broj: 3-4/2006        pdf (21,2 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
PRPIĆ, Branimir
Neutemeljen napad na šumarstvo     PDF    TXT     HR 86
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
PETREŠ, Stjepan UDK 630* 461 + 375 (001)
Oštećivanje ponika i pomlatka pri privitlavanju i privlačenju oblovine traktorom LKT 81 T iz dovršne sječine hrasta lužnjaka     pdf    TXT     HR     EN 87
Idžojtić, M., M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak UDK 630* 442 (001)
Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) i bijela imela (Viscum album L.) na području Uprave šuma podružnice Bjelovar     pdf    TXT     HR     EN 101
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Zelić, Juraj UDK 630* 652
Prilog izračunavanju vrijednosti drva na panju (šumska taksa) jednodobnih sastojina hrasta kitnjaka     pdf    TXT     HR     EN 113
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Krznar, Tomislav, Josip Čulig, Krunoslav Pintur, Nina Popović, Luka Štilinović UDK 630* 156
Je li lovstvo u suprotnosti sa zaštitom prirode     pdf    TXT     HR     EN 125
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Planinski jaglac (Primula auricula L.)     PDF    TXT 131
Kranjčev, Radovan
Gorska sasa (Pulsatilla montana /Hoppe/ Reichenb)     PDF    TXT 132
Kranjčev, Radovan
Kaštelansko primorje kao orhidejski vrt     PDF    TXT 133
Timarac, Zoran
Zaštita genofonda divljači     PDF    TXT 135
 
AKTUALNO
     
Frković, Alojzije
Brgljez (Sitta europaea) – ptica 2006. godine     PDF    TXT 137
 
OBLJETNICE
     
Frković, Alojzije
Vitez prirode – Josip Kozarac (1858–1906)     PDF    TXT 138
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Vratarić, Pavle
Znanstvena monografija “Poplavne šume u Hrvatskoj” – Floodplain Forests in Croatia     PDF    TXT 141
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 146
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Kajba, Davorin
Klimatske promjene i genetska raznolikost šumskog drveća: utjecaj na održivo gospodarenje europskih šuma     PDF    TXT 149
Grbac, Ivica, Renata Ojurović
IV Generalna skupština innovawood-a     PDF    TXT 150
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Delač, Damir
38. EFNS Sarajevo – Igman 26. 2. – 4. 3. 2006.     PDF    TXT 155
Delač, Damir
Zapisnik 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a     PDF    TXT     HR 158
Zapisnik
1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a,
održane 21. ožujka 2006. god. u Zagrebu


Nazočni: Robert Abramović, dipl. ing., Marina Mamić, dipl. ing. (umjesto Dalibora Bakrana, dipl. ing.), Stjepan Blažičević, dipl. ing., mr. sc. Miroslav Brnica, mr. sc. Josip Dundović, Ivo Duvnjak, dipl. ing., dr. sc. Joso Gračan, prof. dr. sc. Ivica Grbac, Ilija Gregorović, dipl. ing., Stošić Dražen, dipl. ing. (umjesto Dubravka Hodaka, dipl. ing.), Ivan Matasin, dipl. ing., akademik Slavko Matić, mr. sc. Ivan Pentek, prof. dr. sc. Branimir Prpić, Dragomir Pfeifer, dipl. ing., Dalibor Tomljanović, dipl. ing., dr. sc. Vlado Topić, Oliver Vlainić, dipl. ing., Ivan Tarnaj, dipl. ing., predsjednik NO, Đurđica List, dipl. ing., članica NO, Josip Knepr, dipl. ing., član NO, Damir Delač, dipl. ing., Hranislav Jakovac, dipl. ing. i Vlatka Antonić.

Ispričani: Davor Butorac, dipl. ing., Ivan Đukić, dipl. ing., Dražen Štrković, dipl. ing. i prof. dr. sc. Joso Vukelić.

Predsjednik HŠD-a akademik S. Matić pozdravio je sve nazočne i zahvalio se na odazivu. Ujedno je predstavio novog tajnika HŠD-a Damira Delača, dipl. ing. šum., nakon čega je jednoglasno usvojen ovaj


Dnevni red:
1. Ovjerovljenje Zapisnika 12. sjednice Upravnog odbora HŠD-a
2. Obavijesti
3. Aktualna problematika
4. Prihvaćanje izvješća o radu i poslovanju HŠD-a u 2005. god.
a) Izvješće povjerenstva za popis imovine i potraživanja na dan 31. 12. 2005. god.
b) Izvješće o radu i izvršenju financijskog plana za 2005. god.
c) Šumarski list i ostale publikacije
d) Izvješće Nadzornog odbora
e) Rasprava po izvješćima i zaključci
5. Izvršenje programa rada i pripreme za 110. izbornu skupštinu HŠD-a
6. Program obilježavanja 160-te obljetnice HŠD-a i 130-te obljetnice Šumarskog lista
7. Razno.

