broj: 3-4/2017        pdf (15,8 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* upute autorima     povijest    digitalizacija
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
DA LI SE I ŠTO SE PROMIJENILO     pdf    TXT     HR     EN 113
RIJEČ UREDNIŠTVA
U više navrata u ovoj rubrici pisali smo o odnosu društva/politike prema šumi i šumarskoj struci, kao i njenom statusu. O percepciji društva glede šuma i šumarske struke možemo raspravljati pa i osjećati se odgovornima za pojedinu krivu percepciju, jer se možda nismo dovoljno trudili da to promijenimo. No, bitne stvari bez volje politike nije moguće mijenjati, a njen odnos prema šumi i šumarskoj struci uvelike utječe i na opću percepciju društva. Željno smo očekivali promjene, no da li su se one unatoč već poodmaklom vremenu i dogodile? Po našem mišljenju one glavne nažalost još ne! Ponajprije, šumarstvo se nazivom u naslov resornog ministarstva nije vratilo, a o tome koliko znamo nije bilo niti riječi. Resorni ministar još nije našao vremena primiti na razgovor predstavnike Hrvatskoga šumarskoga društva, koje, kako je uvijek proklamiralo, objedinjuje šumarsku nastavu, znanost i praksu, a koje se u proteklom razdoblju kritički odnosilo prema nestručnim postupcima u struci. Kako ministar nije šumarski stručnjak, što i ne mora biti, očekivali smo da će se kroz predmetne razgovore informirati o problemima struke i djelovati na način da se isti otklone. Ako se on oslanja samo na savjete zaposlenika resornog ministarstva, onda uzalud čekamo promjene. Čitateljima prepuštamo da ovu primjedbu shvate kako žele, no od istine se ne može pobjeći. Neke izjave drvoprerađivača, pa i nekih ljudi iz Gospodarske komore, o zadovoljstvu daljeg podržavanja „raspodjele trupaca“ upućuju nas na zaključak da u šumarstvu od tržišnog gospodarstava nema ništa i da se i dalje nastavlja s „rasprodajom“ nacionalnog bogatstva i izvozom, ne visoko finaliziranih drvnih proizvoda, nego sirovine i poluproizvoda, a time i radnih mjesta. Fama o tome da će našu preradu drva spasiti jeftina sirovina i da će se tako osigurati veće zapošljavanje i izvoz, nastavlja se. Mi pak postavljamo opetovano ista pitanja: koliko izvozimo sirovine, a koliko finalnih proizvoda, i zašto očekujemo da netko teži visokoj finalizaciji kada dovoljno zarađuje na sirovini i poluproizvodima, bez velikih ulaganja u modernu opremu i visokostručni kadar. Za proizvod što ga izvozi nije niti jedno niti drugo potrebno, dok je za konkurentnost u finalnoj obradi drva upravo to najvažnije. Sukladno tomu slijedi i pitanje, čemu školujemo stručnjake prerade drva i tko će ih zaposliti? Odgovor je vrlo jednostavan – tržišna cijena drvne sirovine odredit će njenu finalizaciju, pa i potaći razvoj njenih pratećih djelatnosti (oprema, ljepila, okovi, lakovi i dr.), što u konačnici znači i veće zapošljavanje.
Nadalje, u najavi potpore gospodarstvu/poduzetništvu ponajprije se spominje smanjenje, pa i ukidanje nekih parafiskalnih nameta. Začudo, među prvima je doprinos za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ). Osnovno je pitanje da li je to parafiskalni namet ili općekorisni doprinos društvu u cjelini. Kada nekima, a ponajprije politici, bude jasno o čemu se tu radi, neće biti problema s plaćanjem. Simpatično je slušati TV spot „U šumi se možemo izgubiti, ali ne smijemo izgubiti šume“., a društvo svojim samo aklamativnim ponašanjem upravo ide u tome smjeru. U Zakonu o šumama navedeno je okvirno 15 općekorisnih funkcija šuma. One se mogu i povećavati, ovisno o prostoru kojega pokrivaju te namjeni. Postoji i Strategija EU za šume koja posebno naglašava potrajno gospodarenje šumom, što kod nas nije novo, već dugogodišnje načelo. Strategija izrazito potencira ruralni prostor, a potrajno gospodarenje šumom podrazumijeva ponajprije radove na uzgajanju šuma i zaštiti od štetnih biotskih i abiotskih čimbenika, odnosno aktivnu, a ne pasivnu zaštitu. U brošuri Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Hrvatsko nacionalno blago, koju smo spomenuli u prošlome broju Šumarskoga lista, nalazimo također relevantne podatke o tlu (koje se teško stvara a lako gubi), vodi i klimi, bitnim sastavnicama šume. Ona ima važnu hidrološku ulogu, jer upija i pročišćava