broj: 3-4/2014        pdf (8,09 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201403 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
KAKVO JE STANJE I MOGUĆNOSTI PRAVILNIJEG VREDNOVANJA ŠUMA I ŠUMARSTVA KAO DIJELA GOSPODARSTVA REPUBLIKE HRVATSKE     pdf    TXT     HR     EN 121
RIJEČ UREDNIŠTVA
Članak 52. Ustava Republike Hrvatske, a i Zakon o šumama u svome članku 2. stavak (1) navodi da su "šume i šumska zemljišta od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu". U članku 3. stavak (1) odnosnog Zakona navodi se: "šume i šumska zemljišta specifična su prirodna bogatstva te s općekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban način upravljanja i gospodarenja". U stavku (2) istog članka navodi se 15 općekorisnih funkcija šume.
Eto, sada kada smo Ustavom i Zakonom iskazali što šume i šumska zemljišta predstavljaju za Republiku Hrvatsku i kako treba gospodariti s tim specifičnim prirodnim bogatstvom, postavljajmo si pitanja i odgovarajmo: da li zaista primjenjujemo i poseban način upravljanja i gospodarenja, ili pak upravljamo i gospodarimo političkom naredbom ili svojevoljno kao sa tvornicom cipela, koja sutra može i bankrotirati bez velike nacionalne štete. Ako pak u spomenutom stavku (2) nije samo deklarativno navedeno 15 općekorisnih funkcija šume, nego ih uvažavamo kao što bi trebali, onda udio šumarstva u cjelokupnom gospodarstvu treba drugačije vrednovati. Držeći se načela na temelju istraživanja, zapadna Europa te vrijednosti ocjenjuje i do 50 puta većim od vrijednosti drva kao sirovine. Ovdje nemamo namjeru govoriti o naknadi za općekorisne vrijednosti šuma, i tko ih treba plaćati, nego samo načelno naznačiti kolike bi mogle biti (da li prosječno 20 ili više puta), koliko i kome ih treba priznati, te pribrojiti vrijednostima drva kao sirovine. Znači baza za izračun tih vrijednosti je vrijednost drva kao sirovine i faktor procjene općekorisnih funkcija šume, a vrijednost drva kao sirovine ovisi o količini, kvaliteti i cijeni drvnog proizvoda. Količinu i kvalitetu pak određuje način gospodarenja planiran Osnovom gospodarenja, a cijenu tržište. I sada ponovo slijede pitanja i očekuje se da na njih, kao i na prethodna, sami odgovorimo. Da li tim specifičnim prirodnim bogatstvom gospodarimo držeći se Osnova gospodarenja, odnosno načela potrajnog gospodarenja? Preskačemo li iz ovih ili onih razloga propisane šumske radove vremenski i količinski, smanjujući time općekorisne vrijednosti šuma, ali i utječući na količinu i kvalitetu drvne sirovine? U konačnosti pitanje je, koristimo li optimalno produktivne mogućnosti šumskog staništa?
Kada je riječ o raspoloživoj količini i o kvaliteti drvne sirovine, ovdje moramo odgovoriti još na dva pitanja, a to su:
da li koristimo svu raspoloživu drvnu sirovinu i kako koristimo-prodajemo najvrjedniju drvnu sirovinu – kao sirovinu u doslovnom smislu riječi, poluproizvod ili visoko finalizirani proizvod, o čemu također ovisi udio šumarstva u nacionalnom gospodarstvu. Naposljetku dolazimo do cijena drvne sirovine i pitanja da li su one tržišne ili su zaostale iz "planske privrede". Dokle je god, posebice domaća tražnja i do tri puta veća od ponude određenih drvnih sortimenata, dokle je primjerice unosno i od najkvalitetnije drvne sirovine izrađivati parket (a ne iz dorade) umjesto visoko finaliziranih drvnih proizvoda, koristiti mokro drvo za izradu peleta, ili pak prevoziti drvnu sječku i pilovinu iznad financijski ograničavajućih udaljenosti prijevoza (Mađarska, Austrija, Italija pa domaće tržište), cijene sigurno nisu tržišne. Zašto u tržišnom gospodarstvu cijene propisuje država? Pitanje je zbog čega i koga mi to štitimo prosipajući neodgovorno nacionalno bogatstvo?
Oko 80 % šuma i šumskog zemljišta je u državnom vlasništvu po površini, a po vrijednost i oko 95 %, i povjereno je na gospodarenje državnoj tvrtki Hrvatske šume d.o.o., koja je već gotovo 20 godina u procesu restrukturiranja. U tekstu Ž. Ivankovića (Večernji list) ovih dana zapažamo rečenicu: "Prema znanstvenim analizama već je u privatizaciji dominiralo tzv. defenzivno restrukturiranje, smanjenjem broja radnih mjesta, a ne kao u drugim tranzicijskim zemljama – razvojno, lansiranjem novih proizvoda i osvajanjem novih tržišta". Uz sve gore rečeno i ovdje tražimo odgovore na pitanja: radi li se i u našem slučaju o "defenzivnom restrukturiranju" i zašto primjerice šumari iz Austrije znaju i isplati im se raditi poslove iz turističke domene na svojim objektima, a mi ne, ili pak zašto oni prodaju energiju, a mi drvnu sječku i to u minimalnim a ne trenutno raspoloživim, a u budućnosti i u puno većim količinama koje bi značajno smanjile uvoz fosilnih goriva? Ako pošteno odgovorimo na navedena pitanja, pa i na ona koja ovdje nismo obuhvatili, a sami ih postavimo, doći ćemo i do odgovora na postavljeno pitanje u naslovu. Ako pak netko od nas ta pitanja i odgovore može prenijeti nadležnom Ministarstvu i Vladi RH, možda će se promijeniti i dosadašnji odnos prema šumarstvu, kao jednoj od najznačajnijih grana hrvatskog gospodarstva.
Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Jura ČAVLOVIĆ, Krunoslav TESLAK, Karlo BELJAN UDK 630*569+653+231 (001)
UČINCI RAZLIČITIH PRISTUPA PLANIRANJA OBNOVE SASTOJINA NA GOSPODARENJE I RAZVOJ ŠUME HRASTA LUŽNJAKA – PRIMJER UREĐAJNOG RAZREDA MALENE POVRŠINE     pdf    TXT     HR     EN 123
Dalibor Ballian, Alma Hajrudinović, Jozo Franjić, Faruk Bogunić UDK 630*164 (Quercus trojana Webb.) (001)
MORFOLOŠKA VARIJABILNOST LISTA MAKEDONSKOGA HRASTA (Quercus trojana Webb.) U BOSNI I HERCEGOVINI I CRNOJ GORI     pdf    TXT     HR     EN 135
Krunoslav Arač, Milan Pernek UDK 630*453 (001)
POJAVA I ŠIRENJE VELIKOG ARIŠEVOG POTKORNJAKA (Ips cembrae) U HRVATSKOJ I MOGUĆNOSTI MONITORINGA PRIMJENOM FEROMONSKIH KLOPKI     pdf    TXT     HR     EN 145
Maja Popović, Mladen Ivanković, Saša Bogdan UDK 630* 165 + 181.8 (001)
VARIJABILNOST VISINSKOG RASTA I PREŽIVLJENJA POTOMSTAVA IZ SJEMENSKIH SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U POKUSNOM NASADU "JASTREBARSKI LUGOVI" – PRVI REZULTATI     pdf    TXT     HR     EN 155
Ivana Vitasović Kosić, Mihaela Britvec UDK 630*187 + 268 (001)
FLORISTIČKE I VEGETACIJSKE ZNAČAJKE ŠUMSKIH RUBOVA I TRAVNJAKA ĆIĆARIJE (HRVATSKA)     pdf    TXT     HR     EN 167
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Manana Kereselidze, Slavimira Draganova, Daniela Pilarska, Andreas Linde UDK 630*453
PODLOŽNOST Lymantria monacha I L. dispar NA ENTOMOPATOGENU GLJIVU Isaria fumorosea WIZE     pdf    TXT     HR     EN 185
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
SIVA GUSKA (Anser anser L.)     PDF    TXT 193
Jozo Franjić, Željko Škvorc
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE: NOVI KRIŽANAC Sorbus × thuringiaca (Ilse) Fritsch U HRVATSKOJ FLORI     PDF    TXT 194
Alojzije Frković
ZELENA ŽUNA (Picus viridis)PTICA 2014. GODINE     PDF    TXT 195
 
