B. Prpić | |
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
PDF TXT
HR
|
116 |
Šume su prirodni resursi u kojima nalazimo drvnu sirovinu i sporedne šumske proizvode. Izvori ljudskoga blagostanja sadržani su u općekorisnim funkcijama šume. Ova ekološka funkcija šume šumarima je dobro poznata i uz to i značajno naglašena u Zakonu o šumama Republike Hrvatske. Svaki onaj koji gospodari šumama dužan je održavati u unapređivati njezine ekološke funkcije. Ukratko - sirovinsku funkciju šume potrebno je podrediti ravnoteži šumskoga ekosustava.
Ako imamo prirodnu šumu ili bolje rečeno šumu bliksku prirodnoj, postižemo istovremeno dva učinka - proizvodimo onoliko sirovine koliko najviše daje to stanište dok se isto tako postiže zadovoljavajuća razina općekorisnih funkcija.
To je cilj šumarske znanosti i prakse, a takva zadovoljavajuća stanja nalazimo u kojih 30% naših šuma. U 40% šumskih sastojina imamo stanja koja su bliza zadovoljavajućim i možemo ih postići upornim timskim radom. U preostalih 30% naših šuma potrebno je krenuti od početka. U toj skupini šuma radi se u prvome redu o devastiranim tlima i degradiranim šumama (zakorovljene površine, šikare, garizi, kamenjare).
U nas se danas precjenjuje sirovniska uloga šume. Suma kao resurs smatra se neiscrpnim izvorom visokoga prihoda koji bi se ponajprije trebao rasporediti tako da se popravi loše gospodarsko stanje u preradi drva. Zna se, međutim, da je šumarstvo u poteškoćama ponajprije zbog ratnih prilika odnosno radi srbočetničke okupacije značajnih šumskih površina kao i zbog »umiranja šuma« i povećane potrebe za obnovom osušenih stabala i sastojina.
Ni u normalnim prilikama, bez rata i okupacije i bez propadanja šuma, šumarstvo ne bi moglo bez posljedica u smislu pogoršanja stanja u šumskim ekosustavima izdvajati sredstva za saniranje svojega prvog partnera. I šumarstvo i prerada drva imaju skrivene vrijednosti koje neprekidno proizvode i obogaćuju čovjekov okoliš (šuma kao infrastrukturna katergorija) ili obavljaju izvoz bez potrebe značajnijega uvoza.
Budemo li umjesniji imat ćemo sve bolje šume kao i preradu drva koja će bolje nego danas znati oplemeniti dragocjenu drvnu sirovinu. Da bi se to postiglo potrebno je istovremeno ulagati kako u njegu šumovitoga krajolika tako i u razvoj ekološki čiste prerade drva.
Šumarstvo može, ali vrlo tijesno osigurati jednostavnu biološku reprodukciju šuma. Za proširenu biološku reprodukciju te za razvoj prerade drva potrebno je u našim, doduše vrlo teškim prilikama, namaknuti sredstva izvan ovih.
To je ujedno i prilog obiljažavanju 26. godišnjice Dana planeta Zemlje 22. travnja u smislu težnje da održimo i unaprijedimo zdrave, stabilne i raznolike šume i da razvijemo čistu i vrlo korisnu preradu drva.
|
|
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
|
|
|
Franjić J. | UDK 630*181.1:148.22(497.13) |
Današnje stanje rasprostranjenosti vrste Cornus hungarica Karpati u Hrvatskoj
pdf TXT
HR
EN
|
119 |
|
U NEKOLIKO REDAKA |
|
|
|
U nekoliko redaka
PDF TXT
|
124 |
|
STRUČNI ČLANCI |
|
|
|
Rauš, D. | UDK 630*182.58.002(497.13) |
Kartiranje šumske vegetacije
pdf TXT
HR
EN
|
125 |
Mrva, F., Perić, Z. | UDK 630*232.318 (Larix decidua Mill.) |
Klijavost i sadržaj vlage klonskih uzoraka sjemena europskog ariša u različitim uvjetima čuvanja.
pdf TXT
HR
EN
|
133 |
|
KNJIGE I ČASOPISI |
|
|
|
Krstinić, A. | |
Akcija za očuvanje mediteranskih šumskih genetskih resursa (Prijevod s engleskog iz publikacije FAO)
PDF TXT
|
139 |
Piškorić, O. | |
L´Italia Forestale e Montana, Br. 6. studeni — prosinac 1994.
PDF TXT
|
141 |
|
IZ SVIJETA |
|
|
|
Piškorić, O. | |
Britanska Kolumbija — zemlja šuma četinjača
PDF TXT
|
142 |
|
IZ POVIJESTI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA |
|
|
|
Meštrović, Š. | |
Dvijestodvadeseta godišnjica ZAKONSKE UREDBE O ŠUMAMA
PDF TXT
|
144 |
|
IN MEMORIAM |
|
|
|
Herak, M. J. | |
Mr. sc. NIKOLA SEGEDI, dipl, inž. šum. 1937-1995.
PDF TXT
|
159 |
Maurin, Z. | |
ZVONIMIR ZDELAR, dipl. inž. šum. 1927-1995.
PDF TXT
|
160 |