broj: 5-6/2002
pdf (26,8 MB) |
|
||||||||||||||
| B. Prpić | ||
| "DRAVSKA LIGA" UPOZORAVA! PDF TXT HR | 248 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Medak, J., Slade, D., Vukelić, M., Medvedović, J. | UDK 630* 188 + 182.1 (001) | |
| Šume hrasta lužnjaka u predjelima "Premužno jezero" i "Crno jezero" u Lici pdf TXT HR EN | 251 | |
| Šporčić, M., Sabo, A. | UDK 630* 304 + 964 (001) | |
| Ozljeđivanje radnika u hrvatskom šumarstvu tijekom razdoblja 1991-2000. pdf TXT HR EN | 261 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Kremer, D. | UDK 630* 181.8 + 270 | |
| Cvjetanje nekih drvenastih vrsta tijekom zime u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pdf TXT HR EN | 273 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Zelić, J., Međugorac, K. | UDK 630* 232.1 + 524 | |
| Prilog poznavanju gospodarenja crvenim hrastom (Quercus borealis maxima Sarg.) pdf TXT HR EN | 287 | |
| Vukelić, M. | UDK 630* 451 + 462 | |
| Pašarenje na Velebitu pdf TXT HR EN | 299 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Bezak, K. | ||
| Oscilacije između mitologije i kvantne fizike PDF TXT | 307 | |
| OBLJETNICE | ||
| Jakovac, H. | ||
| Otkriveno spomen obilježje pok. prof. dr. sc. Đuri Raušu PDF TXT | 310 | |
| Mrkobrad, M. | ||
| 50 godina Šumarije Vrbovec PDF TXT | 311 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Kramer, H. | ||
| Obična jela (Abies alba) u Hrvatskoj - Silver Fir (Abies alba) in Croatia PDF TXT | 313 | |
| Kušan, V. | ||
| Prof. dr. sc. Marinko Oluić: Snimanje i istraživanje zemlje iz svemira: sateliti, senzori, primjena PDF TXT | 314 | |
| Frković, A. | ||
| Ugroženi planet PDF TXT | 316 | |
| Grospić, F. | ||
| L´ Italia Forestale e Montana, Monti e boschi PDF TXT | 318 | |
| Grospić, F. | ||
| L´ Italia Forestale e Montana, Monti e boschi PDF TXT | 320 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Hofer, M., Dundović, J. | ||
| Interlaub 2001., 50. Međunarodno savjetovanje o bjelogoričnom drvu u Offenburgu - Njemačka PDF TXT | 325 | |
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI | ||
| Gračan, J. | ||
| Sanja Perić PDF TXT | 328 | |
| Gračan, J. | ||
| Valentin Roth PDF TXT | 329 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Kukavica (Cuculus canorus L.) PDF TXT | 331 | |
| IZ ŽIVOTA I RADA STUDENTA ŠUMARSTVA | ||
| Željezić, A., Mahnić, I. | ||
| Obilježavanje Dana planeta zemlje, Cvjetni trg, 21. i 22. travnja 2002. PDF TXT | 332 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Grospić, F. | ||
| Od Trga Mažuranića do Sv. Jure i natrag - stručna ekskurzija Hrvatskoga šumarskog društva - ogranak Zagreb na područje Dalmacije PDF TXT | 333 | |
| Jakovac, H. | ||
| Zapisnik s Izborne (106. redovite) skupštine Hrvatskoga šumarskog društva PDF TXT HR | 337 | |
ZAPISNIK s Izborne (106. redovite) skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, održane u Zagrebu 20. lipnja 2002. god. U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva, kojima je ove godine pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, kao i svake godine, tako i ove, održana je 106. redovita, ovaj puta izborna skupština Hrvatskoga šumarskog društva (HŠD-a). Skuština je održana u Zagrebu u dvorani Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, ul. grada Vukovara 78, 20. lipnja 2002. god. s početkom u 9 sati. Nazočni: predstavnici (delegati) iz 19 ogranaka HŠD-a (65 - poimenični popis u privitku), članovi Upravnog i Nadzornog odbora u prošlom mandatnom razdoblju te gosti i ostali - ukupno nazočnih u prvom dijelu Skupštine 118, odnosno 272 u drugom dijelu na tematskoj raspravi. Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik HŠD-a u proteklom mandatnom razdoblju, pozdravio je sve nazočne, posebice mr. sc. Božidara Pankretića, ministra poljoprivrede i šumarstva, Željka Rendulića, dipl. ing., pomoćnika ministra i Željka Ledinskog, direktora "Hrvatskih šuma" d.o.o. (s napomenom da su se zbog neodgodivih obveza ispričali predsjednik Saborskog odbora za zaštitu okoliša prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, ministar gospodarstva, gosp. Hrvoje Vojković i predsjednik Hrvatske gospodarske komore, gosp. Nadan Vidošević), zahvalivši se svima na odazivu. Nakon toga u pozivu predloženi dnevni red, usvojen je bez nadopuna. Dnevni red: I. RADNI DIO 1. Izbor radnih tijela Skupštine : a) Radnog predsjedništva (3 člana) b) Zapisničara c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana) d) Verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva e) Povjerenstva za zaključke. 2. Izvješće o radu i poslovanju u prethodnoj godini te u proteklom mandatnom razdoblju: a) Izvješće predsjednika b) Izvješće tajnika c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista d) Izvješće Nadzornog odbora. 3. Verifikacija programa rada i financijskog plana za 2002. godinu. 4. Prijedlog verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva i izbor članova Upravnog odbora i Nadzornog odbora te predsjednika i dva dopredsjednika. 5. Izbor predstavnika HŠD-a u Skupštinu Hrvatskoga inženjerskog saveza (HIS-a). 6. Članstvo u Hrvatskom prirodoslovnom društvu. 7. Razno. II. TEMATSKA RASPRAVA S POČETKOM U 11 sati Teme: 1. Pomoć Zemaljske gospodarske komore za poljoprivredu i šumarstvo Štajerske privatnim šumovlasnicima, predavač dipl. ing. Helmut Spitzer, voditelj Šumarskog odjela. 2. Korištenje biomase kao energetskog izvora, predavač dipl. ing. dr. Horst Jauschnegg, voditelj referade za energetiku u istoj Komori. Ad 1. U Radno predsjedništvo izabrani su dr. sc. Vlado Topić, dipl. ing. Ilija Gregorović i prof. dr. sc. Slavko Matić; za zapisničara tajnik HŠD-a dipl. ing. Hranislav Jakovac; za ovjerovitelje zapisnika mr. sc. Božidar Tomičić i prof. dr. sc. Joso Vukelić; za članove verifika-cijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva dipl. ing. Zvonko Rožić, dipl. ing. Damir Delač, dipl. ing. Stjepan Vidaković i dipl. ing. Zlatko List; u Povjerenstvo za zaključke prof. dr. sc. Slavko Matić, dipl. ing. Tomislav Starčević, dipl. ing. Ivan Hodić, prof. dr. sc. Branimir Prpić i dipl. ing. Hranislav Jakovac. Dr. Topić se u ime izabranih zahvalio na ukazanom povjerenju i pozvao Verifikacijsko-kandidacijsko-iz-borno povjerenstvo da utvrdi broj nazočnih predstavnika delegata. Prema izvješću odnosnog povjerenstva, sukladno članku 26. Statuta HŠD-a, od 72 predstavnika (delegata) s pravom glasa, nazočno je 65 ili 90 % (popis delegata po ograncima s vlastoručnim potpisom prilog je ovom Zapisniku), pa će sve odluke donesene na ovoj Skupštini biti pravovaljane. Slijedio je poziv nazočnima, posebice gostima, da po želji pozdrave Skupštinu. Nazočnima se obratio direktor Hrvatski šuma d.o.o. Željko Ledinski, dipl. ing. Zaželjevši Skupštini uspješan rad, naglasio je kako je ovo prvo obraćanje članstvu HŠD-a, ne više direktora javnog poduzeća, nego trgovačkog društva, koje bi trebalo omogućiti bolje poslovanje i osigurati boljitak za njegove zaposlenike i u konačnici za cijelu zajednicu. Odao je priznanje članstvu HŠD-a, koje je bilo vrlo aktivno posebice u zadnje vrijeme raspravljajući o niz pitanja značajnih za struku i poduzeće. Vrlo značajnim smatra zalaganje članova na promicanju struke i tumačenju šumarskih gledišta i saznanja javnosti, koja nedovoljno educirana nepovoljno reagira na normalne poslove koje nam nalaže struka. Svima nam je zadaća približiti struku javnosti i truditi se, unatoč tome što nemamo baš podršku čak niti javnih medija. Možda je to zato što nismo ekscesni, samozatajno radimo a to nažalost nije vijest koja privlači. No, upornost se na kraju uvijek isplati i naša je zadaća omogućiti našim kolegama utjecaj izvan šumarskih institucija. Tako je već tridesetak šumarskih inženjera zastupljeno u tijelima javnih ustanova zaštite okoliša, u glavnom radničkom vijeću Hrvatskih šuma po prvi puta je sedam šumarskih inženjera te u raznim udrugama, no to je još nedovoljno, posebice nas je malo u politici, pa i u našem sindikatu nas nema dovoljno, što nije dobro. Potrebno je pored posla u struci, biti aktivniji u našem širem okruženju. Pozdravljajući nazočnost ministra i doministra, koristi priliku pozvati ih da pripomognu zastupljenosti šumarskih stručnjaka u odgovarajućim tijelima, gdje bi njihova nazočnost bila od koristi. Iako je ovo skupština HŠD-a, ipak je potrebno nešto reći i o poslovanju Hrvatskih šuma, jer su većina članova zaposlenici ovoga trgovačkog društva. Poduzeće je stabilna tvrtka, koja prije svega ispunjava sve svoje obveze prvo prema svojim zaposlenicima, zatim dobavljačima i državi. Po prvi puta dug prema dobavljačima je nešto ispod 50 mil. kn., a potraživanja od kupaca oko 150 mil. kuna dospjelog duga (ukupno oko 300 mil. kn.). I Vlada RH ima pozitivan stav glede rada u Hrvatskim šumama, pa je čak i iskazano mišljenje da u buduće treba voditi brigu o tome trebaju li nacionalnim parkovima gdje je temeljni fenomen šuma gospodariti Hrvatske šume, a ne druge institucije. Također se očekuje slobodno formiranje cijena drveta. Od prijašnjih gotovo 10 500 zaposlenika, uz otpremnine zainteresiranim i dijelom invalidima rada (od 950 sada 500), stanje je svedeno na 9 700. Kroz petnaestak dana poduzeće će dobiti PFC certifikat što će biti značajno za naš proizvod na svjetskom tržištu. Započeti proces restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. u završnoj je fazi, što će osigurati komercijalni mandat i vođenje poslova koje do sada nismo radili. Prvenstveno tu mislimo na poslove vezane za državnu imovinu -šumsko zemljište, gdje se predlaže model sličan onom u Austriji. Svi budući procesi koji slijede bit će otvoreni za stručnu raspravu, te predlaže HŠD-u tematsku raspravu na temelju završnog dokumenta o restrukturiranju "Hrvatskih šuma" d.o.o., gdje će struka imati prilike iskazati svoje gledište. Skup je zatim pozdravio mr. sc. Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva, kojeg smo prema najavi očekivali u drugom, tematskom dijelu skupštine, no zbog sjednice Vlade pridružio nam se odmah na početku, ispričavši se što će radi obveze morati ranije otići. Njegovu pozdravnu riječ prenosimo u cijelosti. Dame i gospodo šumari, dragi gosti, zadovoljstvo mi je pozdraviti vas osobno i u ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, te vam poželjeti ugodan boravak i plodnu diskusiju o temama koje ove godine, povodom obilježavanja "Dana hrvatskog šumarstva" u okviru 106. redovite sjednice Hrvatskog šumarskog društva, okupiraju zanimanje šumarske javnosti i struke. Svuda u svijetu šume predstavljaju posebno prirodno bogatstvo koje imaju uz veliko gospodarsko, svakim danom i sve veće ekološko značenje. Šume u Hrvatskoj ispunjavaju u velikoj mjeri svoje gospodarske, ekološke i društvene funkcije. One znatno utječu na kakvoću okoliša i opću zaštitu prirode. Zbog tako iznimne važnosti šumama se gospodari po načelima racionalnosti i održivosti, poštivajući postulate struke ali i tradicije, čemu, među ostalim, možemo zahvaliti što u Hrvatskoj još uvijek imamo prirodne i relativno zdrave šume kao rijetko gdje u Europi. Unatoč tomu, svjesni smo da se pred hrvatskim šumarstvom danas nalaze veliki izazovi, čije će rješavanje odlučiti o tome pripadamo li modernom i razvijenom svijetu ili ćemo se zatvoriti u sebe ne vodeći računa da nas vrijeme i događaji gaze, a mi ostajemo sami u svojoj hvali o našim šumama. Ovo spominjem iz razloga što su u Hrvatskoj započeli nepovratni razvojni procesi u društvenom i gospodarskom smislu, pri čemu se i od hrvatskog šumarstva očekuje da u tome sudjeluje. Republika Hrvatska se svekoliko i nedvosmisleno opredijelila za pristup europskim integracijskim procesima, strukturalnim promjenama i gospodarskim reformama. Iako nitko razuman ne može promatrati predstojeća događanja i promjene očekujući samo idealno, ipak vjerujem da nam je svima u interesu bolja, otvorenija i bogatija Hrvatska, sa sretnijim i zadovoljnijim građanima, koji s više perspektive i optimizma ulaze u novi dan. U tu je svrhu i hrvatsko šumarstvo pokrenulo značajne projekte, od kojih ponajprije treba naglasiti one najvažnije, restrukturiranje poduzeća "Hrvatske šume ", izradu Nacionalne šumarske politike i strategije te novog Zakona o šumama, koji će zajedno definirati ulogu i zadaće šumarskog sektora u gospodarstvu i društvu. Te temeljne novosti, odnosno promjene, preduvjet su i potrebno okruženje svih budućih projekata i procesa koji nas očekuju. Uz prioritetno očuvanje šumskih ekosustava i biološke raznolikosti, poboljšanje učinkovitosti i smanjenje troškova poslovanja u šumarstvu, one su i uvjet povećanja konkurentnosti naših šumskih proizvoda na međunarodnom tržištu. Govoreći o razvojnim procesima i projektima, zadovoljstvo mije primijetiti teme i predavače o kojima i s kojima ćete vi, šumarski stručnjaci i svi zainteresirani danas raspravljati na prigodnoj raspravi povodom ovogodišnjeg obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva. Naša šumarska tradicija ne bi bila tako cijenjena i značajna da se tijekom povijesti nije obogaćivala stručnim znanjima iz inozemstva i iskustvima naših kolega iz susjednih zemalja. Zato izražavam posebno zadovoljstvo što je Hrvatsko šumarsko društvo pozvalo u goste naše drage prijatelje iz Štajerske. Oni će nam danas govoriti o svojim saznanjima i iskustvima vezanim uz unapređenje gospodarenja privatnim šumama, te o korištenju biomase kao energetskog izvora koji danas zbog prisutnog problema u okolišu dobiva sve veće značenje. Obje teme vrlo su aktualne, sa čisto stručnog stajališta i u smislu uvođenja novih aktivnosti i tehnologija, koje će u konačnici pridonijeti razvoju hrvatskog šumarstva i šumarskog sektora, a time i gospodarstva u cjelini. Na kraju, unatoč ove godine nešto skromnijoj, ali sudionicima i temama svakako bogatoj svečanosti, poželio bi vam puno uspjeha u daljnjem radu i skrbi o našim šumama, koje već desetljećima pronose svijetom glas o hrvatskoj šumarskoj struci kao perjanici u gospodarenju šumama. Na kraju ministar je ukazao na niz susreta na različitim razinama, na rasprave s argumentima a ponekad i bez argumenata te uputio pitanje: jesmo li spremni, gledajući nas kao ljude u Hrvatskoj, sjedajući za stol prihvatiti stajalište, da počmemo razgovor od onoga što nam je zajedničko, a ne što nas razlikuje, i na tom zajedničkom pokušat graditi nešto bolje u svakom segmentu, ovdje konkretno u šumarstvu? To nije lako, promjene su uvijek podosta teške, ali su neizbježne, i možemo ih graditi samo na način da smo svi zajedno i da se međusobno razumijemo. Još jednom prof. Matić se zahvalio ministru mr. sc. B. Pankretiću, kako na upućenim riječima tako i na odazivu ovom skupu i pokroviteljstvu nad Danima hrvatskoga šumarstva. Ad2. Izvješće o radu HŠD-a u mandatnom razdoblju 1998-2002 2a)Izvješće predsjednika Prof. dr. sc. Slavka Matića Kada govorimo o radu HŠD-a, gledajući formalno, možemo Vas i sve zainteresirane uputiti na redovita godišnja izvješća sa skupština: 102. redovite skupštine, održane 16. srpnja 1998. god. u Zagrebu, 103. redovite skupštine, održane 25. lipnja 1999. god. u Ogulinu, 104. redovite skupštine, održane 20. lipnja 2000. god. u Zagrebu i 105. redovite skupštine, održane 13. lipnja 2001. god. u Zagrebu. Pored izvješća o radu i financijskom poslovanju, na skupštinama uvijek raspravljamo o trenutno aktualnim temama hrvatskoga šumarstva, objavljujući sve to, kao i ostale aktivnosti, u našem znanstveno-stručnom i staleškom glasilu Šumarski list, osiguravajući time javnost rada naše udruge. Ostalo bi znači izvješće s ovogodišnje Skupštine za razdoblje imeđu prošle 105. i ove 106. skupštine HŠD-a. No, kako je ovo izvješće za proteklo mandatno razdoblje, potrebno je prisjetiti se najznačajnijih aktivnosti i događanja. Dio njih bit će prikazan u izvješću tajnika, dok će prikaze mnogobrojnih, nazovimo ih sitnijih aktivnosti, zainteresirani moći potražiti u više tematskih rubrika Šumarskog lista odnosnih godišta. Međutim, počet ćemo ipak s 1997. godinom, baš zbog onih aktualnih tema. Naime, i ovim zaključcima te 101. skupštine HŠD-a, učvrstit ćemo našu tvrdnju da HŠD ide ne samo u korak, nego i ispred vremena, dokazujući da nam nije potrebno "otkrivati" ono što smo mi sami mnogo prije otkrili. Mnoge današnje aktualnosti raspravili smo i prije spomenute 1997. godine. Prisjetimo se i danas aktualnih zaključaka te 101. redovite skupštine HŠD-a, održane 9. svibnja 1997. god., donesenih nakon rasprave na temu "Hrvatsko šumarstvo danas i sutra". Skupština Hrvatskoga šumarskog društva: 1. Skreće pozornost Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i Vladi RH na nužnost izrade Strategije i koncepcije razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, uz prihvaćanje mišljenja i prijedloga stručnih ustanova. Strategija, koju bi Vlada usvojila, treba biti temelj za možebitnu izradu novog Zakona o šumama i preustroj šumarstva, koji bi se trebao najprije provjeriti na probnom modelu. 2. Očituje Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i Vladi RH puno nezadovoljstvo njihovim odnosom prema "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, i šumarstvu u cijelosti, posljedica kojega je izostanak očekivanih rezultata i nezadovoljstvo medu šumarskim djelatnicima. 3. Upozorava Vladu RH na potpunu neodrživost njezine politike prema "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, kojom se od toga poduzeća i šumarstva u cijelosti izdvajaju sredstva za Proračun RH, uz istodobno podržavanje netržišnog odnosa šumarstva i drvne industrije dodjelom dionica poduzeća koje Vlada spašava od stečaja, Listom finalista, reprogramiranjem dugova i sl. Ovdje svakako treba razmotriti i pitanje cijena drva, koje su ponekad nesrazmjerno niske u odnosu na kakvoću. 4. Predlaže Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i Vladi RH ustrojavanje samostalne Državne uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju (slično Državnoj upravi za vode) zbog neodrživoga i potpuno neprimjerenoga položaja šumarske struke u ovako ustrojenom Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. 5. Skreće pozornost Vladi RH kako nema nikakva opravdanja proširivati nacionalne parkove na štetu šumskih površina kojima gospodare "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, jer se tim površinama upravlja i gospodari stručno uz potpunu zaštitu. 6. Traži da Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pri izradi i davanju suglasnosti na zakonske i druge akte, koji se tiču šuma i šumarstva, obvezno zatraži mišljenje stručnih i znanstvenih šumarskih institucija. 7. Zaključuje kako je potrebno ozakoniti da radove u šumi obavljaju poduzeća i pojedinci licencirani za rad u šumi i šumarstvu. Poslove iz uzgajanja šuma, šumarske ekologije, pridobivanja drva, zaštite šuma, uređivanja šuma, mjerenja u šumarstvu, održavanja šumovitih nacionalnih parkova, park šuma, parkovnih površina (drveće, drvoredi, arboretumi idr.), lovstva i primarne prerade drva, mogu obavljati isključivo šumarski stručnjaci: diplomirani inženjeri šumarstva kao nositelji posla, šumarski tehničari i kvalificirani šumski radnici kao prevoditelji. Ustanove koje gospodare šumama i šumarska struka u cijelosti ne smiju sužavati djelokrug rada, već ga naprotiv trebaju širiti, omogućujući da se ne smanjuje broj zaposlenika na 3 do 4 000, kako neki predlažu, nego da se povećava u skladu s poslovima koji po stručnosti pripadaju šumarstvu. Nestručno obavljanje ovih poslova imat će dalekosežne nepovoljne posljedice, jer će se u najširem smislu smanjiti vrijednost šumskoga bogatsva Republike Hrvatske. 8. Traži od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da organizira stručnu raspravu o izradi programa sanacije i razvoja šumarstva i lovstva u Hrvatskom Podunavlju. 9. Skreće pozornost svim mjerodavnim tijelima kako je industrijske, energetske i druge objekte, koji mogu ugroziti estetiku prostora i otpadom onečistiti okoliš, bolje planirati i izvoditi u estetski i ekološki već narušenom prostoru, koji će se na taj način donekle urediti (za što obično nema novaca), te svakako izvan parkova i zaštićenih krajolika. Velebit, koji je UNESCO 1978. godine uvrstio u međunarodnu mrežu rezervata biosfere te koji je 1984. godine proglašen parkom prirode, potrebno je dosljedno štititi od neekološke gradnje uz obalu, kao što je planirana termoelektrana "Lukovo Šugarje". 10. Predlaže Vladi RH nužnost promjena nekih članova Upravnog odbora "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, iz njezine nadležnosti, te da nove članove imenuje iz redova šumarske struke i na način predviđen 21. člankom Zakona o šumama. 11. Zadužuje Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog društva da uputi zahtjev HRT da se na programu HRT emitira redovito jednom tjedno emisija o hrvatskome šumarstvu u trajanju od l sata. Nadajmo se da će ovaj pokušaj, za razliku od prijašnjih uspjeti, jer hrvatsko šumarstvo, koje skrbi za šume i šumsko zemljište na 43,5 % površine Hrvatske, to i zaslužuje. 