broj: 3-4/2017        pdf (15,8 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* upute autorima     povijest    digitalizacija
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
DA LI SE I ŠTO SE PROMIJENILO     pdf    TXT     HR     EN 113
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Jelena KRANJEC, Marno MILOTIĆ, Marija HEGOL, Danko DIMINIĆ UDK 630* 449 (001)
GLJIVAMA SLIČNI ORGANIZMI U TLU ODUMIRUĆIH SASTOJINA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl)     pdf    TXT     HR     EN 115
Ali DURKAYA, Birsen DURKAYA, Ali SABANCI, Sinan KAPTAN UDK 630* 537 (001)
PROCJENA UČINKA RAZLIČITIH ČIMBENIKA NA KAPACITET ZA SKLADIŠTENJE NADZEMNE I PODZEMNE BIOMASE ISTOČNOMEDITERANSKE VEGETACIJE MAKIJE     pdf    TXT     HR     EN 123
Kyriaki KITIKIDOU, Elias MILIOS, Panagiota PALAVOUZI UDK 630* 582 (001)
RAZVOJ KOMPOZITNOG KLASIFIKATORA S PODACIMA IZ OPISNIH LISTOVA ZA KLASIFIKACIJU BONITETA ŠUMSKIH SASTOJINA     pdf    TXT     HR     EN 131
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Matija STERGAR, Klemen JERINA UDK 630* 156
MJERE U LOVSTVU I ŠUMARSTVU ZNAČAJNO UTJEČU NA GUSTOĆU POPULACIJE JELENA OBIČNOG     pdf    TXT     HR     EN 139
Sažetak
Jelen obični (Cervus elaphus L.) je u mnogim dijelovima svijeta važna ekološka vrsta i popularna divljač, te kao takva ima značajan izravan utjecaj na čovjeka. Istovremeno može imati štetne posljedice na okoliš, posebice na šumarstvo. Težina ovih posljedica ovisi o gustoći populacija jelena običnog, što zauzvrat u značajnom stupnju ovisi o kvaliteti staništa i prijašnjem upravljanju ovom vrstom. Oba čimbenika snažno odražavaju ljudske utjecaje. Ovo istraživanje proučava utjecaje određenih okolišnih i povijesnih čimbenika, posebice onih antropogenih, na raširenost i lokalne gustoće populacija jelena običnog.
Područje istraživanja je Slovenija, zemljopisno, klimatski i krajobrazno izuzetno raznovrsna država. Jelen obični je u povijesti istrijebljen i reintroduciran prije 100 godina na nekoliko mjesta, a također je i spontano imigrirao iz Mađarske (Slika 1). Danas je proširen na 60% površine države, ali nije još dosegao sva pogodna staništa zbog sporog širenja.
Analiza je obuhvatila nezavisne varijable širokog raspona okolišnih varijabli i varijable „troškovna udaljenost”, koja prikazuje „težinu” disperzije jelena običnog od mjesta reintrodukcije, odnosno imigracije. Procjene lokalnih gustoća jelena običnog (zavisna varijabla) su dobivene pomoću dvije metode: podaci o izvršenim odstrjelnim kvotama i metodom brojanja izmeta. Vrijednosti varijabli su pripremljene na relativno finoj prostornoj rezoluciji (imajući na umu površinu cijelog područja) od 1 km2. U skladu s teorijom o višestrukom izboru staništa, zavisnost jelena običnog o okolišu je analizirana na dvije razine: 1) globalni doseg jelena običnog (nazočnost/nenazočnost) i 2) gustoće lokalnih populacija unutar područja raširenosti. Na obje razine je provedena bivarijatna (korelacija) i multivarijatna (regresija) analiza.
Nazočnost jelena običnog je najvjerojatnija u blizini mjesta reintrodukcije, odnosno imigracije, što ističe važnost varijable „troškovna udaljenost”, te u velikim šumskim kompleksima, što ukazuje na pozitivan utjecaj udjela šume i veličinu šumske plohe te negativan utjecaj gustoće ruba šume (Tablica 1, Tablica 2). Ove varijable također utječu na gustoću populacije, koja raste s padom udaljenosti od hranilišta i pozitivno je vezana s udjelom sastojina u kojima dominira obična smreka. Korelacija također ukazuje na pozitivnu ovisnost s udjelom mladih sastojina (Tablica 1, Tablica 3).
Troškovna udaljenost od mjesta reintrodukcije te udio i kontinuitet šume prikazuje ljudske intervencije u povijesti (nekadašnje upravljanje jelenom običnim i korištenje prostora od strane čovjeka). Poznavanje utjecaja ovih čimbenika na jelena običnog je stoga važno za razumijevanje prošlosti i predviđanje buduće dinamike populacije. Stanište jelena običnog u Sloveniji još uvijek nije u potpunosti nastanjeno i širenje se nastavlja. Stoga se očekuje kontinuirano širenje jelena običnog, imajući na umu da brzina ovisi o načinima upravljanja prostorom. Stanje je slično i u većini drugih europskih zemalja.
Još je važnije poznavati utjecaje mjera u današnjem lovstvu i šumarstvu koje, mogu biti prilagođene s ciljem postizanja željenih utjecaja. Neke ustaljene prakse upravljanja često ostvaruju utjecaje suprotne željenima,i u budućnosti bi trebale biti ponovno razmatrane. U budućnosti bi više pozornosti trebalo posvetiti izboru mjesta na kojem bi se postavila hranilišta za jelensku divljač, a na nekim područjima bi se intenzitet prihranjivanja jelenske divljači trebao reducirati. Udio mladih stabala u šumama Slovenije je prenizak; stoga bi ili trebalo proširiti područja obnove šumskih sastojina ili osnovati krmne površine za divljač (remize). Upravljanje odnosima između šume i divljači zahtjeva suradnju djelatnika u lovstvu i djelatnika u šumarstvu.
Metoda primijenjena u našem istraživanju također bi mogla biti korištena za poboljšanje bonitiranja lovišta za jelensku divljač, jer su procjene utjecaja pojedinih okolišnih čimbenika na kvalitetu staništa jelena običnog temeljene na kvantitativnoj analizi.

