon primitka ovih priznanja iz ruku predsjednika HŠD-a akademika Matica i burnog pljeska, dr. sc. Katica Čorkalo-Jemrić zahvalila je na priznanju, kako kaže "osjećajući se počašćenom što je izabrana za počasnog člana HŠD-a, jedne tako ugledne institucije koja gotovo 160 godina radi na promicanju šumarske struke, baštineći časno nasljeđe, koje u sebi sadrži povijest šumarstva i povijest svojih članova, a dijelom i povijest naše domovine". Pokazujući skromnost znanstvenika kaže "ono što sam učinila za hrvatsko šumarstvo uglavnom je bio moj zadatak i radna obveza, a to je samo kapljica u moru onoga što su do sada učinili mnogi šumarnici. Ipak, nije se uvijek radilo samo o poslu, posebno je prevagnulo nadahnuće i primamilo me područje koje u Hrvatskoj ima veliku težinu i značenje, jer uz zemlju i pitke vode, šume su naše najveće blago, živi kapital RH". Sticajem okolnosti, njezin se "životopis, pa i sudbina susrela sa šumarstvom i šumom, posebice s hrasticima koje svi volimo i želimo sačuvati budućim naraštajima, a svi vi ovdje nazočni i šumari diljem domovine, jamstvo ste da će tako i biti, te će se naši divovi hrastovi, gordi i visoki i dalje uzdizati, raskririlivši svoje ogromne granate krošnje, a naše se šume zeleniti zdrave i njegovane, sačuvane potomstvu". Stoga se još jednom zahvaljuje za priznanje i čast iskazanu činom primitka u počasno članstvo HŠD-a, uz napomenu, da prema potrebi i dalje šumarska struka na nju može računati. U nastavku ovoga dijela Skupštine, glavni urednik Šumarskoga lista prof. B. Prpić, rekao nekoliki riječi o Zborniku radova, posebnom izdanju - suplementu 127. godištu Šumarskoga lista, koji sadrži referate sa Savjetovanja održanoga u Senju 27. i 28. studenoga 2003. god. u povodu 125. obljetnice Kraljevskog nadzorništva za pošumljavanje krasa krajiškog područja -Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja bujica u Senju (1878 - 2003). O obilježavanju te obljetnice izvijestili smo u Šumarskom listu br. 11-12/2003. str. 626-627. "Golemi problem hrvatskoga jadranskog primorja su današnje krške kamenjare, zaprvo kraške pustinje u davnim vremenima obrasle sredozemnom šumskom vegetacijom, uz more hrastom crnikom, a višim predjelima hrastom meduncem. Razvojem šumarstva u Hrvatskoj u gospodarsku granu u 18. stoljeću te pojavom šumarskoga školstva i znanosti u 19. stoljeću, rađaju se i ideje o pošumljavnaju kraških kamenjara i to posebno u podvelebitkskom prostoru oko grada Senja, opterećenog velikim ekološkim teškoćama". Nadzorništvo - Inspektorat počelo je s radom 1878. god., dakle godinu dana nakon tiskanja prvoga broja Šumarskoga lista i djelovao 65 godina (do 1942. god.) "Poslije uspješnog pošumljavanja Senjske drage, koja je 1878. god. bila krška pustinja, danas je to prostor zapažene ljepote krajobraza, pokriven šumom, s više izvora pitke vode zaustavljene erozije i bujica, ublaženim klimatskim ekstremima te bogatim životinjskim i biljnim svijetom. Djelovanje šumarstva u prostoru koje obuhvaća Nadzorništvo - Inspektorat od Povila kod Novog Vinodolskog do Sv. Magdalene u dužini od 160 km, bez dvoumljenja je ostvarenje jednog od najuspješnijih projekata u Mediteranu. Poticaj pošumljavanju dali su hrvatski šumari djelatni u krajiškim pukovnijama, medu kojima se isticao Franjo Kadić, obavivši prva pošumljavanja 1876. god". U vezi ove godišnjice, Predsjedništvo Akademije šumarskih znanosti predložilo je da se u suizdavaštvu s Hrvatskim šumama d.o.o., pripremi i tiska znanstvena monografija "Šume i šumarstvo priobalnog krša Hrvatske". To bi bila peta znanstvena monografija jer kao što znamo, nakon hrasta lužnjaka, obične jele i obične bukve, sada se priprema za tisak znanstvena monografija "Poplavne šume u Hrvatskoj". Sam Zbornik radova s navedenog Savjetovanja predstavio je dr. sc. Vice Ivančević, no mi ćemo ovdje samo kratko predstaviti radove autora, naznačivši naslove i zaključke, a zainteresirani će detalje potražiti u Zborniku. Ključne riječi: Skupština | ||
| Prpić, B. | ||
| Profesor dr. sc. Slavko Matić izabran za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti PDF TXT HR | 323 | |
| Frković, A. | ||
| Poštanska marka posvećena Nacionalnom parku “Risnjak” PDF TXT HR | 326 | |
| Oštrić, I. | ||
| O vatrenoj stihiji na jadranskom području PDF TXT HR | 328 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Starčević, T. | ||
| U prirodnom šumskom ekosustavu, divljač mora biti uravnotežena sastavnica PDF TXT HR | 329 | |
| NOVI MAGISTRI ZNANOSTI | ||
| Raguž, D. | ||
| Mr. sp. Marin Tomaić, dipl. ing. šum. PDF TXT HR | 332 | |
| Raguž, D. | ||
| Mr. sp. Vlado Jumić, dipl. ing. šum. PDF TXT HR | 333 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Getz, D. | ||
| Adamsijev plijenor, rijetki posjetitelj Hrvatske i grada Osijeka PDF TXT HR | 335 | |
| OBLJETNICE | ||
| Skoko, M. | ||
| Najstariji šumarski stručnjak u Hrvatskoj Ivan Šavor proslavio je 103. rođendan PDF TXT HR | 337 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Kajba, D. | ||
| Izvješće sa sedmog sastanka Euforgen mrežnog plana za plemenite listače PDF TXT | 338 | |
| Grubešić, M. | ||
| U Slovačkoj održani XI. Levički lovački dani PDF TXT | 339 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Grubešić, M. | ||
| Pavel Hell, Jaroslav Slamečka, Jozef Gašparik: Ris i divlja mačka – u slovačkim Karpatima i u svijetu (Ris a diva mačka – v slovenskych Karpatov a vo svete) PDF TXT | 343 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana PDF TXT | 344 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana PDF TXT | 349 | |
| Vojniković, S. | ||
| GIS u gazdovanju prirodnim resursima PDF TXT | 350 | |
| Biškup, J. | ||
| Svi hrvatski šumari u jednoj ediciji PDF TXT HR | 351 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Šegon, V. | ||
| 2. Svjetska konferencija i izložba tehnologije Biomasa za energiju, industriju i zaštitu klime PDF TXT | 352 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Schreiber, P. | ||
| Posjet HŠD ogranak Dalmacija Split HŠD ograncima Vinkovci i Osijek PDF TXT | 354 | |
| IN MEMORIAM | ||
| HŠD – ogranak Delnice | ||
| Rade Rajnović (1956 – 2003) PDF TXT HR | 359 | |