12. Ističe "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, potrebu dosljednije primjene revirnog sustava gospodarenja. To bi, uz 7. točku Zaključaka, otklonilo sadašnje zabrinjavajuće stanje u zapošljavanju mladih diplomiranih inženjera šumarstva, kakvo do sada nije zabilježeno. 13. Zaključuje kako je potrebno organizirati: a) redovita predavanja i okrugli stol, posebice kada je riječ o temama od sudbonosnog značenja za šumarsku struku, na kojima bi šumarski stručnjaci raspravljali i predlagali zaključke, koje bi mjerodavni trebali prihvatiti, b) javne tribine na kojima bi šumarski stručnjaci upoznavali javnost o hrvatskome šumarstvu. 14. Podržava projekt Svjetske banke Obnova i zaštita priobalnih šuma, kojega će ostvarenje, među ostalim, osigurati i bolju protupožarnu zaštitu šuma. 15. Proglašava 20. lipnja Danom hrvatskoga šumarstva (slijedi obrazloženje da je tog dana 1991. HŠD na redovitoj Skupštini, u slobodnoj Republici Hrvatskoj, jednoglasno promijenilo dotadašnji naziv u stari naziv Hrvatsko šumarsko društvo). Ovi zaključci, poslani na sve mjerodavne adrese, s jedne strane pokazuju aktualne zadaće koje smo tada rješavali i program daljih aktivnosti, a s druge strane omogućuju nam ocijeniti njihov utjecaj i ostvarenje. Koliko glede toga možemo biti zadovoljni ili nezadovoljni, možemo zaključiti ako se upitamo što bi i kako bi bilo da ih nismo donijeli i uputili mjerodavnima. Najnezadovoljniji možemo biti tempom kojim se neke stvari pomiču. Primjerice, već tada se oštro inzistiralo na decentralizaciji, s tvrdnjom da se šumariji, kao neizbježno temeljnoj organizacijskoj jedinici s punom odgovornošću i ovlaštenjima u dohodovnoj utakmici, ne daje dovoljno značaja, kao i svim mogućim poticajnostima, bez kojih, kao što je rečeno zasigurno nema ni ukupnog rasta ni razvoja šumarstva Hrvatske. Po našoj ocjeni potpuno nezodovljni smo glede točke 11., tj. odnosa HRT-e, gdje unatoč nastojanjima nismo naišli na razumijevanje, te točke 14. glede projekta Svjetske banke, koji je otišao u potpuno pogrešnom smjeru, trošeći novac na bespotrebne administrativne poslove koje odrađuju inozemni stručnjaci, a koji predviđa smanjenje zaposlenosti, umjesto onog izvornog koji je osiguravao razvoj i radove te veću zaposlenost. U povodu Dana hrvatskoga šumarstva, 20. lipnja 1998. godine, održan je terenski kolokvij na temu "Šume Medvednice jučer, danas i sutra". Pozvani su predstavnici medija, planinara i "novih" zaštitara prirode da ih upoznamo s nekim radovima iz područja naše struke. Odabrano je pet stajališta: 1. iznad pilane Bliznec, mlada bukova sastojina, obnavljana od 1974, god.; 2. kod Adolfovca, rezultati intervencije šumarskih stručnjaka poslije vjetroloma i vjetroizvala 1974. god. (sadnja smreke, borovca i dr.); 3. srednjedobna dobro izgospodarena bukova sastojina sa zakašnjelim vađenjem starih bukovih stabala; 4. "šumarev grob" preborna šuma jele i bukve u zoni šumskog rezervata (danas park šuma) i 5. kod Puntjarke, obnova smreke i jele poslije čistih sječa između 1935 i 1945. god. Tema 102. redovite skupšine HŠD-a, održane u Zagrebu 16. srpnja 1998., bila je slična prethodnoj "Promišljanje o stanju šumarstva na pragu 21. stoljeća". Poticaji raspravi, predsjednika HŠD-a Slavka Matića i tadašnjeg direktora "Hrvatskih šuma" Ivana Tarnaja te rasprava, bili su temelj zaključcima sažetim u 14 točaka. Navest ćemo najznačajnije: 1. Šumarstvu 21. stoljeća nužni su intelektualni, slobodni, pošteni i hrabri šumarski stručnjaci, naoružani mnogim specijalističkim znanjima iz područja biologije, ekologije, informatike, i sve do promidžbe. Potrebna mu je dobro i stabilno konstituirana pravna država. 2. Okupljanje struke i njeno jedinstvo u koncepciji i strategiji razvoja, njegovanje i razvijanje kreativnosti i motiviranosti kod pojedinaca na razini revira, šumarije i radne jedinice, treba suprotstaviti centralizmu na svim područjima, koji je pothranjivan preživjelom iluzijom kako je moguć napredak bez suprotstavljanja i borbe mišljenja. 3. Izostanak slobodne stručne misli, zastranjivanje u provedbi učikovite organiziranosti, proizvodi gubitak motiviranosti u stvaranju dohotka i kreativnog stvaralaštva kod šumarskih stručnjaka. U ostalim zaključcima naglašava se: - potreba usklađivanja zakona, pravilnika i drugih odredbi, koje se donose jednostrano i na štetu šumarske struke, a zadiru u probleme šumarstva u užem i širem smislu; - nužno uspostavljanje i razvijanje tržišnih odnosa između šumarstva i drvne industrije; - licenciranje radova u šumarstvu; - potreba da razvoj šumarstva prati šumarska znanost i sveobuhvatna stručna naobrazba uključivši i srednjoškolsku; - potreba izvedbe vodotehničkih zahvata, na način da se ne mijenjaju hidrološke prilike biotopa i ne ugrožava opstanak nizinskih šumskih ekosustava, te da se kod građevinskih radova u prostoru izbjegava uništavanje vrijednih šumskih površina; - jednoglasna podrška direktoru "Hrvatskih šuma" Ivanu Tarnaju i njegovim stavovima izrečenim u poticajnom referatu. Potaknuti nizom rasprava, od Hrvatskog sabora do emisija HRT-e, nakon ljetnih katastrofalnih požara, održali smo u prostorijama HŠD-a 4. studenoga 1998. god. Okrugli stol na temu "Protupožarna preventiva". Uz nazočnost predstavnika HŠD-a, Hrvatskih šuma, nadležnih Saborskih odbora, Ministarstava polj. i šumarstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja i unutarnjih poslova, Hrvatske vatrogasne zajednice, Zapovjedništva DVD, Zbora novinara za okoliš, HRT i tiska, nakon rasprave, doneseni su zajednički zaključci. Najvažnije stavke tih 6 zaključaka su: - osmišljena, svrhovita i dugoročno učinkovita protupožarna preventiva pretpostavlja izradu i donošenje Prostornog plana Primorske Hrvatske, kao podloge za razvoj različitih gospodarskih aktivnosti, ali i obvezu korisnika prostora glede protupožarne preventive, - jedinstvenom vrhovnom stožeru vatrogasne službe, predlaže se ustrojavanje multidisciplinarnog Znanstvenog savjeta za protupožarnu zaštitu, - u suradnji sa službama odnosnih županija, stručnjaci Hrvatskih šuma trebaju prići izradi Procjene opasnosti od šumskih požara, - na području priobalja, Hrvatskim šumama je potrebno sa državne razine osigurati financijsku potporu za organiziranje kvalitetne i čvrste šumarske službe, - zakonskom regulativom potrebno je osigurati veće kaznene mjere za prekršitelje propisanih mjera zaštite od požara, - potrebna je edukacija stanovništva i praćenje svega putem javnih medija te osnivanje DVD-a duž priobalja, - stimulativnim mjerama treba riješiti problem zapuštenih poljoprivrednih površina, - potrebno je poboljšati metodologiju obračuna šteta od požara; - vjeruje se da će država shvatiti da je preventiva mnogo učinkovitija i jeftinija od saniranja posljedica požara. Na 103. redovitoj skupšini HŠD-a, održanoj u Ogulinu 25. lipnja 1999. godine, dan uoči natjecanja šumarskih radnika na Bjelolasici, raspravili smo o tri teme obuhvaćene zajedničkim naslovom "Aktualni problemi i zadaće hrvatskoga šumarstva": a) Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode (svojim referatima poticatelji rasprave bili su Tomislav Starčević, Robert Laginja, tadašnji doministar, Vladimir Čamba iz Saveznog ministarstva poljoprivrede i šumarstva Austrije i Darko Getz), b) Vodoprivredna naknada - stanje i prijedlozi za rješenja (svojim referatom poticatelj rasprave bio je Petar Jurjević), 3. Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu (svojim referatom poticatelj rasprave bio je Josip Dundović). Raspravljajući o odnosnim temama, uputili smo odgovornima pitanja: - kako je moguće da se u Hrvatskoj ide na proglašavanje nacionalnim parkovima područja koja su više od dva stoljeća utjecana gospodarskim mjerama šumarske struke, a sve to bez temeljite znanstveno-stručne podloge, tek na osnovi, uistinu deklarativnih postavki o zaštiti prirode i okoliša; zašto ta područja izdvajati iz gospodarske djelatnosti a onda obavljati sječe (nestručno), dakle protivno članku 4. Zakona o zaštiti prirode; - da li je Hrvatski sabor, proširenjem nacinalnih parkova na gospodarske šume, svjestan bespotrebnog finacijskog gubitka i degradacije tog prostora nestručnim gospodarenjem i činjenice da će javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode trajno opterećivati državni proračun; - zašto se zaštita prirode monopolizira, uzimajući je iz ruku šumara koji su je uz pomoć biologa provodili i nadomješta vođenjem javnih ustanova s malobrojnim i nestručnim ljudstvom te skromnim osnovnim sredstvima; - zašto zaštita prirode postaje svrha samoj sebi, jer je već načinom gospodarenja šuma zaštićena i nije potrebno izdvajati je u posebna područja; - zašto u zemljama slične šumarske tradicije (Austrija, Njemačka i dr.) nacionalnim parkovima gdje je temeljni fenomen šuma gospodare šumari, a kod nas se od toga odustaje? Što se vodoprivredne naknade, nedopustivo je da je plaća onaj tko osigurava optimalni vodni režim. Stoga se smatra potrebnim: - "Hrvatske šume" koje gospodare najvećim dijelom šumskih površina u Hrvatskoj, osloboditi plaćanja slivne naknade, kao što je to učinjeno u zapadnoeuropskim državama; - tako oslobođena sredstva usmjeriti na sanaciju oštećenih šumskih sastojina, čije površine zbog poznate pojave propadanja šuma nisu zanemarive; - razmotriti mogućnost učešća vodnog gospodarstva u financiranju radova uzgoja i zaštite šuma. Treća tema posebno je danas interesantna, jer se sada u ponuđenom prijedlogu restrukturiranja "Hrvatskih šuma" govori o višku zaposlenih, a ovdje je bio naglasak na prestrukturiranju dosadašnjih pa i uvođenju novih poslova. Prije analize stanja zaposlenih i zaposlenosti, naznačeno je kako ciljevi razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb uz verifikaciju znanosti i šumarske struke moraju dugoročno ostati isti. Razumna šumarska politika oslanja se na promišljeni i stručni rad i stalna finacijska ulaganja. Bez ulaganja u osposobljavanje svih zaposlenika, a poglavito proizvodnih zaposlenika, u razvoj poduzetništva, biološke i tehničke investicije, u znanstvenoistraživački rad, nema razvoja hrvatskoga šumarstva. Iskazuje se potreba sačiniti Program učinkovitog zapošljavanja kroz povećanu proizvodnju glavnih šumskih proizvoda, bolje iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda i bavljenje sporednim djelatnostima. Za