broj: 5-6/1995
pdf (13,5 MB) |
|
||||||||||||||
| B. Prpić | ||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA PDF TXT HR | 161 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Krstinić, A., Kajba, D. | UDK 630*232.275.2 (Salix sp.) | |
| Prvi rezultati oplemenjivanja stablastih vrba samooplodnjom, povratnim križanjem i transgresijom. pdf TXT HR EN | 163 | |
| IZ SVIJETA | ||
| Talijanski šumari pomažu bosanske šumare izbjeglice PDF TXT | 168 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Komlenović, N., Orlić, S., Rastovski, P. | UDK 630*232.564 (Coniferae sp.) | |
| Uspijevanje šest vrsta četinjača u području bujadnica i vriština pdf TXT HR EN | 169 | |
| Sadržaj: Na lokalitetu Lokve, udaljenom oko 20 kilometara jugozapadno od Karlovca, osnovan je pred 26 godina komparativni pokus sa slijedećim četinjačama: Picea abies, Pinus sylvestris, Pinus nigra, Larix decidua, Pinus strobus i Pseudostuga menziesii. Visok postotak preživljavanja imali su obična smreka (96,1%), američki borovac (89,8%) i obični bor (81,5%), a slabo preživljavanje zelena duglazija (54,0%), crni bor (57,0%) i europski ariš (59,0%). Vodeće vrste u pogledu visinskog i debljinskog rasta su europski ariš i američki borovac. Iza njih daleko zaostaju obična smreka, obični bor i zelena duglazija, a najviše crni bor. Američki borovac proizveo je najveću, a crni bor najmanju biomasu. Suha tvar europskog ariša sadrži najveće količine svih analiziranih hraniva osim kalcija. Najmanje hraniva akumulirao je crni bor. U biomasi ariša i borova bilo je najviše dušika, a u biomasi smreke najviše kalcija. Drvo svih istraživanih vrsta relativno je siromašno hranivima, dok su njima bogate iglice i kora. Koncentracije dušika, fosfora i kalija bile su više u jednogodišnjim, a koncentracije kalcija u starijim iglicama. Djelotvornost usvojenih hraniva s obzirom na produkciju drva deblovine bila je najveća kod američkog borovca, a najmanja kod zelene duglazije. To je vjerojatno jedan od razloga što se zelena duglazija nije pokazala kao dobra pionirska vrsta na našim bujadnicama i vrištinama. Ključne riječi: četinjače; uspijevanje; produkcija biomase; akumulacija hraniva u bimasi | ||
| IZ ŠUMARSKOG LISTA | ||
| Iz Šumarskog lista PDF TXT | 178 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Šajković, A. | UDK 630*301.085(497.13) | |
| Stavovi studenata šumarstva prema razvoju i očuvanju okoliša pdf TXT HR EN | 179 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Stojković, M. | UDK 630*442 (Ulmus minor Mill.) (497.13) | |
| Propadanje poljskog brijesta (Ulmus minor Mill. sin, Ulmus carpinifolia Suckow) u bivšem prigorsko-zagorskom području pdf TXT HR EN | 183 | |
| Piškorić, O. | UDK 630*902(497.13) | |
| Stota godišnjica Zakona o uređenju šumskog gospodarstva u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 189 | |
| IZ SVIJETA | ||
| Piškorić, O. | ||
| Deseci tisuća šuma uništeno u rudarskom bazenu Noriljsk (Sibir) PDF TXT | 200 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Tonković, D. | UDK 630*902(497.13) | |
| Štirovača kao negdašnje središte za preradu drva srednjeg Velebita pdf TXT HR EN | 201 | |
| Starčević, T. | UDK 630*95 | |
| Pravilnik o uređivanju šuma; provoditi ili mijenjati? PDF TXT | 207 | |
| PORTRETI | ||
| Piškorić, O. | ||
| MARIJAN MATIJAŠEVIĆ, dipl. inž. šum. (1910-1945) PDF TXT | 210 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Piškorić, O. | ||
| Hansruedi Wildremuht: PRIRODA KAO ZADAĆA, Priručnik praktične zaštite prirode u općinama Zagreb, 1994. PDF TXT | 215 | |
| Piškorić, O. | ||
| ACTA HISTORICO-OECONOMICA, Vol. 20, Zagreb 1993. PDF TXT | 216 | |
| IZ SVIJETA | ||
| Piškorić, O. | ||
| Francuska-Leclerc de Hautecloque 30 godina predsjednik Saveza šumoposjednika PDF TXT | 218 | |
| Iz šumarstva Albanije PDF TXT | 218 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Petrović, F. | ||
| VJEKOSLAV CVITOVAC, dipl. inž. šum. (1907-1995) PDF TXT | 219 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Obavijest o PRETPLATI ZA ŠUMARSKI LIST 1995. PDF TXT | 220 | |