Ključne riječi: jelen obični; kvaliteta staništa; gustoća populacije; lovstvo; šumarstvo; hranidba; Slovenija
Ljiljana KEČA, Milica MARČETA, Stjepan POSAVEC, Sreten JELIĆ, Špela PEZDEVŠEK-MALOVRH UDK 630* 899
TRŽIŠNE KARAKTERISTIKE I KLASTER ANALIZA NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA     pdf    TXT     HR     EN 151
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Erhan ÇALIŞKAN, Uzay KARAHALIL UDK 630* 686 + 383 (001)
PROCJENA MREŽE ŠUMSKIH CESTA I ODREĐIVANJE SUSTAVA PRIVLAČENJA DRVA POMOĆU GIS-a: STUDIJA SLUČAJA U PLANSKOJ JEDINICI ANBARDAG     pdf    TXT     HR     EN 163
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
VELIKI DJETLIĆ (Dendrocopos major L.)     PDF    TXT 173
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Ivan Tarnaj
HRVATSKO ŠUMARSTVO U 21. STOLJEĆU – moguća budućnost – prijedlog za razmišljanje     PDF    TXT 174
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Branko Meštrić
REDAKCIJSKA RAZMJENA ŠUMARSKOG LISTA     PDF    TXT 179
Milan Glavaš
Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Bojan Spasojević, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović: DENDROFLORA URBANOG ZELENILA GRADA MOSTARA I NJENA ZAŠTITA     PDF    TXT 188
Tomislav Dubravac
Dr. sc. Linda Bjedov, Dr. sc. Marko Vucelja, Prof. dr. sc. Josip Margaletić: PRIRUČNIK O GLODAVCIMA ŠUMA HRVATSKE     PDF    TXT 189
Milan Glavaš
Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović: INTERGRALNA ZAŠTITA SMRČE – SMJERNICE     PDF    TXT 191
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Milan Glavaš
61. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE     PDF    TXT 193
Martina Tijardović, Sanja Perić
1. LJETNA ŠKOLA COST AKCIJE FP1403 NNEXT / „INTRODUCIRANE ŠUMSKE VRSTE DRVEĆA U EUROPI S GLEDIŠTA KLIMATSKIH PROMJENA: RIZICI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI“     PDF    TXT 195
 
IZ HŠD-a
     
Berislav Vinaj
STRUČNI DIO PROGRAMA U OKVIRU 2. SJEDNICE UO HŠD-a 2016. GODINE (Područje UŠP Osijek 21. i 22. listopada 2016.)     PDF    TXT 205
Hranislav Jakovac
ALPE-ADRIA 2017.g.     PDF    TXT 208
Hranislav Jakovac
U LATVIJI ODRŽAN 49. EFNS     PDF    TXT 213
Damir Delač
1. ELEKTRONIČKE SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE     PDF    TXT 218
Damir Delač
1. ELEKTRONIČKE SJEDNICE SKUPŠTINE HŠD-A 2017. GODINE     PDF    TXT 219
 
IN MEMORIAM
     
Miroslav Harapin
MIRJANA POPOVIĆ (1929–2016)     PDF    TXT 220

                UNDER CONSTRUCTION