vodu u vrijeme kiša i otapanja snijega, kada je djelomično zadržava, a ostalo podzemnim tokovima ispušta u izvorišta i vodotoke, koje i u sušnom razdoblju puni iz svojih rezervi. Njena hidrološka uloga očituje se ponajprije u zašiti tla od bujica, erozija i vjetra. Kada bi se htjeli informirati što šuma glede erozije znači za naše krško područje, za ilustraciju navodimo članak „Protuerozijska, hidrološka i vodozaštitna uloga sredozemnih šuma“ Dr. V. Topić i Dr. L. Butorac u monografiji „Šume hrvatskoga Sredozemlja“, pa ćemo vidjeti stanje tla pod šumom i bez šume. Da bitno utječe na glavne faktore klime i općenito na društveni, pa i duhovni život čovjeka nije potrebno ni spominjati. Naravno, u ovoj rubrici nemamo prostora za detaljne podatke, niti prikazati sve općekorisne funkcije šume, ali čitatelje upućujemo gdje bi to mogli pronaći, ako to žele, jer neznanje kod donošenja pogubnih odluka nikoga ne opravdava.
Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Jelena KRANJEC, Marno MILOTIĆ, Marija HEGOL, Danko DIMINIĆ UDK 630* 449 (001)
GLJIVAMA SLIČNI ORGANIZMI U TLU ODUMIRUĆIH SASTOJINA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl)     pdf    TXT     HR     EN 115
Ali DURKAYA, Birsen DURKAYA, Ali SABANCI, Sinan KAPTAN UDK 630* 537 (001)
PROCJENA UČINKA RAZLIČITIH ČIMBENIKA NA KAPACITET ZA SKLADIŠTENJE NADZEMNE I PODZEMNE BIOMASE ISTOČNOMEDITERANSKE VEGETACIJE MAKIJE     pdf    TXT     HR     EN 123
Kyriaki KITIKIDOU, Elias MILIOS, Panagiota PALAVOUZI UDK 630* 582 (001)
RAZVOJ KOMPOZITNOG KLASIFIKATORA S PODACIMA IZ OPISNIH LISTOVA ZA KLASIFIKACIJU BONITETA ŠUMSKIH SASTOJINA     pdf    TXT     HR     EN 131
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Matija STERGAR, Klemen JERINA UDK 630* 156
MJERE U LOVSTVU I ŠUMARSTVU ZNAČAJNO UTJEČU NA GUSTOĆU POPULACIJE JELENA OBIČNOG     pdf    TXT     HR     EN 139
Ljiljana KEČA, Milica MARČETA, Stjepan POSAVEC, Sreten JELIĆ, Špela PEZDEVŠEK-MALOVRH UDK 630* 899
TRŽIŠNE KARAKTERISTIKE I KLASTER ANALIZA NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA     pdf    TXT     HR     EN 151
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Erhan ÇALIŞKAN, Uzay KARAHALIL UDK 630* 686 + 383 (001)
PROCJENA MREŽE ŠUMSKIH CESTA I ODREĐIVANJE SUSTAVA PRIVLAČENJA DRVA POMOĆU GIS-a: STUDIJA SLUČAJA U PLANSKOJ JEDINICI ANBARDAG     pdf    TXT     HR     EN 163
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
VELIKI DJETLIĆ (Dendrocopos major L.)     PDF    TXT 173
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Ivan Tarnaj
HRVATSKO ŠUMARSTVO U 21. STOLJEĆU – moguća budućnost – prijedlog za razmišljanje     PDF    TXT 174
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Branko Meštrić
REDAKCIJSKA RAZMJENA ŠUMARSKOG LISTA     PDF    TXT 179
Milan Glavaš
Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Bojan Spasojević, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović: DENDROFLORA URBANOG ZELENILA GRADA MOSTARA I NJENA ZAŠTITA     PDF    TXT 188
Tomislav Dubravac
Dr. sc. Linda Bjedov, Dr. sc. Marko Vucelja, Prof. dr. sc. Josip Margaletić: PRIRUČNIK O GLODAVCIMA ŠUMA HRVATSKE     PDF    TXT 189
Milan Glavaš
Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović: INTERGRALNA ZAŠTITA SMRČE – SMJERNICE     PDF    TXT 191
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Milan Glavaš
61. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE     PDF    TXT 193
Martina Tijardović, Sanja Perić
1. LJETNA ŠKOLA COST AKCIJE FP1403 NNEXT / „INTRODUCIRANE ŠUMSKE VRSTE DRVEĆA U EUROPI S GLEDIŠTA KLIMATSKIH PROMJENA: RIZICI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI“     PDF    TXT 195
 
IZ HŠD-a
     
Berislav Vinaj
STRUČNI DIO PROGRAMA U OKVIRU 2. SJEDNICE UO HŠD-a 2016. GODINE (Područje UŠP Osijek 21. i 22. listopada 2016.)     PDF    TXT 205
Hranislav Jakovac
ALPE-ADRIA 2017.g.     PDF    TXT 208
Hranislav Jakovac
U LATVIJI ODRŽAN 49. EFNS     PDF    TXT 213
Damir Delač
1. ELEKTRONIČKE SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE     PDF    TXT 218
Damir Delač
1. ELEKTRONIČKE SJEDNICE SKUPŠTINE HŠD-A 2017. GODINE     PDF    TXT 219
 
IN MEMORIAM
     
Miroslav Harapin
MIRJANA POPOVIĆ (1929–2016)     PDF    TXT 220

                UNDER CONSTRUCTION