svaki od ovih segmenata, navedeni su poslovi, aktivnosti i mjere koje bi trebalo poduzeti, kako poduzeće, Vlada i druge državne institucije te mjere uz pomoć međunarodnih financijskih institucija. Kao zaključak preporuča se: utvrditi norme potrebnog broja režijskih zaposlenika na svim razinama poduzeća; utvrđeni višak zaposlenika učinkovito uposliti kroz povećanje proizvodnje glavnih i sporednih proizvoda i razvijanje sporednih djelatnosti; posebnu pozornost posvetiti stručnom usavršavanju; odmah provesti mjere za razvoj poduzetništva; utvrditi omjer rada s vlastitim zaposlenicima i strojevima, prema vanjskoj usluzi i poduzetništvu, te potrebe davanja licenci i certifikata za sredstva rada i radove u šumi. Držeći se zaključaka ove 103. skupštine, 25. studenoga 1999. godine organizirali smo Okrugli stol na temu zaštitite prirode i okoliša, a pod radnim naslovom "Štitimo li prirodu i okoliš osobitim znanjem, moralnim i čestitim djelima". Poziv je bio upućen kao i obično svim institucijama koji imaju vezu s odnosnom materijom, što znači od Sabora do medija. Uz poticajne referate ( Matić, Laginja, Starčević, Prpić) razvila se rasprava u kojoj su naznačena i pitanja: Što je to zaštita prirode u Hrvatskoj u uvjetima kada danas imamo 95 % prirodnih šuma? Jesmo li tako bogato društvo da gospodarstvu i tržištu oduzimamo na stotine tisuća kubika kvalitetnog drva na račun neke u hrvatskim uvjetima nepotrebne zaštite? Tko je to kvalificiraniji od šumara upravljati i gospodariti šumom? Koje obveze proizlaze iz Programa prostornog uređenja RH? Koje su pretpostavke za racionalno ostvarenje zaštite prirode? Kakvo je stanje u nacionalnim parkovima i parkovima prirode danas?; Koji su razlozi za takvo stanje? Iz izvješća tadašnjeg doministra dipl. ing. Laginje, dobiven je uvid u mjere koje je naše Ministarsvo činilo i čini glede poslova zaštite prirode i okoliša te odnosima s Državnom upravom za zaštitu prirode i okoliša. U zaključcima se predlaže provesti znanstveno-stručnu multidisciplinarnu raspravu o dosadašnjim prostornoplanskim i razvojnim projekcijama, integralno upravljački i gospodarski pristup, racionalnost upravljanja povjeravanjem Hrvatskim šumama upravljanjem u onim NP gdje je temeljni fenomen šuma, jer su šumarski stručnjaci dovoljno biološki obrazovini za gospodarenje tim najsloženijim ekosustavom držeći se načela potrajnosti, danas rečeno održivog razvoja. Uz pokroviteljstvo predsjednika Hrvatskoga sabora, gospodina Zlatka Tomčića, koji je bio nazočan skupu, 20. lipnja 2000. god. na 104. redovitoj skupštini HŠD-a, održana je tematska rasprava pod radnim naslovom "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće". Uz poticaj raspravi, predsjednika HŠD-a prof. dr. sc. S. Matića i pomoćnika ministra dipl. ing. Ž. Rendulića, nakon sveobuhvatne rasprave, pripremljeno je 11 zaključaka, koji su upućeni na već navedene adrese. Prva dva zaključka odnose se na sudjelovanje šumarske struke u izradi Strategije razvoja RH pod nazivom "Hrvatska za 21. stoljeće". Treći zaključak glasi: Vizija razvoja šumarstva Hrvatske, izrađena uz sudjelovanje znanosti i svih relevantnih i zainteresiranih sastavnica ovoga gospodarskog kompleksa, mora biti pretočena u revidirani Dugoročni program razvoja, pa onda i Program restrukturiranja "Hrvatskih šuma" u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, kako bi po donošenju Hrvatskog sabora, dugoročno ostao, barem u ciljevima nepromijenjiv. 4. Osiguranje provedbe takvog dugoročnog Programa razvoja moraju aktivno poduprijeti i sudjelovati u njemu institucije države koje propisuju, prate i nadziru gospodarski život šumarstva Hrvatske. 5. Osnovni cilj u razvoju šumarstva Hrvatske mora biti jedinstveno ustrojena organizacija šumarstva, s ciljem dugoročno stabilne provedbe uravnoteženog razvoja na načelima prirodnosti, bioraznolikosti, potrajnosti i samoobnovljivosti. Unutarnje ustrojstvo šumarstva mora poštovati gospodarske cjeline, tradiciju i kulturu regija, izbjegavajući politički i regionalno iskrivljene zahtjeve prema šumi. Državi i javnosti nužno je dati do znanja kako dobit u šumarstvu nije moguća. Svako izdvajanje novca u druge namjene (proračun, šumska renta, slivna vodna naknada i sl.), najizravnije umanjuje nužnu biološku reprodukciju šuma. 6. Preduvjet kvalitetne provedbe ovakvog programa je maksimalna poslovna i financijska decentraliziranost, koja će proizvesti i čvrsto formulirati međusobne odnose na gospodarskim načelima i poslovnoj nužnosti. Ugradnjom i stalnom dogradnjom instrumenata i mehanizama poduzetničkog djelovanja mora se osigurati: rast prihoda, racionalizacija, smanjenje troškova i rast produktivnosti. 7. Između svih djelatnosti šumarstva, nužno je obaviti odabir onih koje mogu trajno povećati prihode i osigurati zaposlenost. Potrebno je izraditi i poduprijeti programe njihovog razvoja , te inzistirati na uskljađenju onih zakonskih propisa koji dezintegriraju upravljački i gospodarski pristup, posebice unutar zaštićenih objekata prirode gdje je temeljni fenomen šumski ekosustav. 8. Ove ciljeve hrvatsko šumarstvo može postići samo s maksimalno i moderno osposobljenim poslovodnim kadrovima, trajnom i nužnom edukacijom, potrebnim prekvalifikacijskim doškolovanjem, trajno njegujući moralna i etička načela zaposlenika. 9. Unatoč činjenici da hrvatsko šumarstvo već posluje na načelima trgovačkog društva, posebno u ovom ozbiljnom zaokretu s naglašenim tržišnim odnosima, osjećamo potrebnim upozoriti na nužnost sustavne izgradnje jedinstvene unutarnje kontrole, kao i kompetentne funkcije državnog nadzora nad izvršenjem radova i kontroli poslovanja, kako bi u konačnici bitka za povećanje poslovnog učinka sjedne strane i bitka za očuvanje prirodnosti i kvalitete naših šuma s druge strane, završila na razumnoj crti, koja u nacionalnom smislu jamči poštivanje odredaba Ustava RH u odnosu na šumu, kao opće dobro koje uživa posebnu brigu države. 10. Ovu raspravu ocjenjujemo pokretačkom u nizu aktivnosti i rasprava u formuliranju programa restrukturiranja, uz obvezu da tijek svih aktivnosti bude javan, podložan kritici i raspravi, sučeljavanju i argumentiranoj borbi, kako bi konačni oblik programa bile maksimalno kvalitetne odrednice razvoja. 11. Uvjereni u razumijevanje glede naših stavova, očekujemo suradnju i podršku Hrvatskog sabora, Vlade RH i svih drugih institucija države na izradi i provedbi ovako predloženih vizija razvoja hrvatskoga šumarstva u 21. stoljeću. Slijedom ovih zaključaka, Vlada RH je na sjednici održanoj 20. prosinca 2000. god. donijela pod 3 zaključak: Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Upravni odbor Hrvatskih šuma da izvrše restrukturiranje Hrvatskih šuma prema sljedećim odrednicama: — jedinstveno poduzeće za šume s organizacijskom i financijskom odgovornošću proširenom i na najniže organizacijske jedinice (šumarije) - privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj na gospodarenje šumama. Poslije ovog zaključka Vlade RH, počinje priprema a zatim poslovi na restrukturiranju koji su još uvijek u tijeku Početkom ove 2000. godine, nezadovoljni odnosom dotadašnje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša prema hrvatskom šumarstvu, promjenom vlasti i ustrojem Ministarsta zaštite okoliša i prostornog uređenja, HŠD, Šumarski fakultet, Šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatske šume, uputili su dopis resornom ministru gosp. Kovačeviću, s molbom za razgovor nudeći bolju suradnju. Ministar je prihvatio prijedlog, nakon razgovara je očekivana dobra suradnja, no prema onome što je slijedilo, možemo reći ostalo je na obećanjima. Krajem te iste godine 23. i 24. studenog 2000. u Krasnu smo obilježili 235. obljetnicu šumarije Krasno i 110. obljetnicu rođenja prof. dr. sc. Josipa Balena. Referate su pripremili dr. sc. Vicko Ivančević, prof. dr. sc. Slavko Matić i prof. dr. sc. Milan Glavaš. Na prethodnoj 105. redovitoj skupšini HŠD-a, održanoj 13. lipnja 2001. god. u okviru cjelotjednog bogatog programa Dana hrvatskoga šumarstva, raspravljali smo na temu šume, vode i zraka, koji čine opstanak. Poticajni referati: Šuma "tvornica" vode i zraka (prof. Prpić), Prirodnost šuma, uvjet stabilnosti i proizvodnosti (prof. Matić) i Što je to šuma i njen održivi razvoj (prof. Vukelić), ali i trenutna događanja glede neprihvatljivih izmjena Zakona o šumama, na dnevnom redu Hrvatskog sabora, bili su temelj rasprave i zaključaka. 1. Gospodarenje šumskim ekosustavima zahtijeva i nalaže integralan, znanstveno-stručni pristup i nedjeljivost u funkciji upravljanja i gospodarenja. Takav pristup jasno nameću stalno rastuće spoznaje o veličini i značaju takozvanih općih dobara koje šuma proizvodi (kisik, pitka voda, klima, krajolik), ali i njihovog održiveg i kompetentno kontroliranog korištenja. 2. Prirodnost šuma Hrvatske u količini od čak 95 %, i njihova biološka raznolikost, temeljni su uvjeti stabilnosti i potrajnosti toga najkompliciranijeg i izrazito osjetljivoga ekosustava, koji samo u takvom stanju može imati maksimalnu proizvodnost drvne tvari i općih dobara, te konačno kao najdragocjeniju mogućnost svoje prirodne samoobnovljivosti. Spoznaje o veličini i značaju svih ovih trajnih funkcija šume, uvjetuju i upozoravaju na opasnosti koje sa sobom nosi jednostrani, profitu podređen pristup gospodarenju šumskim ekosustavima. 3. Ukupno dosadašnje gospodarenje šumskim ekosustavima Hrvatske, vjerodostojnim podacima svjedoči izrazito korektno poštivanje temeljnih znanstveno-stručnih postulata u pogledu potrajnog (održivog) razvoja. Štoviše, jasno je vidljiv stalni trend rasta šumskih površina, drvnih zaliha i prirasta. Zbog trajne ugroženosti, sušenja šuma i degradacije šumskih staništa, osnovna je preokupacija znanosti i struke brza i učinkovita sanacija staništa i obnova šuma. Takvi uzgojni zahvati mijenjaju postojeće prioritete i ciljeve, te istovremeno nalažu značajno veća ulaganja u uzgojne radove. 