broj: 3-4/2023
pdf (11,3 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Prigodom 21. ožujka, Međunarodnog dana šuma pdf TXT HR EN | 105 | |
| Riječ uredništva Opća skupština Ujedinjenih naroda, 2012. godine 21. ožujka proglasila je Međunarodnim danom šuma, kako bi se podigla svijest o važnosti svih vrsta šuma za ljude i okoliš. Međunarodni dan šuma je poticaj svim zemljama UN-a za organiziranje različitih lokalnih, nacionalnih i međunarodnih aktivnosti vezanih za šume, a koje uključuju zaštitu i očuvanje šuma, s posebnim naglaskom na sadnju drveća. Ove godine Međunarodni dan šuma u Hrvatskoj obilježen je različitim aktivnostima kao što su prigodna sadnja šumskog drveća, stručni panel posvećen inovacijama i održivom razvoju u šumarstvu, kao i brojni prilozi o šumama. Očito je da šume postaju sve važnije, i to ne samo kao prirodni resurs, već i zbog drugih vrijednosti. Šume i šumska zemljišta su (uz pitku vodu, more i poljoprivredno zemljište) najvažnije prirodno dobro Republike Hrvatske. One su zaslužne za povoljne životne uvjete: čisti zrak, čisto i plodno tlo, čistu vodu i povoljnu klimu. Šume su velike riznice biološke raznolikosti. Jedini su i obnovljivi izvor drvne tvari. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana šuma bila je – Šume i zdravlje, odnosno Zdrave šume za zdrave ljude. Zdravstvena funkcija šuma proizilazi iz davno poznatog povoljnog utjecaja šuma na fizičko i psihičko zdravlje ljudi. U šumama se rekreiramo, liječimo, oporavljamo i odmaramo. One povoljno utječu na zdravlje ljudi pročišćavanjem zraka i vode, zaštitom od buke i oblikovanjem lijepog okoliša. Stoga ne čudi činjenica što su ljudi u doba pandemije bolesti Covid-19 pohrlili u šume. Međutim, pružanje zdravstvenih i drugih funkcija šuma ovisi o optimalnom stanju šuma, koje je pak rezultat pravilnog gospodarenja šumama. Gospodarenje šumom treba provoditi u svakoj šumi, bez obzira na namjenu i vlasnika, takve šumskogospodarske postupke koji će osigurati njihov optimalni razvoj i prevenirati šumske rizike. Tako će šume imati snažne obrambene mehanizme i bit će pripremljene na šumske rizike. U slučaju šumskih šteta treba ih u što kraćem vremenu sanirati, a šume obnoviti i njegovati kako bi bile zdrave, vitalne, proizvodne i sposobne za prirodnu obnovu. Zdravlje šuma prepoznato je kao jedan od vodećih izazova hrvatskih šuma i šumarstva novijeg doba. Od 2013. godine veliki kompleksi naših šuma učestalo su izloženi izvanrednim i intenzivnim biotskim, abiotskim i antropogenim stresnim čimbenicima, kao što su naglo širenje štetnika i biljnih bolesti, ledolomi, vjetrolomi i šumski požari. Njihovu sve češću pojavu i velike intenzitete povezujemo s klimatskim promjenama. Šume, šumarstvo i društvo u cjelini imaju velike ekološke i gospodarske štete. U kontinentalnom području Hrvatske velike štete se pojavljuju u šumama poljskog jasena, hrasta lužnjaka, obične bukve, obične jele i obične smreke. U mediteranskom području šumski požari ugrožavaju šume alepskoga bora, crnoga bora, hrasta crnike i hrasta medunca. Zbog toga uloga šuma i šumarstva u stvaranju i očuvanju povoljnih životnih uvjeta za čovjeka i cjelokupnu biološku raznolikost nikada nije bila toliko važna kao danas. Šume i šumarstvo mogu značajno doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena. Samo odgovornim gospodarenjem šumama, stavljanjem u prvi plan njege, obnove i zaštite šuma i odmakom od gledanja na šume samo kao na izvor drvne sirovine ili pasivno zaštićeni objekt prirode, možemo sačuvati naše šume i sve njihove vrijednosti. Uredništvo | ||
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Aydn Kahriman, Abdurrahman Şahin, Turan Sönmez, Mehmet Yavuz | UDK 630* 622+228 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.1 | |
| Modeli rasta prirodnih sastojina kalabrijskog bora u središnjem mediteranskom području Turske pdf TXT HR EN | 107 | |
| Sercan Gulci, Neşe Gulci, Dalia Abbas, Hasan Serin, Kvanç Yuksel | UDK 630* 831+360 (001) https://doi.org./10.31298/sl.147.3-4.2 | |
| Procjena emisije ugljičnog monoksida iz ispušnog otvora motorne pile pdf TXT HR EN | 121 | |
| Bilal Çetin | UDK 630* 630+232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.3 | |
| Utjecaj nadmorske visine i starosti zatvorenog češera na klijanje sjemena crvenog bora (Pinus brutia Ten.) pdf TXT HR EN | 129 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Igor Poljak, Katarina Tumpa, Antonio Vidaković, Mirna Ćurković-Perica, Marin Ježić, Zlatko Šatović, Zlatko Liber, Marilena Idžojtić | UDK 630*+630+165+907 https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.4 | |
| Očuvanje i upravljanje genofondom pitomog kestena pdf TXT HR EN | 137 | |
| Jasnica Medak, Ivana Sirovica, Joso Vukelić | UDK 630*228+332+653 https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.5 | |
| Tipologija šumskih čistina pdf TXT HR EN | 147 | |
| Ana Šujica, Martina Obradović, Mia Lovreković, Veronika Šušnjara, Dominik Paparić, Željko Španjol, Boris Dorbić | UDK 630* 652 https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.6 | |
| Valorizacija značajnog drveća na području Šibensko-kninske županije pdf TXT HR EN | 155 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Drozd bravenjak (Turdus pilaris L.) PDF TXT | 177 | |
| Milan Glavaš | ||
| Bakterioze biljaka PDF TXT | 178 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Mandica Dasović | ||
| Rad ogranka Gospić od 2008. do 2022. godine PDF TXT | 181 | |
| Oliver Vlainić | ||
| Zimska šumarska skijaška natjecanja PDF TXT | 192 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Tihomir Pejnović | ||
| Sjećanje na Željka Mikića, dipl. ing. šum. (1961.–2023.) PDF TXT | 199 | |