Ad 1.
Na dostavljeni Zapisnik uz poziv za ovu sjednicu nije bilo primjedbi.


Ad 2.

1. D. Delač zahvalio se svim članovima Upravnog odbora na iskazanom povjerenju izabravši ga za tajnika HŠD-a. Pozvao je na suradnju, kako bi se nastavio uspješan kontinuitet djelovanja Društva koje ove godine slavi 160. obljetnicu osnutka. Izvijestio je da je na sjednici 10. veljače 2006. Hrvatski sabor donio Zakon o hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Osnivanjem Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije osigurat će se red na tržištu rada, kako u području rada šumarstva, lovstva i preradbe drva, tako i na drugim područjima gospodarstva u kojima je neophodna nazočnost odnosnih inženjera. Komora se osniva s ciljem promicanja, zaštite i zastupanja interesa struke, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove u djelatnosti šumarstva, lovstva i preradbe drva prema kriterijima europske i svjetske prakse. Djelatnost Komore obuhvaća predstavljanje (zastupanje), savjetodavnu i razvojnu funkciju, promiče razvoj struke, skrbi o specifičnom stručnom usavršavanju članova, brine o kodeksu strukovne etike i utvrđuje profisionalne obveze članova. Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije postoje u europskim državama, ustrojene kao samostalne ili kao razredi u okviru nacionalne inženjerske komore. Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije, sačinjen je na inicijativu Hrvatskoga šumarskog društva (HŠD), uz potporu Hrvatskog inženjerskog saveza (čija je članica HŠD) te na temeljima dokumenata međunarodnih stručnih komora u Europi (ponajprije Austrijskoj i Njemačkoj).

2. U tijeku je i izrada podzakonskih akata-pravilnika vezanih za Zakon o šumama, Zakon o lovstvu i Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu gdje aktivno sudjeluju članovi HŠD-a.

3. Pri Vladi je formirano povjerenstvo za povrat imovine. Između ostalog predmet povratka oduzete imovine bit će i šume i šumsko zemljište. Još uvijek nisu točno definirane površine koje će podlijeći denacionalizaciji, no računa se da bi nakon povratka šuma i šumskog zemljišta crkvi i ostalim privatnim vlasnicima 30 % površina šuma bilo u privatnom vlasništvu. Time bi svakako došlo do narušavanja šumskogospodarskog kompleksa kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o.. Najbezbolniji način denacionalizacije po šume i šumarsku struku bio bi novčano obeštećenje bivših vlasnika.

4. Pročitano je otvoreno pismo Željka Perkovića, dipl. ing. šum. člana Skupštine PGŽ i upravitelja šumarije Klana, upućeno Županu Primorsko-goranske županije gosp. Z. Komadini, predsjedniku žup. Skupštine gosp. M. Dumaniću i Županijskom zavodu za prostorno planiranje Rijeka, ravnatelju M. Črnjaru.

Među ostalima pismo je na znanje poslano i HŠD-u, pa ga radi aktualnosti donosimo u cijelosti.

