broj: 3-4/2018        pdf (8,47 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201803 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
ŠUMARSKI PROPISI I POLITIKA     pdf    TXT     HR     EN 121
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Joso Vukelić, Dario Baričević, Igor Poljak, Mario Vrček, Irena Šapić UDK 630* 188 (Alnus incana L.)(001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.1
FITOCENOLOŠKA ANALIZA ŠUMA BIJELE JOHE (Alnus incana /L./ Moench supsp. incana) U HRVATSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 123
Ivan ANDRIĆ, Anamarija JAZBEC, Valentino PINTAR, Davorin KAJBA UDK 630* 181.8 + 111 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.2
MODELIRANJE VREMENA LISTANJA U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)     pdf    TXT     HR     EN 137
Sažetak
Biološki mehanizam listanja pod izravnim je utjecajem okolišnih čimbenika. Razvijeni su mnogi modeli i objavljene različite studije s ciljem što boljeg opisa pojedinog biološkog mehanizma fenoloških svojstava, a koji su izloženi upravo okolišnim čimbenicima tijekom svoga života. Temperatura je neminovno jedan od najbitnijih čimbenika za pokretanje mnogih procesa u biljci i upravo je ona okosnica većine izrađenih modela. Growing Degree Days model se temelji na minimalnim i maksimalnim temperaturama, te na baznoj temperaturi, odosno temperaturnom pragu iznad kojeg se aktiviraju procesi u biljci.
Istraživanja u ovome radu temelje se na desetogodišnjem monitoringu početka listanja hrasta lužnjaka u klonskoj sjemenskoj plantaži koja sadrži ukupno 53 genotipa. Cilj je bio utvrditi ponašanje svojstva listanja te implementirati dobivene rezultate u GDD model. S obzirom da je već poznato da hrast lužnjak ima svoje tri fenološke forme listanja (rane, intermedijarne i kasne), bilo je potrebno dokazati da se te tri grupe jasno diferenciraju i po temperaturnim sumama, odnosno GDD-u. Razdoblje monitoringa u svakoj godini bilo je oko 130/131 dan, odnosno od 1.siječnja do 10.svibnja. Izračunom GDD-a i povezivanjem tog modela s dobivenim vrijednostima početka listanja, iskazala se jasna segregacija na već spomenute tri forme. Svakoj fenološkoj grupi, dodijeljen je interval vrijednosti temperaturnih suma koje su potrebne da bi ta fenološka forma započela s listanjem. S obzirom na godišnje vrijednosti temperaturnih suma koje su potrebne pojedinoj formi da krene s listanjem, evidentno je bilo da vrijednosti značajno variraju kroz godine, i to za kompletno promatrano razdoblje. Upravo to variranje onemogućava da se putem GDD modela izradi simulacijski model, koji bi mogao, uz određena manja odstupanja, predvidjeti početak listanja za iduće razdoblje. Važnost predviđanja nije jednostrana, naprotiv, cijeli je niz sinergijskih čimbenika koji su izravno ili neizravno vezani za početak listanja pojedinih vrsta šumskog drveća, među kojima možemo spomenuti stadijni razvoj entomofagnih i fitopatogenih štetnika, koji su svojom biologijom usko vezani za biologiju određene vrste drveća.
S obzirom na izraženo variranje vrijednosti temperaturnih suma, po fenološkim formama, u istraživanja su uključeni i drugi okolišni čimbenici, kao što su količina oborina (mm), insolacija i broj dana. Cilj je bio ispitati kako se ova tri čimbenika ponašaju s obzirom na kretanje GDD vrijednosti, odnosno koji od ispitivanih čimbenika je preciznija poveznica za svojstvo početka listanja. Statističkom obradom podataka, jasno su i s visokim postotkom isključeni količina oborina i broj dana kao čimbenici koji definitivno ne utječu ili utječu s jako malim učešćem na kretanje vrijednosti GDD-a. Insolacija se iskazala kao čimbenik koji s najvećim udjelom sudjeluje u kretanju GDD vrijednosti i to za ranu fenološku formu sa 74,1 %, za intermedijarnu formu sa 90,6 %, te za fenološku formu kasnog listanja sa 78,7 %.