AKTUALNO
     
Goran Vincenc
NAJSKUPLJA PRIRODNA NEPOGODA U HRVATSKOJ POVIJESTI     PDF    TXT 197
 
OBLJETNICE
     
Jozo Franjić
90 GODINA OD ROĐENJA AKADEMIKA MIRKA VIDAKOVIĆA (1924–2014)     PDF    TXT 202
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Tatjana Đuričić-Kuric
PREDSTAVLJENA KNJIGA: FERDO BAŠIĆ: THE SOILS OF CROATIA     PDF    TXT 203
Frane Grospić
ANA LEMIĆ: SELA I STANOVI NA VELEBITU - SVJEDOČANSTVO ŽIVOTA OD NASTANKA DO NESTANKA     PDF    TXT 206
Frane Grospić
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA     PDF    TXT 209
Alojzije Frković
CRVENKA, M., T. LUKIĆ: OTROVI BILJAKA I GLJIVA     PDF    TXT 211
 
ZNANTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Tatjana Đuričić Kuric
MEĐUNARODNI ZNANSTVENO STRUČNI SKUP "POPLAVNE ŠUME"     PDF    TXT 213
Milan Glavaš
58. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE     PDF    TXT 214
 
PRIZNANJA
     
Milan Glavaš
PRIZNANJE KOLEGI ŠUMARU IZ SLOVENIJE     PDF    TXT 220
 
NOVI DOKTORI ZNANOSTI
     
Željko Škvorc
Dr. sc. KRUNOSLAV SEVER     PDF    TXT 222
Josip Margaletić
DR. SC. MARKO VUCELJA     PDF    TXT 224
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Josip Dundović
4. SREDNJEEUROPSKA KONFERENCIJA O BIOMASI 2014.     PDF    TXT 226
 
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Hranislav Jakovac
46. EFNS KONHIOLAHTI, JOENSUU, FINSKA     PDF    TXT 229
Damir Delač
EKSKURZIJA ČLANOVA HŠD-A I HKIŠDT U BOSNU I HERCEGOVINU     PDF    TXT 234
Damir Delač
ZAPISNIK 1. SJEDNICE UPRAVNOG I NADZORNOG ODBORA HŠD-A     PDF    TXT 241

                UNDER CONSTRUCTION