Poštovani!
Iz materijala za 9. sjednicu županijske skupštine održane 2. veljače 2006. godine pod točkom 2 predloženog dnevnog reda: Informacija o JU “Priroda” s prijedlogom unutarnjeg ustroja saznao sam da je prostornim planom Primorsko goranske županije predviđeno za zaštitu oko “stotinjak vrijednih područja prirodne baštine različitim kategorijama zaštite”. Do sada je zaštićeno tridesetak područja i pojedinačnih objekata površine 281 kn2, a daljnjom zaštitom obuhvatit će se golemo područje od 551 km2 (55.100 ha) na kopnu i 536 km2 (53.600 ha) na moru, što ukupno čini s već zaštićenim područjima oko 17 % površine PGŽ. Sa svojim komentarom osvrnut ću se samo na zaštitu objekata na kopnu obzirom da mi je kao šumaru zaštita šuma kao integralni dio gospodarenja šumama svakodnevni posao.
Smatram da ovakav model zaštite, koji je nažalost prisutan u Hrvatskoj, nije dobar, naprotiv štetan je i to iz nekoliko vrlo važnih razloga. Određivanje objekata za zaštitu, i to onih gdje je glavni resurs šuma, obavlja se nekritično i često puta s nejasnim argumentima, često ne uzimajući u obzir odlučujuću ulogu gospodarenja šumama, djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kao osnovnog čimbenika očuvanja šuma. Pritom se namjerno ili nenamjerno zaobilazi šumarska struka, koja već više od 200 godina uspješno gospodari s više od 40 % hrvatskog teritorija i koja je objekte s kojima gospodari očuvala i dovela u stanje da su danas posebno vrijedni. Nije jasno na što gospođa Ivanka Jelinić, viša inspektorica zaštite prirode u svom dopisu Županu primorsko-goranskom od 30. 8. 2005. misli, kada kaže da se stanje na terenu ne popravlja, već je sve teže i apelira da se čim prije poduzmu konkretne radnje u cilju zaštite izuzetno vrijednih prirodnih resursa na području naše Županije. Od koga i zbog čega su vrijedni prirodni resursi ugroženi ne znamo kada dolazi iz usta zaštitara, a obično kod politike pada na plodno tlo, bez obzira na njegovu stvarnu opravdanost. Zar je ugroženo na desetke tisuća hektara gospodarskih šuma koje se namjeravaju zaštititi? Naravno da nije.
Hrvatska danas ima 95 % prirodnih šuma, što niti približno nema nijedna država u Europi, pa je u takvim uvjetima zaštićivanje golemih područja, posebice kada se radi o gospodarskim šumama nepotrebno i višestruko štetno. Hrvatska je za svoje šume na cjelokupnoj površini od 2.000.000 ha dobila mađunarodnu potvrdnicu za dobro gospodarenje i očuvanje prirodnosti i kvalitete svojih šuma, s čim se ne može podičiti puno zemalja u svijetu. Do sada je izdano 450 certifikata u 56 zemalja svijeta. Prema FSC sustavu certificirano je oko 30.000.000 ha šuma u svijetu pa je hrvatskih 2.000.000 izuzetno priznanje, posebice kada se uzme u obzir veličina zemlje. Iako u svijetu postoje i drugi sustavi za certifikaciju šuma, FSC je najstariji, najstroži i kod kupaca najpriznatiji. The Forest Stewardship ili Vijeće za nadzor šuma je nevladina udruga osnovana 1993, sa sjedištem u Meksiku, dodijelila je Hrvatskoj FSC certifikat, zbog toga što su šumari u gospodarenju šumama zadovoljili stroge ekološke, ekonomske i socijalne standarde, a pri radu se rukovode načelima potrajnosti i načelima dobrog gospodara, čiji rad donosi dugoročnu korist društvu i okolišu. Takvo stanje šuma koje je i međunarodno priznato, rezultat je više od dva stoljeća dugog gospodarenja šumama na stručnim i znanstvenim osnovama. Niti jedna javna ustanova za upravljanje zaštićenim objektima nije to u stanju, jer su u pravilu loše kadrovski ekipirane s malenim i nedostatnim materijalnim i financijskim sredstvima. Zbog toga se zaštita prirode, gdje je glavni resurs šuma, ne može i ne smije prakticirati bez zajedničkog dogovora svih koji o tome nešto znaju, posebno bez šumara koji su jedini kvalificirani za poslove gospodarenja šumama.
Ukoliko u gospodarskim šumama, koje se podvode pod određene kategorije zaštite, izostane gospodarenje šumama, poglavito uzgoj, zaštita i iskorištavanje šuma, takve šume će dugoročno propasti. Vjerujem da nitko od nas u svom okruženju ne želi imati prašume u fazi truljenja. Zbog toga se šumarska struka i šumarska znanost, barem koliko je meni poznato, oštro suprostavlja takvom načinu odabira objekata za zaštitu. Izostanak stručno provođenih sječa osim što šteti šumi, predstavlja i štetu u smislu zatvaranja radnih mjesta u šumarstvu, drvnoj industriji i pratećim djelatnostima. Osim toga županija ili država bespotrebno izdavajaju novac iz proračuna za zaštitu određenih područja, koju već netko u okviru svoje djelatnosti provodi.
