broj: 5-6/1995
pdf (13,5 MB) |
|
||||||||||||||
| B. Prpić | ||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA PDF TXT HR | 161 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Krstinić, A., Kajba, D. | UDK 630*232.275.2 (Salix sp.) | |
| Prvi rezultati oplemenjivanja stablastih vrba samooplodnjom, povratnim križanjem i transgresijom. pdf TXT HR EN | 163 | |
| Sažetak: Za potrebe proizvodnje biomase u kratkim ophodnjama bijela vrba (Salix alba L.) križana je s kineskom vrbom (S. matsudana Koidz. ) Po prvi puta korištene su metode oplemenjivanja samooplodnjom, povratnim križanjem i transgresijom. Križanjem kineske, tortuozne vrbe (S. matsudana/ tortuosa Koidz.) s autohtonom bijelom vrbom, proizvedeni su međuvrsni hibridi, koji su u većem postotku bili monoecični. Iz samooplodnje ovako proizvedenih hibrida uzgojeno je 25 biljaka. Zbog njihove slabe vitalnosti jedina preživjela biljka bila je muškog spola, od koje je korišten polen za hibridizaciju. Povratna križanja hibrida F generacije provedena su na kinesku vrbu, dok su za proizvodnju hibrida F2 generacije korišteni hibridi S. matsudana x S. alba, koji su bili genetski divergentni (Novi Zeland, Hrvatska). Oplemenjivanje hibridizacijom, putem samooplodnje, povratnim križanjem i transgresijom, pokazalo je da se na osnovi transgresije mogu proizvesti plus varijante s obzirom na biomasu. Spomenutim metodama oplemenjivanja u potomstvu se također izdiferencirao i veliki broj minus varijanti. One osim patuljastog rasta fenotipski pokazuju svojstva, koja su nastala kao rezultat ispoljavanja atavizama (npr. mali uski listovi, debalce i grančice prekrivene peridermom itd.), pa su podesni za izučavanje evolucije stablastih vrba. Kloniranjem plus varijanata u proizvedenim familijama moguće je selekcionirati nove genotipove stablastih vrba, koji će biti podesni za proizvodnju biomase u kratkim ophodnjama. Morfološki aberantne minus varijante moguće je koristiti u hortikulturi. Ključne riječi: stablaste vrbe; biomasa; oplemenjivanje samooplodnjom; povratnim križanjem i transgresijom | ||
| IZ SVIJETA | ||
| Talijanski šumari pomažu bosanske šumare izbjeglice PDF TXT | 168 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Komlenović, N., Orlić, S., Rastovski, P. | UDK 630*232.564 (Coniferae sp.) | |
| Uspijevanje šest vrsta četinjača u području bujadnica i vriština pdf TXT HR EN | 169 | |
| IZ ŠUMARSKOG LISTA | ||
| Iz Šumarskog lista PDF TXT | 178 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Šajković, A. | UDK 630*301.085(497.13) | |
| Stavovi studenata šumarstva prema razvoju i očuvanju okoliša pdf TXT HR EN | 179 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Stojković, M. | UDK 630*442 (Ulmus minor Mill.) (497.13) | |
| Propadanje poljskog brijesta (Ulmus minor Mill. sin, Ulmus carpinifolia Suckow) u bivšem prigorsko-zagorskom području pdf TXT HR EN | 183 | |
| Piškorić, O. | UDK 630*902(497.13) | |
| Stota godišnjica Zakona o uređenju šumskog gospodarstva u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 189 | |
| IZ SVIJETA | ||
| Piškorić, O. | ||
| Deseci tisuća šuma uništeno u rudarskom bazenu Noriljsk (Sibir) PDF TXT | 200 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Tonković, D. | UDK 630*902(497.13) | |
| Štirovača kao negdašnje središte za preradu drva srednjeg Velebita pdf TXT HR EN | 201 | |
| Starčević, T. | UDK 630*95 | |
| Pravilnik o uređivanju šuma; provoditi ili mijenjati? PDF TXT | 207 | |
| PORTRETI | ||
| Piškorić, O. | ||
| MARIJAN MATIJAŠEVIĆ, dipl. inž. šum. (1910-1945) PDF TXT | 210 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Piškorić, O. | ||
| Hansruedi Wildremuht: PRIRODA KAO ZADAĆA, Priručnik praktične zaštite prirode u općinama Zagreb, 1994. PDF TXT | 215 | |
| Piškorić, O. | ||
| ACTA HISTORICO-OECONOMICA, Vol. 20, Zagreb 1993. PDF TXT | 216 | |
| IZ SVIJETA | ||
| Piškorić, O. | ||
| Francuska-Leclerc de Hautecloque 30 godina predsjednik Saveza šumoposjednika PDF TXT | 218 | |
| Iz šumarstva Albanije PDF TXT | 218 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Petrović, F. | ||
| VJEKOSLAV CVITOVAC, dipl. inž. šum. (1907-1995) PDF TXT | 219 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Obavijest o PRETPLATI ZA ŠUMARSKI LIST 1995. PDF TXT | 220 | |