broj: 3-4/2022        pdf (12,34 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Da li i kako koristimo biomasu kao energent?     pdf    TXT     HR     EN 101
Riječ uredništva
Zbog Ruske agresije na Ukrajinu, a time i povezanih sankcija, ponovno smo svjedoci ovisnosti o fosilnim gorivima čija cijena raste u „nebo“, a sada je upitna i njihova dobavljivost. Možda će ova aktualna situacija ubrzati proces prelaska s fosilnih goriva na obnovljive resurse temeljene na energiji vode, vjetra i Sunca, termalnim izvorima i biomasi te u tom smislu napraviti više od svih klimatskih konferencija, jer strah od mogućnosti pomanjkanja energenata veći je od svijesti za očuvanjem zemlje od globalnog zatopljenja.
Tako bi ciljevi Glasgowske klimatske konferencije da se do 2030. godine staklenički plinovi smanje na 55 % mogli biti ostvareni i ranije.
Da se podsjetimo, glede zaštite prirode i okoliša, računa se da drvo kao energent za grijanje obiteljske kuće s 20 000 kWh godišnje, kod izgaranja ispušta 100 kg, plin 4 600 kg, a loživo ulje 5 600 kg CO2, a da je zaposlenost kod korištenja drva kao energenta za istu količinu energije 1 : 9 u korist drva.
Šumarstvo svakako može pomoći s raspoloživom biomasom na proizvodnji toplinske i elektro energije. Ponovit ćemo kako se redovitom proizvodnjom uz realne redovite etate korištenje biomase koja je do sada ostajala u šumi, kao i povećanjem uzgojnih radova na čišćenju i njezi sastojina koji postaju isplativi kao novi proizvod koji na tržištu ima pristojnu cijenu, u bližoj budućnosti potencijali biomase kreću oko 4,5 milijuna tona godišnje, što je pak ekvivalent 2,2 milijuna tona nafte. Sa stručnog pak šumarskog gledišta, nije ni potrebno napominjati što bi ti sada isplativi radovi, koje često zapuštamo radi manjka financijskih sredstava, značili za kvalitetu šume, vrijednost njenih općekorisnih funkcija i osiguranja potrajnosti te napose izvršenje obveza iz Kyoto protokola i Gradečke deklaracije čiji smo potpisnici.
Jesmo li pisali o tome? Jesmo i to u više navrata. „Listajući“ Uvodnike iz ove rubrike nailazimo na tu temu upravo pod istim naslovom ovog Uvodnika i to u Uvodniku iz dvobroja 7-8/2010. U prethodnom pasusu naveli smo i nekoliko podataka iz toga napisa. Spomenuta je i ekskurzija članova Hrvatskoga šumarskog društva na šumarsko-drvnotehnološki sajam „Holzmesse“ u Klagenfurtu i „Interforst“ u Münchenu. Oba su posvetila pozornost pridobivanju i korištenju šumske biomase. Godinama se u Našicama, u sklopu Hrvatskih dana biomase, održavao gospodarski skup na temu „Biomasa (električna i toplinska energija), bioplin i biogoriva“. Hrvatsko šumarsko društvo po pitanju bioenergije raspravljalo je na tematskim sjednicama Upravnog odbora, godišnjoj skupštini ili u okviru aktivnosti HŠD-ove sekcije Hrvatske udruge za biomasu. Ovdje možemo spomenuti i znanstveni skup na temu „Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije“. Prodajemo drvnu sječku, a mogli bi energiju kao što to čine Austrijanci ili Nijemci – primjerice Austrijske državne šume imaju u vlasništvu 30 kogeneracijskih sustava i prodaju Kwh kao gotov proizvod, a ne sirovinu. Spomenimo i znanstveni skup „Šume, vode i tlo najveće bogatstvo Republike Hrvatske“, gdje možemo nešto naučiti i o termalnim vodama, kojima moglo bi se reći također obilujemo.
Glede proizvodnje peleta u znanstvenom članku Domac, J. i dr., saznajemo nešto više o razvoju domaćeg tržišta peleta. U 2009. godini 8 naših proizvođača planiralo je proizvesti 212 100 tona peleta, a proizvelo je 92 000 tona, od čega je 98 % izvoz, a samo je 1 850 tona (2 %) prodano na domaćem tržištu. Osim ušteda i ekološki prihvatljivijeg načina grijanja u odnosu na klasično grijanje ogrjevnim drvom i ovdje je u pitanju zapošljavanje, posebno u domaćoj metalnoj industriji (peći, cjevovodi i sl.). Gdje je tu i Energetska strategija razvoja pita se autor?