Ključne riječi: fenologija listanja; promjena klime; GDD; klimatološki parametri; hladne temperaturne jedinice.
Branimir ŠAFRAN, Matija JUG, Kristijan RADMANOVIĆ, Marin HASAN, Kristijan AUGUSTINOVIĆ, Krešimir VUČKOVIĆ, Stjepan RISOVIĆ UDK 630* 831 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.3
DOPRINOS ISTRAŽIVANJU SVOJSTAVA PELETA OD DRVA TUROPOLJSKOG KRAJA     pdf    TXT     HR     EN 149
Győző F. HORVÁTH, Dániel TÓTH UDK 630* 451 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4
BROJNOST ŠUMSKE VOLUHARICE (Myodes glareolus Schreb.) KAO INDIKATIVNI FAKTOR STRUKTURE ŠUMA I UTJECAJA ŠUMARSKOG GOSPODARENJA U ALUVIJALNOJ NIZINI DRAVE     pdf    TXT     HR     EN 161
Andreja NÈVE Repe, Maarten de GROOT, Maja JURC UDK 630* 443 + 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.5
VEKTORSKI ODNOS OFIOSTOMATOIDNIH GLJIVA I Ips amitinus (Coleoptera: Scolytinae) NA SMRECI OVISNO O VREMENU NASELJAVANJA, POLOŽAJU NA STABLU I FAZI RAZVOJA     pdf    TXT     HR     EN 171
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Mirza DAUTBAŠIĆ, Kenan ZAHIROVIĆ, Osman Mujezinović, Josip MARGALETIĆ UDK 630* 453
https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.6
PRVI NALAZ HRASTOVE MREŽASTE STJENICE (Corythucha arcuata) U BOSNI I HERCEGOVINI     pdf    TXT     HR     EN 179
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Srđan DRAŽIĆ, Milorad DANILOVIĆ, Dušan STOJNIĆ, Velibor BLAGOJEVIĆ, Radovan LUČIĆ UDK 686 + 383
https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.7
OTVORENOST ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA U BOSNI I HERCEGOVINI, ENTITETU REPUBLICI SRPSKOJ     pdf    TXT     HR     EN 183
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
SIVA ŽUNA (Picus canus Gmelin)     PDF    TXT 197
 
ZAŠTIĆENA PODRUČJA
     
Ivan Martinić
KRATKA POVIJEST RENDŽERSKE SLUŽBE – IDEJA, UZORI I RAZVOJ     PDF    TXT 198
 
AKTUALNO
     
Christian Gallo
ŠUMA ŠUMARUM (ŠUMOVI U POIMANJU ŠUME)     PDF    TXT 201
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Branko Meštrić
PREGLED PISANJA ODABRANIH ČASOPISA U REDAKCIJSKOJ RAZMJENI ŠUMARSKOG LISTA     PDF    TXT 205
Davorin Kajba
Prof. dr. sc. Dalibor Ballian i dr. sc. Gregor Božić: BIOKEMIJSKA VARIJABILNOST SMREKE (Picea abies Karst) U BOSNI I HERCEGOVINI     PDF    TXT 209
 
NOVI DOKTORI ZNANOSTI
     
Davorin Kajba
NOVI DOKTORI ZNANOSTI – NEW DOSTORS OF SCENCE: DR. SC. IVAN ANDRIĆ     PDF    TXT 213
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Jozo Franjić
NEKE ZANIMLJIVOSTI S PUTA U RIM     PDF    TXT 214
Milan Glavaš
III. SEMINAR INTEGRALNA ZAŠTITA ŠUMA S MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM     PDF    TXT 218
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Sanja Perić, Martina Đodan
COST AKCIJA FP1206: MREŽA MJEŠOVITIH EUROPSKIH ŠUMA - EUROPEAN MIXED FORESTS INTEGRATING SCIENTIFIC KNOWLEDGE IN SUSTAINABLE FOREST MANAGMENT – EuMIXFOR     PDF    TXT 220
Ivo Aščić
DRVEĆE MEDITERANA     PDF    TXT 223

                UNDER CONSTRUCTION