broj: 3-4/2011
pdf (7,98 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| NEŠTO O KLASIČNO-GOSPODARSKOJ VRIJEDNOSTI ŠUMA pdf TXT HR EN | 97 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Ugarković, D., I. Tikvić, Z. Seletković, M. Oršanić, I. Seletković, M. Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S. Redžepović | UDK 630* 114.2 + 231 (Abies alba Mill.) (001) | |
| Neke mikrobiološke značajke tala i prirodno pomlađivanje šumskih otvora oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru pdf TXT HR EN | 99 | |
| Kutnar, L., A. Kobler | UDK 630* 188 + 111.8 (001) | |
| Prognoza promjena šumske vegetacije zbog različitih scenarija klimatskih promjena u Sloveniji pdf TXT HR EN | 113 | |
| Sažetak: Rezultati istraživanja promjene klime pokazuju da bi rizici uzrokovani ekstremnim vremenskim pojavama mogli značajno porasti u budućnosti (IPCC 2001, 2007). Topliji i sušniji uvjeti pridonijet će češćim i dužim sušama, posebice u području Sredozemlja (IPCC 2007). Vrlo je vjerojatno da će na šumske ekosustave značajno utjecati klimatske promjene i druge globalne promjene (Shaver et al. 2000, Blennow and Sallnäs 2002, Askeev et al. 2005, Kellomäki and Leinonen 2005, Maracchi et al. 2005, IPCC 2007). U ovom su istraživanju analizirane moguće promjene šumske vegetacije u Sloveniji zbog globalnih klimatskih promjena. Potencijalne promjene vegetacije u prostoru simulirali smo pomoću empirijskog GIS modela, koji prognozira prostornu raspodjelu šumske vegetacije u odnosu na klimatske i druge ekološke čimbenike. Ovaj prostorni model – osim gore spomenutih – ne uzima u obzir druge važne čimbenike, koji značajno doprinose distribuciji šumske vegetacije, kao što su: sukcesije i proširivanje šuma, antropogeni čimbenici te utjecaj sekundarnih čimbenika (bolesti šumskog drveća, zoo-komponenta šuma, požari). Prognozirajući budući sastav šumske vegetacije, koristili smo postojeća očekivanja klimatskih promjena za Sloveniju te predvidjeli tri različita scenarija: srednji scenarij, pesimistički scenarij i optimistički scenarij (Bergant 2007, Kutnar et al. 2009). Na temelju tri različita klimatska scenarija (svi tri predviđaju zagrijavanje klime), simulacije pokazuju da će se prostorni raspored i udio trinaest vrsta šumske vegetacije (skupina sličnih šumskih zajednica) mijenjati pod utjecajima promjene klime (tablica 1). Zbog toga možemo očekivati pomicanje vegetacijskih pojaseva prema gore (grafikon 4). Postoji velika vjerojatnost da će se u Sloveniji do kraja 21. stoljeća bitno sniziti udio šuma bukve (Fagus sylvatica) –ponajprije na uštrb širenja različitih termofilnih šuma (vrsta) (tablica 1, slika 1 i 2); od današnjih 14.2 % površina acidofilnih šuma bukve (Fagus sylvatica) do površine između 0.0 % (pesimistički scenariji) i 5.0 % (optimistički scenariji); pretplaninske (Submontanske) šume bukve (Fagus sylvatica) (13,0 %) od 0.0 % do 4.0 %. Predviđa se postepeno smanjenje (Alti-)montanskih šuma bukve u (Pre-)dinarskoj regiji (11,2 %) među kojima dominiraju dinarske šume bukve i obične jele (Abieti-Fagetum dinaricum, sin.Omphalodo-Fagetum) (grafikon 1). Prema pesimističkom scenariju i uz pretpostavku da se ekološka niša dinarskih šuma bukve i obične jele neće promijeniti u bliskoj budućnosti, ovaj tip šuma mogao bi – na području Slovenije – u potpunosti nestati do kraja 21. stoljeća. Dinarske šume bukve i obične jele spadaju među najvažnije šume za proizvodnju drveta, a značajna je i njihova ekološka uloga te uloga na području zaštite prirode. Na području ovih šuma nalazi se središnji dio staništa triju velikih zvijeri europske važnosti – smeđi medvjed (Ursus arctosL.), ris (Lynx lynxL.), i vuk (Canis lupusL.), te mnogo drugih organizama od posebne važnosti po Direktivi o staništima (1992). Veći dio tih šuma uključen je u ekološku mrežu Natura 2000 (Skoberne 2004). Zato je vjerojatno, da