Ako se sada mi upitamo što se promijenilo u zadnjih 12-ak godina, odgovor bi bez razmišljanja bio – nešto je, ali ne u dobrom smjeru. Na jednom skupu u Našicama, gost-gradonačelnik Güsinga (područje Gradišća) koji svoje potrebe za električnom i toplinskom energijom u potpunosti pokriva iz obnovljivih izvora energije dostupnih u svojoj regiji, prozvao je gradonačelnike gradova i načelnike općina, posebice iz ruralnih područja, naglasivši kako je korištenje biomase kao energenta u najvećoj mjeri njihova zadaća. Unatoč brojnim studijskim odlascima u regiju Gradišće, koja je jedna od najboljih europskih primjera energetske neovisnosti na lokalnoj razini, u Hrvatskoj se još nijedno, makar i malo mjesto, ne može pohvaliti takvim slučajem. 2011. godine imali smo se prilike uvjeriti kako švedski grad Östersund, s oko 50 tisuća stanovnika, koristeći biomasu iz okolice (50 % šumska biomasa, 30 % drvni otpad iz drvne industrije, 10 % iz starog namještaja i stolarije te 10 % iz treseta), čitavo desetljeće proizvodi toplinu i struju, čime pokriva čak 98 % od ukupno potrošene energije za 10 tisuća kućanstava. U Hrvatskoj su niknula kogeneracijska postrojenja koja koriste povoljne godišnje ugovore za dobavu sirovine i energetske poticaje za prodaju električne energije, a lokalna zajednica od toga ima malo koristi. Također se dio jeftine drvne sirovine pretvara u pelete, čime se uglavnom griju izvan granica Lijepe naše. Oba slučaja su povoljna uglavnom samo za vlasnike pogona i prodavatelje proizvedene energije i sirovine za sječu. Možemo se nadati da će sadašnja energetska kriza mjerodavnima razbistriti poglede i potaknuti ih da se pokrenu i krenu koristiti sve blagodati koje Hrvatska ima.
Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
David Janeš, Andreja Đuka, Ivica Papa, Tibor Pentek, Maja Moro, Ivan Žarković, Tomislav Poršinsky UDK 630* 686 + 463 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.1
Pokazatelji primarne otvorenosti četiri reljefna područja šuma     pdf    TXT     HR     EN 103
Kristijan Tomljanović, Marijan Grubešić, Danko Diminić, Milan Poljak, Jelena Kranjec Orlović UDK 630* 156 + 451 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.2
Štete od jelena običnog (Cervus elaphus L.) u sastojinama poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) Srednje Posavine     pdf    TXT     HR     EN 117
Mustafa Arslan, Arzu Ucar Turker, Isa Tas, Arzu Birinci Yildirim, Erva Ozkan UDK 630* 423 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.3
Utvrđivanje fenolnih substanci kod šest različitih populacija medvjeđe lijeske (Corylus colurna L.) i usporedba fluktuacije fenola u slučaju nedostatka vode     pdf    TXT     HR     EN 127
Ender Bugday UDK 630* 261 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.4
Mapiranje osjetljivosti na klizišta na temelju GIS-a korištenjem strojnog učenja i procjene alternativnih šumskih putova u zaštitnim šumama     pdf    TXT     HR     EN 137
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Zdravko Dolenec UDK 630* 148.2 https://doi.org./10.31298/sl.146.3-4.5
Datumi povratka vuge (Oriolus oriolus L.) Sa zimovanja u bjelogorične šume sjeverozapadne Hrvatske u odnosu na sve toplija proljeća     pdf    TXT     HR     EN 149
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Matija Bakarić, Ivan Martinić, Mario Šporčić, David Mijoč, Matija Landekić UDK 630* 641
https://doi.org/10.31298/sl.146.3-4.6
Poduzetnička infrastruktura i poduzetništvo u šumarstvu Republike Hrvatske – mogućnosti i perspektive korištenja     pdf    TXT     HR     EN 153
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Patka kreketaljka (Anas strepera L.)     PDF    TXT 161
 
AKTUALNO
     
Silvija Zec, Irina Suša
Projekt “Šume u rukama žena“ ide naprijed     PDF    TXT 162
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Branko Meštrić
Mr. sp. Mandica Dasović, Renata Rudelić, dipl. ing. šum.: Neke znamenitosti u ličkim šumama     PDF    TXT 163
 
IZ HŠD-a
     
Damir Delač
Zapisnik 1. elektroničke sjednice Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog društva 2022. godine     PDF    TXT 165
Damir Delač
Zapisnik 1. elektroničke sjednice Skupštine Hrvatskog šumarskog društva 2022. godine     PDF    TXT 166
 
IN MEMORIAM
     
Sanja Novak Agbaba
Dr. sc. Miroslav Harapin (22.9.1929 – 17.2.2022.)     PDF    TXT 167

                UNDER CONSTRUCTION