4. Zbog mnogoznačnih vrijednosti i osobite važnosti šumskih ekosustava, kao dobru od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (članak 52. Ustava), Hrvatsko šumarsko društvo izražava upozorenje Hrvatskom saboru, moli i zahtijeva da se iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s konačnim prijedlogom Zakona, koji je upućen zastupnicima, isključe sve one odredbe koje nisu nužne u hitnom postupku za preoblikovanje ustroja iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. Čvrstog smo stajališta kako šumski ekosustav zaslužuje temeljitiju, stručnu i osjetljivu raspravu prije donošenja novih odredbi Zakona o šumama. Na temelju ovih zaključaka, sačinjen je i upućen dopis svim zastupnicima Hrvatskog sabora i članovima Vlade RH, sažet u 5 točaka. I taj dopis, kao i sve rasprave i zaključke, dali smo na uvid članovima HŠD-a i svim čitateljima putem Šumarskog lista. Iz onoga što je slijedilo, zaključujemo da je zahtjev uvažen. Za aktivnost HŠD-a u 2001, godini značajno je podsjetiti na organizaciju multidisciplinarnog Okruglog stola pod naslovom "Žirenje, pašarenje i brst u prirodnim šumskim ekosustavima". Saznanje šumarsko-lovne znanosti i struke u Hrvatskoj o štetnim posljedicama prisutnosti domaće stoke u šumskim ekosustavima i nastali problemi njihovim ulaženjem u šumu, a i oni još veći koji bi prema tadašnjoj i sadašnjoj situaciji na terenu mogli nastati, ponukali su nas da, posebice nakon nestručne televizijske emisije o toj temi, o ovoj problematici raspravimo pred medijima zajedno sa stručnjacima iz područja šumarstva, lovstva, agronomije, veterine, biologije i ekologije. Nakon rasprave usklađeno je 5 zaključaka: 1. Očuvanje prirodnosti, stabilnosti, proizvodnosti i napose samoobnovljivosti, osjetljivih, a sad i znatno ugroženih prirodnih šumskih ekosustava, temeljna je zadaća šumarske znanosti i struke. Poštivanje zakonskih odredbi o zabrani žirenja, pašarenja i brsta u šumama, kao opasnom ekscesu za šumska staništa, osnovni je preduvjet osiguranja opstanka šuma. Zbog toga, jasan je i nedvojben stav sudionika okruglog stola o isključenju bilo kakve mogućnosti ulaska domaće stoke u prirodni šumski ekosustav. 2. U pogledu lovnog gospodarstva, prisutnost domaće stoke u lovištima izaziva izrazito negativne utjecaje i dugoročne posljedice: zbog prehrambene i prostorne konkurencije divljači; u pogledu uništavanja staništa zbog prekobrojnosti; zbog genetskog zagađenja križanjem (divlja-domaća svinja); radi pada ugleda lovstva u Europi i gubitka tržišta za lovni turizam. 3. Patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta u nepoštivanju pozitivnih propisa o obveznom cijepljenju protiv svinjske kuge, neprovedbi mjera zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovog obilježavanja (markiranja), vide potencijalnu opasnost od širenja svinjske kuge, trihineloze, metilja, bruceloze, bjesnoće i drugih bolesti. Predvidljive i dugoročne tragične posjedice na mnogim gospodarskim granama, dovoljan su razlog za jasno upozorenje znanstvenika Hrvatskog veterinarskog instituta o obvezi dosljedne provedbe svih pozitivnih propisa koji reguliraju zabranu takvog ekstezivnog i nekontroliranog načina stočarenja. 4. Rješenje ove problematike sudionici okruglog stola vide isključivo u dosljednom poštivanju, od RH potpisanih međunarodnih konvencija, svih zakonskih odredbi i donošenju prostornih planova, koji će jasno razgraničiti površine šuma od poljodjelstva i stočarstva. 5. Cilj zaštite i očuvanja prirodnih šumskih ekosustava, razvoj šumarstva, lovstva i naprednog stočarstva bit će postignut samo onda, budu li sve interesne i stručno odgovorne skupine; od institucionalnih, gospodarskih, obrazovnih, informativnih i kontrolnih, savjesno i odgovorno izvršavale svoje funkcije, poštivale i provodile zakone. Predviđanja iz točke 3. su se nažalost obistinila. Upravo ovih dana na području nizinskih šuma srednje Posavine hara svinjska kuga na velikom broju već uginulih pitomih svinja, koje su ilegalno i protuzakonito držane u šumi. Svijedoci smo da ti leševi služe kao hrana onim još uvjek živim pitomim svinjama i pitamo se do kad će se primitivizam i isključivo nelegalni privatni profit tolerirati od aktualne vlasti. Nažalost, šumarstvo je tu nemoćno i bagatelizirano. U drugom dijelu protekle godine do danas u izradi su tri dokumenta značajna za hrvatsko šumarsvo, naznačena kao glavni problemi u programu rada za prošlu pa i 2002. godinu: Nacinalna šumarska strategija i politika, restrukturiranje Hrvatskih šuma i Zakon o šumama. Želeći znati dokle smo stigli glede odnosnih dokumenata i što nas očekuje, organizirali smo 30. siječnja 2002. god. Okrugli stol : Koja su stručna, odgovorna i javna određenja hrvatskih šumara o strategiji šumarstva, restrukturiranju "Hrvatskih šuma" i novom Zakonu o šumama. Na raspravu smo pozvali predstavnike nadležnih Saborskih odbora, Vlade, Ministarstava poljoprivrede i šumarstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja, gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, predstavnike ogranaka HŠD-a te tiska i elektronskih medija. Poticatelji rasprave bili su Željko Rendulić, dipl. ing., pomoćnik ministra, Ivan Istok, dipl. ing. načelnik u Ministarstvu i Ivan Hodić, dipl. ing., zamjenik direktora Hrvatskih šuma. Nakon sveobuhvatne rasprave i prijedloga pripremljeni su zaključci i radni materijali, koji su upućeni svim ograncima na uvid i mišljenje s prijedlozima za dopunu. Usklađeni zaključci i prikaz posebnih prijedloga ogranaka na uvidu su svima u Šumarskom listu. Zaključci su, kao uvijek poslani na sve relevantne adrese. Oni u pojedinim dijelovima odstupaju od zhtjeva nekih ogranaka, ali predstavljaju sažeto zajedničko mišljenje i stav o predmetnim dokumentima koje očekujemo da budu doneseni. Nakon ovog dosta iscrpnog pregleda rada HŠD-a u protekle 4 godine možemo postaviti dva temeljna pitanja: 1. Ima li još kakvih tema i problema koje nismo do sada uočili a koji su i danas aktualni? 2. Usprkos našim prijedlozima, apelima i stručnim i znanstvenim zaključcima da li je uopće koji problem riješen? Mišljenja smo da su skoro svi problemi ostali, a došli su i novi, riješeno nije ništa. Pored već navedenih problema koji su i danas aktualni, možemo istaći neke nove, a isto tako upozoriti i na one stare koji danas stvaraju još veće probleme. Naša je dužnost da stručnu i ostalu javnost upozorimo na pojavu koja traje veći niz godina, a odnosi se na sve veće smanjenje šumskih površina, ponajprije zbog izgradnje autocesta te ostalih aktivnosti gdje je divlja izgradnja na vidnom mjestu. Ponosili smo se činjenicom da se u Hrvatskoj u zadnjih sto godina nije smanjila površina šuma iz jednostavnog razloga što se uvažavao temeljni postulat kad su u pitanju površine šuma, a to je potrajno gospodarenje ili održivi razvoj. Svako na znanstvenim načelima utemeljeno i organizirano šumarstvo uvažava načelo da površine šuma moraju biti svake godine iste ili pak veće. Pravna se država na temelju pozitivnih zakonskih propisa o tome brine i kontrolira. U pojačanoj izgradnji autocesta koje skoro uvijek u pravilu prolaze kroz šume, iste nestaju a istodobno se ne podižu nove, što je u povijesti šumarstva ove države bilo neprikosnoveno načelo. Za svaki hektar posječene šume moraju se osigurati sredstva za osnivanje novih. To se danas ne radi. Šume se sijeku, šumsko tlo se asfaltira, ne podižu se nove, a država i njen narod ostaju uskraćeni za tisuće ha šuma. Da stvar bude još tragičnija, daljnji je postupak da strane kompanije preuzimaju koncesiju za te ceste, a nama je preostalo samo to da plaćamo skupe cestarine. Primjera radi navodimo, da će samo u potezu izgradnje autoceste od tunela Sveti Rok u smjeru Splita, u dužini od 160 km država biti osiromašena za 16 000 ha šuma i šumskog zemljišta. O površinama šuma kroz Gorski kotar i Liku bolje da ne govorimo. Tragična je činjenica da je Zagreb u zadnjih pet godina ostao bez l 000 ha šuma koje je progutala bespravna izgradnja. Koliko nam je poznato šumarske inspekcije podnijele su uredne prijave za taj očiti kriminal, ali bez ikakvog učinka. Umjesno je postaviti pitanje kakav je stav Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja i Ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo po ovom pitanju. Isto tako umjesno je predložiti da se osnuje Ministarstvo šumarstva i zaštite okoliša, jer smo sigurni da se ovakvi propusti ne bi događali, a državni proračum bi sigurno bio puno bogatiji. Što se učinilo po pitanju naših traženja o zabrani držanja svinja u šumi, paši i brstu koza. Do danas ništa, ali činjenica je da danas svinjska kuga hara u Posavini i gospodarstvu stvara velike probleme, zbog toga da se netko ne bi zamjerio potencijalnim glasačima, makar oni bili s onu stranu zakona, kršeći temeljne postavke važećeg Zakona o šumama. Potrošili bi puno vremena kada bi iznosili sve aktualne probleme šumarstva Hrvatske. Sa žalošću moramo zaključiti da se u preko dva stoljeća dugoj povijesti šumarstva Hrvatske, nije nikad aktualna vlast tako ig-norantski odnosila prema šumarima, šumarstvu i ljudima koji u njima rade, kao u zadnjih desetak godina. Sve ovo što se danas događa u šumarstvu Hrvatske rezultat je takvog stava, bez obzira što je on prije svega formiran iz neznanja ljudi koji vjerojatno nemaju kvalifikaciju za mjesta koje pokrivaju. To će vjerojatno trajati dok politika bude važnija od struke, dok nemamo pravnu državu ili dok šume ne izgube ona svojstva koje ih svrstavaju medu najkvalitetnije u Europi. Mnogi su mišljenja da se mi borimo za sebe i ta svoje osobne interese. Zaboravljaju da je šumarska struka stvorena radi toga da zaštiti šume od propadanja i devastacije, i da je hrvatsko šumarstvo stoljećima u tome uspijevalo. Ovdje moramo istaći u svijetu poznatu činjenicu da šumari i šumarska struka uživaju najveći ugled u zemljama kao što si Italija i Španjolska u kojima su nestale šume. Italija ima sama 7 šumarskih fakulteta i izvrsno organiziranu struku kao dio pravne države, a slično je i u Španjolskoj. Nije li to malo prevelika cijena da dođemo u takvu situaciju. Šumari Hrvatske sigurno to ne žele. Mišljenja smo da s ove skupštine ne upućujemo nikakve apele ni poruke, jer nas oni kojima to upućujemo ne slušaju niti shvaćaju o čemu govorimo. Poruke moramo uputiti sebi, da samo većim radom, poštenjem, angažiranjem i boljom organizacijom sačuvamo šume prije svega zbog općeg interesa i omogućimo da ljudi zaposleni u šumarstvu za pošteni i kvalitetan rad osiguraju kvalitetan život. Šume koje smo generacijama stvarali i održavali te ih učinili vječnim, dovoljno su jamstvo za vjeru u bolju budućnost. Očekujemo Vašu podršku za aktivnost koju smo započeli glede priznanja našim zaslužnim kolegama podizanjem spomen obilježja. Tako je ovih dana na Kalniku otkriveno spomen obilježje kolegi mr. sc. Ivanu Đuričiću. Za one one koji su svojim raznolikim radom zaslužili bar kamenu pločicu na mjestu gdje su proveli radni vijek, to je najmanje što možemo učiniti i na taj način njih i njihov trud oteti zaboravu. 