bi gubitak staništa dinarskih šuma bukve i obične jele istovremeno označio i izumiranje određenih ključnih vrsta. Opisani model predviđa povećanje udjela termofilnih šuma, gdje djelomično prevlađuje bukva, uz mnoštvo vrsta drveća, koja su izrazito otporna na sušu, kaoOstrya carpinifolia,Fraxinus ornus,Sorbus aria,Quercus pubescens, Q.cerris,Q. ilexiQ. petraea, tePinus sylvestrisiP.nigra, sa dosadaš njih 14 % – od cjelokupne površine šuma u Sloveniji – na razinu od 50 % (prema optimističkom scenariju) do čak 87 % (prema pesimističkom scenariju) (grafikon 2). Do kraja dvadeset i prvog stoljeća, dominantne polu-prirodne šume mezičnih staništa, koje uglavnom pripadaju redu Fagetalia sylvaticae, bit će vjerojatno zamijenjene rijetkim šumama i šumarcima reda Quercetalia pubescentis, Erico-Pinetalia ili čak sredozemnim zimzelenim šumama i makijama reda Quercetalia ilicis. Prema prognozi modela, značajan dio crnogorice, u kojima dominiraju smreka (Picea abies) i jela (Abies alba), mogao bi se u postupnosti pretvoriti u listopadne šume (bjelogoricu) (grafikon 3). Čak štoviše, prirodne šume crnogorice, koje su obilježene vlažnim staništima te relativno nižim prosječnim temperaturama, mogle bi u potpunosti nestati, uzevši u obzir najpesimističniji scenarij, koji predviđa brzi porast temperature te pad količina padavina. Ključne riječi: klimatska promjena; klimatski scenariji; model; simulacija; šumska vegetacija | ||
| Buzjak, N., S. Buzjak, D. Orešić | UDK 630* 111 +120 : 164 (001) | |
| Florističke, mikroklimatske i geomorfološke značajke ponikve Japage na Žumberku (Hrvatska) pdf TXT HR EN | 127 | |
| Sedlar, Z., V. Hršak, R. Šoštarić | UDK 630* 187 (001) | |
| Numerička i fitosociološka analiza zajednice Junipero sibiricae -pinetum dalmaticae Domac (1956) 1965 te usporedba s mediteranskim šumama s dominantnom vrstom Pinus nigra Arn. s.l. pdf TXT HR EN | 139 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Nodilo, Marija | UDK 630* 272 | |
| Vrt u Benediktinskom samostanu Sv. Marije na Mljetu pdf TXT HR EN | 153 | |
| Puača, B., Ž. Najvirt, A. Miličević | UDK 630* 188 + 114 | |
| Neke pedološko-florističke i gospodarske značajke šumskih sastojina na lokalitetu Otmanov Vis (Slavonija) pdf TXT HR EN | 161 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, Krunoslav | ||
| Crvendać (Erithacus rubeculaL.) PDF TXT | 168 | |
| OBLJETNICE | ||
| Harapin, Miroslav | ||
| 50. Oblijetnica zavoda za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku PDF TXT | 169 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Dundović,Josip | ||
| Srednjeeuropska konferencija o biomasi 2011. (26–29. 1. 2011. Graz, Austrija) i Gradečka deklaracija PDF TXT | 173 | |
| Harapin, Miroslav | ||
| 55. Seminarbiljne zaštite (Opatija 8 – 11. veljače 2011.) PDF TXT | 174 | |
| PRIZNANJA | ||
| Harapin, Miroslav | ||
| Zlatno odličje za prof. dr. sc. Borisa Hrašovca PDF TXT | 178 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Frković,Alojzije | ||
| Plan upravljanja risom u Republici Hrvatskoj 2010–2015. PDF TXT | 179 | |
| Gračan, Joso | ||
| Šumarstvo jugoistočne Europe PDF TXT | 182 | |
| Grospić, Frane | ||
| L’Italia forestale e montana PDF TXT | 184 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA | ||
| Vargović, Lucija | ||
| Foto izlet “Slunj 2010.” PDF TXT | 186 | |
| Jakovac,H., J.Dundović | ||
| 43. EFNS (6–12. 3. 2011. g., Östersund, Švedska) PDF TXT | 188 | |
| Delač, Damir | ||
| ZAPISNIK 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, PDF TXT | 194 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA MOSTAR | ||
| Rezo, Ljubo | ||
| Otvoreno pismo PDF TXT | 205 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Horvat,Dubravko | ||
| Izv. prof. dr. sc. Ivan Knežević, dipl. ing. šum.(1929–2010) PDF TXT | 206 | |
| Vratarić, Pavle | ||
| Dragutin Bedžula, (1931–2011) PDF TXT | 207 | |