2b) Izvješće tajnika Hranislava Jakovca, dipl. ing. Kao što nam je poznato, HŠD je donošenjem novog Zakona o udrugama 1997. godine, bilo dužno ustrojiti se i registrirati kod tada nadležnog Ministarstva uprave. Nakon demokratske rasprave u svim tadašnjim društvima a sadašnjim ograncima, jednoglasno je odabran današnji ustrojstveni oblik, jedinstveno Hrvatsko šumarsko društvo kao pravna osoba s ograncima, koji su potpuno samostalni, kako glede aktivnosi tako i financija (članak 25. Statuta). Naravno, da se svi ogranci pridržavaju Statuta HŠD-a usklađenog na već spomenutim raspravama, i svojih Pravila kojima ureduju svoje posebnosti. Poštujući zakonom određene rokove za ustroj i registraciju udruga, HŠD je 18. prosinca 1997. godine održalo Izvanrednu izbornu skupštinu, na kojoj je izabran predsjednik, dopredsjednici, Upravni i Nadzorni odbor te usvojen Statut HŠD-a. Na temelju Statuta, odluka i Zapisnika sa Skupštine, HŠD je 15. siječnja 1998. god. pod brojem 83 registrirano u Ministarsvu uprave. Nakon dobivanja Rješenja o upisu u registar udruga, slijedila je prijava HŠD-a i ogranaka Državnom zavodu za statistiku, čime su ispunjene sve predradnje i pribavljeni potrebni dokumenti za otvaranje žiro-računa po ograncima. To je bio prilično obiman posao za Tajništvo (Stručne službe) HŠD-a, kao i onaj kojeg je Tajništvo dobilo odlukom o ustrojsvenom obliku HŠD-a. Naime, kao pravna osoba, središnjica je dužna obavljati za ogranke računovodstvene poslove, uključujući i financijska izvješća. Uz redovite administrativne poslove i one vezane uz Šumarski list, tu je još i priprema i uređenje gotovo 3 000 stranica Šumarskog lista u ovom mandatnom razdoblju. Prema mogućnostima i raspoloživom vremenu, nastojali smo biti i osobno nazočni kako na skupštinama, tako i na ostalim događanjima u organizaciji ogranaka HŠD-a, pripomažući im u radu. Kao što je poznato, HŠD čini 19 ogranaka, i prema upravo ovih dana korigiranom broju 3018 članova i to: Vinkovci 292, Bjelovar 290, Zagreb 267, Delnice 232, Karlovac 181, Osijek 179, Gospić 170, Požega 166, Našice 160, Split 155, Koprivnica 152, Ogulin 132, Senj 128, Slavonski Brod 115, Virovitica 106, Sisak 101, Buzet 76 Nova Gradiška 68 i Varaždin 48. Kada dalje govorimo o aktivnostima i poslovima koje smo radili u proteklom mandatnom razdoblju, u ovom ćemo izvješću najprije spomenuti to, da je sve glavne aktivnosti navedene u predsjednikovom izvješću, Tajništvo moralo organizacijski popratiti, a tajnik je u njima i izravno sudjelovao. Počevši od 1998. god. navodimo ostale manje aktivnosti, ne obrazlažući ih detaljnije, jer ih kao i one glavne, posebno zainteresirani mogu pronaći zapisane u našem znanstveno-stručnom i staleškom glasilu "Šumarski list" (što znači dogodile su se). Dakle, 1998. godine u organizaciji ogranaka i središnjice već prema mogućnostima, posjećen je sajam u Münchenu "Interforst 98". Aktivni smo u pripremi i održavanju Inženjerskog sabora u organizaciji Hrvatskog inženjerskog saveza, čija smo članica. Ovaj skup imao je za cilj raspraviti ulogu inženjerske struke u hrvatskoj državi, smatrajaući je pokretačem razvoja, a ocjenjujući da je podcijenjena na račun struka koje rađaju administraciju a ne proizvodnju. U okviru godišnje Skupštine tematska rasprava bila je o problemu tiskanja znanstveno-stručnih časopisa članica HIS-a, posebice glede financiranja od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. Sudjelujemo u obilježavanju 100. obljetnice šumarske i 50. obljetnice drvnotehnološke sveučilišne nastave u Hrvatskoj. Krajem godine u Senju je obilježena 120. obljetnica osnutka senjskog "Kraljevskog nadzorništva za pošumljavanje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja bujica" i 20. obljetnica Velebita kao Međunarodnog rezervata biosfere. Početkom 1999. god. na inicijativu HŠD-a ogranka Vinkovci, održan je u Vinkovcima multidisciplinarni Okrugli stol na temu "Mogući utjecaj višenamjenskog kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave". Zaključci s ovog skupa također su upućeni na potrebne adrese, a s ovim materijalima, kao i s našim Zbornikom s međunarodne konferencije o zaštiti nizinskih rijeka, koristi se "Dravska liga", promičući zaštitu porječja Drave, Save i Dunava. U okviru Tršćanskog sajma "Agrimar-Florest 2000", zajedno s ograncima Delnice i Buzet, na od organizatora ponuđenom štandu, predstavili smo uspješno cjelokupno hrvatsko i regionalno šumarstvo. U ovogodišnjem je programu odnosnog Sajma (rujan), također dogovoren nastup Hrvatske, a osim toga i trasiranje međunarodne "Poučne staze" (Italija, Slovenija i Hrvatska). Aktivno sudjelujemo na skupovima koje organiziraju i naši ogranci i druge institucije, primjerice naše Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (Nacionalna šumarska strategija i politika, restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o., certifikacija šuma i si.), Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (redoviti godišnji sastanci ministra s predstavnicima NVO, Okrugli stol o bioraznolikosti u šumarstvu i sl.), Hrvatske šume d.o.o. terenski kolokviji, te nama bliske strukovne udruge (Hrvatsko ekološko, Hrvatsko biološko, Hrvatsko prirodoslovno, Hrvatsko novinarsko društvo-Zbor novinara za okoliš i dr). Zajedno s NVO porječja rijeke Drave, koje u svom programu imaju zaštitu okoliša, utemeljili smo "Dravsku ligu", upravo s ciljem zaštite porječja rijeka Drave; Save i Dunava. Posebice smo se u okviru tog saveza udruga založili za zaštitu područja koje bi bilo ugroženo izgradnjom HE Novo Virje. Između ostalog u rujnu 2001. god. zajedno s Gradskim poglavarstvom Koprivnice, predavanjima uz sudjelovanje i naših predstavnika (Ledinski, Prpić, Belčić), zatim prigodnim crtežima učenika na pločniku ispred Županije te izložbom slika i skulptura, obilježen je Međunarodni dan Drave. Ovih dana na godišnjoj skupštini Dravske lige, gdje su bili i naši predstavnici (Prpić i Kranjc), pored ostalog raspravljan je problem "regulacije" dijela porječja, koju zagovaraju vodoprivrednici, a što je po mišljenju sudionika, samo kamuflaža za iskop šljunka (naravno besplatno) za autocestu te daljnje ugrožavanje ekosustava. Tijekom 2000. i 2001. godine, zajedno s AŠZ radili smo na pripremi i tiskanju znanstvene monografije "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj", koja je predstavljena na prošlogodišnjoj Skupštini HŠD-a. Ujesen 2001. zajedno sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumama, organizirali smo jednotjednu stručnu ekskurziju u Austriju. Domaćin je bila Pro-Silva Austrija. Zajedno sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumama, bili smo domaćini stručnih ekskurzija Bavarskog ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Pro-Silva Austrija. Predstavnici HŠD-a (Matić, Dundović, Jakovac) sudjelovali su na 60. skupštini Saveza njemačkih šumarskih društava u Dresdenu. U prostorijama HŠD-a održano je poredokruglih stolova i niz predavanja, naravno najviše u organizaciji ogranka Zagreb, ali ponešto i središnjice, zatim tečajeva (primjerice Ocjenjivanje lovačkih trofeja) i sl., te prijama inozemnih stručnjaka gostiju Hrvatskih šuma i HŠD-a. U istom prostoru, predstavljene su knjige Lexikon silvestre, autora prof dr. sc. Vjekoslava Glavača i Hrvoja Glavača, prof; Izmjera šuma autora prof. dr.sc. Ane Pranjić i prof. dr. sc. Nikole Lukića; Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, autora prof. dr. sc. Jose Vukelića i pok. prof. dr. sc. Đure Rauša, Gljivične bolesti šumskoga drveća, autora prof. dr. sc. Milana Glavaša, Upravljanje proizvodnim sustavima u preradi drva i proizvodnji namještaja, autora doc. dr. sc. Tomislava Grladinovića. Organizirano je i nekoliko izložbi slika i fotografija ovom prostoru, ali i u okviru programa Dana hrvatskoga šumarstva (kao npr. 1999. god. u HŠD-u izložba u povodu 120. obljetnice "Kraljevskog nadzorništva za pošumljavanje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja bujica i 20. godina Velebita kao međunarodnog rezervata biosfere, te izložba fotografija Gorana Novotnog, a trenutno je u našem prostoru izložba plakata učenika II razreda grafičkog smjera Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, na temu i povodom akcije "Milijuni sadnica za lijepu našu". Pored čisto stručne aktivnosti, potrebno je nešto reći i o drušveno sportskoj aktivnosti. Ekipa HŠD-a priključila se europskoj šumarskoj sportskoj obitelji, uključivši se u Europsko šumarsko skijaško nordijsko natjecanje (biatlon) u Austriji 1998., Sloveniji 1999., Njemačkoj 2000., Estoniji 2001. i ponovo Austriji 2002. godine. Sljedeći domaćin je Švicarska, dok je Hrvatska iza 2007. godine potecijalni domaćin tog sportsko-stručno-turističkog susreta europskih šumara iz sada već 21 europske države. Također smo sudionici sličnog natjecanja "Alpe-Adria" (Italija, Austrija, Slovenija i Hrvatska), a ove godine zajedno s Hrvatskim šumama, Uprava šuma-podružnica Delnice, organizirali smo i državno prvenstvo u skijaškom natjecanju. Povodu obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva ili drugih značajnih datuma ili događaja, ogranci HŠD-a organiziraju razne sportske aktivnosti kao što su teniski turniri (primjerice Vinkovački, koji je ove godine i međunarodni), malonogometni turniri i sl. Od radova na uređenju zgrade HŠ Doma, pored redovitog održavanja navodimo uređenje dijela krovišta, postavljanje nove horizontalne vodovodne mreže, zamjenu starih novim prozorima na istočnom dvorišnom podrumskom dijelu zgrade i građivinske radovi na fasadi, uređenje sanitarnog čvora u uređivanom podrumskom prostoru, izrada projekta i ugradnja nove elektroinstalacije i rasvjete, instalacija centralnog grijanja i ventilacije, te keramičarske radove i djelomično opremanje budućeg Šumarskog kluba. Ovo je kratki prikaz našeg rada, no nikada ništa nije urađeno tako dobro, da ne bi moglo biti bolje, stoga ćemo se svi skupa truditi i založiti se da budemo još bolji, aktualniji i učinkovitiji. 2c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista prof. dr. sc. Branimira Prpića (Izvješće o izlaženju i sadržaju "Šumarskoga lista" za razdoblje 1998-2001.) U mandatnom razdoblju od 1998. do danas, "Šumarski list" je redovito izlazio. U svakom godištu objavljeno je 6 dvobroja i uz dva tiskana tijekom 2002., sveukupno je izašlo 26 dvobroja. Kako je svima znano, "Šumarski list" je koncipiran davne 1876. godine kao glasilo struke, s ciljem objavljivanja stručnih i znanstvenih članaka, društvenih šumarskih vijesti te zbivanja zanimljivih za šumarstvo u zemlji i inozemstvu. Glasilo se i danas pridržava spomenutoga dogovora, ali odjeveno u novo ruho i uz korištenje suvremenih grafičkih i informatičkih tehnologija. Proteklo razdoblje obilježeno je značajnim aktivnostima, raspravama, ali i odlukama izvršne vlasti koje se odnose na šumarstvo i preradu drva, raspravom o ulozi šume u krajobrazu, o zaštiti prirode povezane uz višenamjensku prirodnu šumu, o polaganju prava građana na općekorisne funkcije šuma, o zahtjevima izvršnih vlasti za što profitabilnijim, ali manje biološkim šumarstvom, te prigovora javnosti na šumarske tehnologije koje navodno degradiraju šumu, iako su dokazane u potrajnom održanju prirodne šume u Hrvatskoj, jedne od najočuvanijih u Europi. Od strane izvršne vlasti inicirano je restrukturiranje "Hrvatskih šuma", izrada Strategije razvoja šumarstva, lovstva i prerade drva u 21. stoljeću i izrada Zakona o šumama. Sve navedene aktivnosti i rasprave pratio je "Šumarski list" kroz svoje stalne i povremene rubrike, držeći se stavova i zaključaka struke. U proteklih 26 dvobroja objavljeno je 158 članaka, od kojih 57 izvornih znanstvenih, 65 ostalih znanstvenih i 36 stručnih. Članci objavljeni u "Šumarskom listu" redovito su referirani u međunarodnom sustavu znanstvenog informiranja. Prema podjeli znanstvenih grana iz "Šumarskoga lista" pristigli recenzirani rukopisi tiskani su prema granama u ovom broju članaka: Šumarska fitocenologija - 11, Šumarska genetika i oplemenjivanje šumskoga drveća - 7, Šumarska pedologija - l, Ekologija šuma - 23, Lovstvo - 12, Uzgajanje šuma i hortikultura - 29, Iskorištavanje šuma - 21, Zaštita šuma 14, Izmjera šuma - l O, Uređivanje šuma 11 i Šumarska politika 19 - sveukupno 158 članaka. Uz članke, tiskani su napisi pod rubrikama: Izazovi i suprotstavljanja, Aktualno, Obljetnice, Znanstveni i stručni skupovi, Zaštita prirode, Knjige i časopisi, Priznanja šumarskim stručnjacima, Izložbe, Novi doktori znanosti, Novi magistri znanosti, Međunarodna suradnja, Iz Hrvatskoga šumarskog društva i In memo-riam. U izvještajnom razdoblju tiskano je sveukupno 465 napisa. Znanstveni i stručni članci odnose se pretežito na uzgajanje šuma, što je zasigurno dobar znak budući da se radi o najaktualnijoj znanstvenoj grani šumarstva. U našem časopisu u tu skupinu pripada i hortikultura. I ostale znanstvene grane dobro su zastupljene u strukturi članaka našega časopisa. Ističu se šumarska fitocenologija, genetika i oplemenjivanje šumskoga drveća, ekologija šuma, iskorištavanje šuma, zaštita šuma, izmjera šuma i uređivanje šuma. Iz pregleda članaka razvidno je da samo 20 % otpada na stručne članke koje pretežito pišu znanstvenici, a malo kolege iz prakse. Ponovno molimo ogranke da na svojim sastancima potaknu nadarene pojedince na pisanje o uspješnim stručnim iskustvima iz svih područja šumarstva. Takvi, pa makar i vrlo kratki napisi postaju vrijedan naputak neiskusnom kolegi za njegov uspješniji učinak. Smionije potičemo na suradnju u rubrici Izazovi i suprotstavljanja, koja se pokazala izvrsnim načinom ukazivanja na pogreške i njihovim ispravljanjem. U toj rubrici osobito se istakao ing. T. Starčević, podpredsjednik Hrvatskoga šumarskog društva, vještim načinom i odlučnim stilom pisanja o stručnim i moralnim pogreškama kojih smo svakodnevno svjedoci. Rubrika Zaštita prirode kojoj je šuma neiscrpan izvor, smatra se vrlo poželjnom i premalo iskorištenom u šumarstvu. Već samo podržavanje prirodnosti šume predstavlja izvrsnu temu rubrike, a druga je zasigurno biološka raznolikost koju smo po međunarodnoj konvenciji dužni održavati. Izvrstan prilog ovoj rubrici daje ing. K. Arač opisujući zaštićene biljne i životinjske vrste. U rubrici Riječ glavnoga urednika praćena su zbivanja u struci i oko struke. Tijekom 1988. upozorava se na prodor nekvalificiranih koji bez reagiranja s naše strane preuzimaju šumarske poslove, primjerice u hortikulturi, nacionalnim parkovima i parkovima prirode, u lovstvu i dr., pisano je o primorskim šumama, njihovoj prioritetnoj ekološkoj i turističkoj funkciji te o sukobu između šumarstva i stočarstva, osobito kozarstva. Ukazano je na nelogičnost nacrta Programa prostornoga uređenja Republike Hrvatske u kojemu se šuma deklarativno štiti dok se apsolutna prednost daje energetici, hidroelektranama mastodontima uz određivanje kapaciteta, čijom izgradnjom se uništava golem prirodni prostor, uključujući i šumu. Pisano je, nadalje, o certifikaciji kao šansi za hrvatsko šumarstvo i preradu drva. Tijekom 1999. u rubrici je iznesen problem neslaganja investitora i projektanata sa studijama o utjecaju na okoliš, izrađenih na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za kanal Dunav-Sava, koji će ugroziti spačvanske šume, kao i Hidroelektranu Novo Virje koja će ugroziti šumu Repaš i druge nizinske šume koprivničko-đurđevačke Podravine. Protivnici šumarskih stavova ne slažu se s osnovnim pravilima šumarskih istraživanja koja polaze od ekosustava, dobi i strukture šume te od relevantnih vremenskih nizova potrebnih za pouzdanost rezultata istraživanja. Investitori žele odmah graditi i istraživati u tijeku gradnje, a šumarske stavove smatraju konzervativnima. Prema našim dosadašnjim spoznajama ostvarenje navedenih investicija dovelo bi do propadanja šuma hrasta lužnjaka velikih razmjera. Dalje, piše se o nelogičnosti vodnoga doprinosa kojega plaćaju šume, o Danima hrvatskoga šumarstva, o ulozi šuma u krajobrazu te o utjecaju dovršne sječe na općekorisne funkcije šuma. U uredničkim rubrikama tijekom 2000. godine pisano je o promjenama vlasti, o našem neslaganju s Državnom upravom za zaštitu prirode i okoliša zbog izrazitoga ignoriranja šumarstva od strane te institucije, zatim o boljoj suradnji s novoosnovanim Ministarstvom zaštite okoliša, o problemu Nacionalnoga parka "Plitvička jezera", gdje o 23 000 ha šume vodi brigu jedan diplomirani inženjer šumarstva. U posljednjem broju posebno se govori o 104. godišnjoj skupštini Hrvatskoga šumarskog društva, na kojoj se raspravljalo o hrvatskome šumarstvu u 21. stoljeću. Ukazano je da hrvatsko šumarstvo s rezultatom dvjestogodišnjeg djelovanja, prirodnom i stabilnom šumom, predstavlja za Europu prihvatljiv model. U 2001. godini uredničke rubrike posvećene su restrukturiranju "Hrvatskih šuma", opovrgavanju shvaćanja koja se čuju u nekim planinarskim društvima i ekološkim udrugama kako je prirodna obnova šume krčenje, odnosno njezino uništavanje. U jednoj rubrici pisano je o obnovi lužnjakovih sastojina pogođenih propadanjem. Osobito je zanimljiva rubrika o pristupanju Hrvatskoga šumarskoga društva "Dravskoj ligi", savezu ekoloških udruga Pomurja, Podravine i Podunavlja, sa zajedničkim ciljem očuvanja iskonske prirode toga područja u zajedništvu s Mađarskom, Austrijom i Slovenijom. Nedavno održana Skupština "Dravske lige" predložila je da Hrvatsko šumarsko društvo prihvati dužnost tajništva udruge radi bolje suradnje s institucijama u Zagrebu (Ministarstvo zaštite okoliša i dr.), što se zbog udaljenosti teže ostvarivalo. Na Skupštini je predloženo da se šumarski ogranci Podravine i neposredno učlane u "Dravsku ligu". Posebno je edukativna zadnja stranica - omotnica, koju priprema doc. dr. sc. Boris Hrašovec. 2d) Izvješće Nadzornog odbora HŠD-a za 2001. god. je u okviru Zapisnika s 11. sjednice Upravnog odbora HŠD-a, dostavljeno predsjednicima ogranaka i delegatima, odnosno svima pozvanima na ovaj prvi dio skupštine, a na Skupštini ga je pročitao Slavko Šarčević dipl. ing., predsjednik Nadzornog odbora u proteklom mandatnom razdoblju. U istom Zapisniku je sadržano i izvješće tajnika o radu i financijskom poslovanju u 1991. godini. Stoga ova dva dokumenta ponovo ne iskazujemo (i ne tiskamo), nego ih u cijelosti prilažemo ovom Zapisniku. Ad 3) Po izvješćima, koja su iscrpno prikazala aktivnost i rad Hrvatskoga šumarskog društva u prošloj godini i cijelom proteklom mandatnom razdoblju, nije bilo posebnih rasprava te su jednoglasno prihvaćena. No, kao što je rečeno, uvijek treba težiti još boljem. Prof Matić se svim članovima HŠD-a članovima Upravnog i Nadzornog obora u proteklom mandatnom razdoblju, posebice dopredsjednicima Tomislavu Starčeviću, dipl. ing. i prof. dr. sc. Mladenu Figuricu te predsjedniku Nadzornog odbora Slavku Šarčeviću, dipl. ing., zahvalio na suradnji i trudu kojeg su uložili za dobrobit struke. Kako nam je upravo prije dva dana došla u ruke posljednja inačica Studije o restrukturiranju Hrvatskih šuma d.o.o. (koju je izradila irska konzultantska tvrtka "Coillte") "Konačni nacrt - Hrvatske šume - Strateški akcijski plan" i "Plan razvoja ljudskih resursa za Hrvatske šume", pa se s odnosnim dokumentima nismo stigli svi dovoljno upoznati, prof. Matić je zamolio ing. Starčevića, da skup kratko upozna s materijom i ukaže na one dijelove o kojima bi struka trebala raspraviti i dati svoje mišljenje. Konačni nacrt-strateški akcijski plan - (od 14. lipnja 2002.) studija o restrukturiranju za strateški razvoj "Hrvatskih šuma" d.o.o. Stavovi hrvatskog šumarskog društva (prijedlog) Hrvatsko šumarsko društvo, kao nevladina i nestranačka strukovna udruga, s više od 3 000 članova, do sada je bilo aktivno i angažirano uključeno u procesu izrade studije restrukturiranja "Hrvatskih šuma". Stručna, odgovorna i javna određenja o strategiji šumarstva, restrukturiranju i novom Zakonu o šumama, HŠD je izreklo u Zaključcima Okruglog stola od 30. siječnja 2002. Konačni nacrt studije, od 14. lipnja 2002. HŠD nije dobilo službeno, pa je ocjena rukovodstva HŠD-a da se na današnjoj 106. redovitoj Skupštini, Konačni nacrt prezentira i da se s njim upozna Skupština. Svoje stavove o ovom Konačnom nacrtu, Hrvatsko šumarsko društvo izreći će nakon skore temeljite tematske rasprave o toj problematici. Danas zaključujemo i predlažemo na usvajanje sljedeće stavove: 1. Izražavamo svoju sumnju u provodljivost studije i stvarno preoblikovanje Hrvatskih šuma d.o.o. u komercijalnu kompaniju zbog: - nevjerice u spremnost i odlučnost Vlade RH u pogledu provedbe okvira za razvoj, gdje je temeljno načelo u oslobađanju tržišta drvetom, - neusuglašavanja zakonske regulative između Zakona o šumama i djelatnosti u prirodi (Zakon o javnim cestama, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o lovu, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva i sl.), - sporosti u izmjenama visokopropisne zakonske i podzakonske regulative koja je totalno neusuglašena s tržištem (na pr. Pravilnik o uređivanju šuma) ili pak nepridržavanja sada važećih zakona (primjer, žirenje, paša i brst), - nejasnog razgraničenja funkcija državne uprave od Hrvatskih šuma d.o.o., uz podcijenjenu opasnost od pretvaranja Hrvatskih šuma d.o.o. u uslužne djelatnosti, - neizgrađene kompetentne funkcije kontrole, posebno kad studija naglašava komercijalni profit pa i financijski povrat dividende državi i istovremeno redefiniranje uzgojnih standarda. Sve to, u vrijeme kad su šumski ekosustavi ugroženi sušenjem i propadanjem staništa pa nalažu bitno veće stručno-radne i dakako financijske uloge, - nedefiniranih i jasnih stavova o mogućnosti prometovanja šumama i šumskim zemljištima te jasnim odrednicama u pogledu izbora djelatnosti za planirani proces privatizacije. 2. Sve "crne točke" u nalazu konzultanata na str. 9-10 Konačnog nacrta, rješive su samo uz odlučnu, odgovornu i kompetentnu suradnju države (MPŠ) i odgovarajućeg izbora pri postavljanju i promicanju mlađeg i talentiranog osoblja u Hrvatskih šuma d.o.o., zasnovanog na stručnim i poslovnim rezultatima, te s jasnim i proširenim ovlaštenjima. 3. Ocjenjujemo da ovako koncipiran Konačni nacrt studije restrukturiranja ni izdaleka nije zadovoljio viziju Vlade RH u pogledu socijalno odgovorne razvojne uloge restrukturiranog poduzeća. Tu mislimo na, za Hrvatsku socijalnu politiku tako nužno, a u šumarstvu i relativno lako moguće, otvaranje prostora za novo zapošljavanje. Sve više mladih inženjera čeka zaposlenje, a ništa se ne poduzima da se u intenziviranju proizvodnje, veće i bolje iskorištenje drveta, kroz manje revire i rezultate rada otvaraju prostori za nova zapošljavanja. Najavljeno korištenje novih (nedrvnih) proizvoda i usluga šume, sporo će se događati prepustimo li to spontanom razvoju. Taj razvoj mora biti kvalitetno i multidisciplinarno programiran i odgovorno vođen, a zakonska regulativa mora mu stalno osiguravati podršku u ostvarenju. 4. Za postavljeni cilj od Vlade RH, u kojem je jasno najavljena vizija o živahnoj, profitabilnoj i ekološki potrajnoj šumarskoj kompaniji, izostalo je jasno određenje o unutarnjem preustroju, koji bi odbacio tromi i skupi centralizirani sustav i prihvatio u skladu s odlukom Vlade RH, jedinstveno poduzeće koje bi uz spuštanje odgovornosti na šumariju, i na njoj do detalja jasno predvidio i najavio oslobađanje kreativnosti, odgovornosti, međusobnu utakmicu, motivaciju i kao konačno cilj povećanje prihoda i dobiti. 5. Agresivan odnos prema sredstvima OKFŠ-a, prijenos njegova administriranja izvan Hrvatskih šuma d.o.o., proširenje njegove namjene izvan sada ZOŠ-om propisane namjene, rezultirat će drastičnim smanjenjem ulaganja u šume, u protupožarnu zaštitu i sanaciju šuma. 6. Administrativna odluka o najavljenom i nužnom smanjenju izravnih troškova za 30 % i režijskih troškova za 50 % mora se operativno naći u stimulativnom i stručno kontroliranom sustavu. Ovako, provedba takve odluke rezultirat će "uštedama" na uzgojnim radovima i zapravo ići na račun šume. 7. U toj kompleksnoj problematici potrebno je koordinirano i logično poštivati redoslijed u donošenju ključnih odrednica (strategiju, restrukturiranje, zakon o šumama), a još je više nužno da se svi sudionici; od državnih institucija (Vlade, ministarstava) politike i struke, umjesto nepovjerenja, isključivosti i sukoba, okrenu moralnom, stručnom i odgovornom zajedništvu oko zadaće izgradnje kvalitetne budućnosti šumarstva Hrvatske. Prikaz i prijedlozi ing. Starčevića jednoglasno su prihvaćeni. Povjerenstvo za zaključke predlaže a Skupština jednoglasno prihvaća obvezu Hrvatskoga šumarskog društva, da na odnosnu temu organizira uskoro širu raspravu (okrugli stol ili si.), gdje će struka dati svoje mišljenje i prijedloge. Ad 4) Na Program rada i Financijski plana HŠD-a za 2002. god. nije primjedbi i nadopuna te su oba dokumenta jednoglasno prihvaćena. Oni su također prilog ovom Zapisniku. Ad 5) Predsjedavajući Radnog predsjedništva, dr. Topić poziva Verifikacijsko-kandidacijsko-izborno povjerenstvo da iskaže svoj prijedlog. U ime odnosnog Povjerenstva, ing. Zvonko Rožić podnosi prijedlog uz obrazloženje. Upravni odbor HŠD-a broji 25 članova (najmanje). Predsjednici 19 ogranaka HŠD-a, izabrani na skupštinama ogranaka, prema čl. 24., 29., 30. i 36. Statuta HŠD-a, predstavljaju ogranak i već po svom položaju su članovi Upravnog odbora. To su. Dražen Husak, dipl. ing. (Bjelovar), mr. sc. Ivan Pentek (Buzet), Damir Delač, dipl. ing. (Delnice), Ivan Matasin, dipl. ing. (Gospić), Oliver Vlainić, dipl. ing. (Karlovac), mr. sc. Branko Belčić (Koprivnica), Davor Butorac, dipl. ing. (Našice), Ivo Duvnjak, dipl. ing. (Nova Gradiška), Mario Stipetić, dipl. ing. (Ogulin), Berislav Vinaj, dipl. ing. (Osijek), Boris Miler, dipl. ing. (Požega), Dalibor Tomljanović, dipl. ing. (Senj), Ivan Đukić, dipl. ing. (Slavonski Brod), Zvonko Rožić, dipl. ing. (Sisak), dr. sc. Vlado Topić (Dalmacija, Split), Zvonko Kranjc, dipl. ing. (Varaždin), mr. sc. Vladimir Bogati (Virovitica), Ilija Gregorović, dipl. ing. (Vinkovci) i Herbert Krauthacker, dipl. ing. (Zagreb). Prema čl. 36. Statuta HŠD-a za ostale članove Upravnog obora predloženi su: prof. dr. sc. Branimir Prpić, gl. urednik Šumarskog lista po položaju, prof. dr. sc. Slavko Matić, predstavnik Akademije šumarskih znanosti, prof. dr. sc. Joso Vukelić, predstavnik Šumarskog faklteta, Šumarskog odjela, prof. dr. sc. Ivica Grbac, predstavnik Šumarskog fakulteta, Drvnotehnološkog odjela, dr. sc. Joso Gračan, predstavnik Šumarskog instituta i mr. sc. Josip Dundović, predstavnik Hrvatskih šuma, Direkcija. Nadzorni odbor prema Statutu ima tri člana i jednog zamjenika članova. U Nadzorni odbor predloženi su. Ivan Tarnaj, dipl. ing. za člana - predsjednika, Đurđica List, dipl. ing., za članicu, Josip Knepr, dipl. ing., za člana i Ivica Fliszar, dipl. ing., za zamjenika članova/ice. Za predsjednika HŠD-a predložen je prof. dr. sc. Slavko Matić, a za dopredsjednike mr. sc. Josip Dundović i prof. dr. sc. Ivica Grbac. Predsjedavajući Radnog predsjedništva, poziva nazočne da dadu ako žele i svoje prijedloge. Kako drugih prijedloga nije bilo, delegati jednoglasno odlučuju, da se ne glasuje pojedinačno za svakoga kandidata, nego za cijelu listu koju je predložilo Povjerenstvo. Jednoglasnom odlukom nazočnih delegata u Upravni odbor HŠD-a za novo 4-godišnje mandatno razdoblje izabrani su: 1. Prof. dr. sc. Slavko Matić, za predsjednika HŠD-a i U.O. 2. Mr. sc. Josip Dundović, za dopredsjednika HŠD-a i U. O. 3. Prof. dr. sc. Ivica Grbac, za dopredsjednika HŠD-a i U.O. 4. Dražen Husak, dip. ing., predsjednik ogranka Bjelovar za člana U.O. 5. Mr. sc. Ivan Pentek, predsjednik ogranka Buzet za člana U.O. 6. Damir Delač, dipl. ing., predsjednik ogranka Delnice za člana U.O. 7. Ivan Matasin, dipl. ing., predsjednik ogranka Gospić za člana U.O. 8. Oliver Vlainić, dipl. ing. predsjednik ogranka Karlovac za člana U.O. 9. Mr. sc. Branko Belčić, predsjednik ogranka Koprivnica za člana U.O. 10. Davor Butorac, dipl. ing., predsjednik ogranka Našice za člana U.O. 11. Ivo Duvnjak, dipl. ing., predsjednik ogranka Nova Gradiška za člana U.O. 12. Mario Stipetić, dipl. ing., predsjednik ogranka Ogulin za člana U.O. 13. Berislav Vinaj, dipl. ing., predsjednik ogranka Osijek za člana U.O. 14. Boris Miler, dipl. ing., predsjednik ogranka Požega za člana U.O. 15. Dalibor Tomljanović, predsjednik ogranka Senj za člana U.O. 16. Ivan Đukić, dipl. ing., predsjednik ogranka Slavonski Brod za člana U.O. 17. Zvonko Rožić, dipl. ing., predsjednik ogranka Sisak za člana U.O. 18. Dr. sc. Vlado Topić, predsjednik ogranka Dalmacija-Split za člana U.O. 19. Zvonko Kranjc, dipl. ing. predsjednik ogranka Varaždin za člana U.O. 20. Mr. sc. Vladimir Bogati, predsjednik ogranka Virovitica za člana U.O. 21. Ilija Gregorović, dipl. ing., predsjednik ogranka Vinkovci za člana U.O. 22. Herbert Krauthacker, dipl. ing. predsjednik ogranka Zagreb za člana U.O. 23. Prof. dr. sc. Branimir Prpić za člana U.O. 24. Dr. sc. Joso Gračan za člana U.O. 25. Prof. dr. sc. Joso Vukelić za člana U.O. Također jednoglasnom odlukom u Nadzorni odbor HŠD-a za novo 4-godišnje mandatno razdoblje izabrani su: 1. Ivan Tarnaj, dipl. ing. za predsjednika N.O. 2. Đurđica List, dipl. ing. za članicu N.O. 3. Josip Knepr, dipl. ing. za član N.O. 4. Ivica Fliszar, dipl. ing. za zamjenika članova/ice N.O. Tajnik Hrvatskoga šumarskog društva je i nadalje Hranislav Jakovac, dipl ing., izabran na temelju javnog natječaja prema članku 46. Statuta HŠD-a i u HŠD-u je u stalnom radnom odnosu. Ad 6) Za predstavnike u Skupštini HIS-a izabrani su prof. dr. sc. Slavko Matić, mr. sc. Josip Dundović i Hranislav Jakovac, dipl. ing. Ad 7) Na poziv Hrvatskoga prirodoslovnog društva, da Hrvatsko šumarsko društvo uđe u članstvo te krovne prirodoslovne udruge zbog podudaranja zajedničkih osnovnih načela, Skupština jednoglasno prihvaća ovaj poziv. Ad 8) Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo rasprave. Napominjemo, da izvješće o tematskoj raspravi, koja slijedi u okviru drugog dijela Skupštine s početkom u 11 sati, nije sastavni dio ovog Zapisnika. Prikaz tematske rasprave i odnosne zaključke, kao što smo to uvijek činili, pripremit ćemo posebno i kao obično objaviti u Šumarskom listu u rubrici "Aktualno", a Zapisnik sa Skupštine u rubrici "Iz Hrvatskoga šumarskog društva". Na kraju Skupšine, prof. dr. sc. Slavko Matić se u ime članova Upravnog i Nadzornog odbora, kojima je Skupština u novom mandatnom razdoblju povjerila vođenje udruge, zahvalio na ukazanome povjerenju, uz obećanje za još aktivniji i plodonosniji rad. Prvi, radni dio Skupštine završen je u 12,45 sati. Slijedila je kratka pauza, a zatim tematska rasprava. Zapisnik vodio tajnik HŠD-a: Hranislav Jakovac, dipl. ing. Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva: Prof. dr. sc. Slavko Matić Ovjerovitelji Zapisnika: Mr. sc. Božidar Tomičić Prof. dr. sc. Joso Vukelić Ključne riječi: Skupština | ||
| IN MEMORIAM | ||
| Ivančević, V. | ||
| Miroslav Prpić (1926 - 2001) PDF TXT | 353 | |
| Vrdoljak, Ž. | ||
| Oleg Vrtačnik (1926 - 2002) PDF TXT | 354 | |
| Starčević, T. | ||
| Lidija Firšt (1943-2002) PDF TXT | 355 | |
| Tomić, I. | ||
| Luka Milošević (1941 - 2002) PDF TXT | 355 | |