Uprava šuma Delnice, koja gospodari većim dijelom šuma u PGŽ na površini od oko 96000 ha državnih šuma, godišnje utroši za uzgoj i zaštitu šuma oko 25.000.000 kuna, a s tim poslom se posredni ili neposredno bavi oko 500 djelatnika. JU “Priroda” zapošljavat će ukupno 17 zaposlenika (u prvoj fazi 8 zaposlenika) od kojih je jedan šumarski inženjer, s ukupnim troškovima poslovanja za 2006. godinu od oko 2.000.000 kuna (za programe i projekte predviđa se 500.000 kuna). Mislim da nam može biti jasno što će se s tako “zaštićenim” objektima dugoročno dogoditi.
Na području UŠ Delnice ima oko 10.000 ha zaštitnim šuma, a one su samo djelomično dijelovi budućih zaštićenih područja, a tamo gdje jesu, takva se područja žele proširiti i na gospodarske šume. Primjer za to je prijedlog da se osnuju strogi i posebni rezervati Pakleno na područu šumarije Klana. Prijedlog da se uz oko 400 ha zaštitnih šuma zaštita proširi i na oko 1300 ha gospodarskih šuma GJ Suho, koje daju godišnji etat od oko 4.000 m3, potpuno je nepotreban i kao što sam već naveo višestruko štetan, a nisu jasni niti kriteriji prema kojima se jedan dio gospodarskih šuma vodi u posebni rezervat, a s druge strane ceste iste takve šume to nisu. Da ne spominjem namjeru proglašavanja zaštite na golemom području gospodarskih šuma Bjelolasice, gospodarskih šuma oko goranskih jezera, gospodarskih fakultetskih šuma Sungerski lug, izuzetnog primjera prebornog gospodarenja šumama kojima gospodari Šumarski fakultet Zagreb itd. Evidentno je da su ovi planovi rađeni bez jasnih kriterija i bez uvažavanja šumarske struke i znanosti. Prema takvim “kriterijima” može se zaštititi cijeli Gorski kotar pa će Gorani i doslovce živjeti u rezervatu a uz prirodne ljepote turisti će i njih (nas) obilaziti kao i neke naše daleke srodnike nastanjene u Maksimirskoj šumi. Čak i ako u primjeru Parka prirode Bjelolasica ostane gospodarenje šuma, po uzoru na Učku, pitam se koliko je racionalno osnivati JU za upravljanje tim objektima, koja nepotrebno troši novac, kojega je ionako premalo za puno važnije stvari. Koliko je svojevremeno proširenje Nacionalnog parka Risnjak, kada je također izuzetno iz gospodarenja oko 1200 ha gospodarskih šuma, donijelo koristi, a koliko nepotrebnih problema tamošnjem stanovništvu o čemu stalno slušamo i čitamo? Ako je potrebno da na prostoru PGŽ postoje objekti zaštićene prirode, ima prostora za njih. Šumari nisu protiv zaštite, naprotiv, ali dogovorimo se oko toga zbog općeg dobra.
Zbog svega navedenoga smatram da treba pokrenuti proceduru izmjene Prostornog plana PGŽ, pa Vas molim da o ovome izvijestite članove Skupštine i Poglavarstva. Ostale zainteresirane oko ove problematike molim za mišljenje i inicijative u vezi s dijelom prostornog plana koji obrađuje ovu problematiku.


Ovo pismo kolege Perkovića ponovno aktualizira problem bezrazložnog zaštićivanja šuma i šumskog zemljišta. Usprkos tomu što šumarska struka godinama ukazuje na taj problem, neprestano se događaju slične situacije. HŠD pruža bezrezervnu podršku i apelira na kolege na terenu da se svatko prema mogućnostima i položaju bori kako bi se ovakve pojave napokon zaustavile.

5. Uredbom Vlade slivna naknada povećana je četverostruko, što će predstavljati novi udar na poslovanje Hrvatskih šuma d.o.o. Ponovno se aktualizira i svrha plaćanja slivne naknade na šume i šumsko zemljište, jer i laici poznaju ulogu šume u očuvanju vode.

Ad 3.

1. Dana 20. veljače 2006. godine u prostorijama koje koristi Institut za međunarodne odnose, organiziran je sastanak u cilju rješavanja duga nastalog višegodišnjim neplaćanjem zakupnine stanoprimca, Instituta za međunarodne odnose, zakupodavcu Hrvatskom šumarskom društvu. Od strane HŠD-a na sastanku su nazočili predsjednik Akademik Slavko Matić, tajnik Damir Delač i dosadašnji tajnik Hranislav Jakovac, dok je IMO zastupao ravnatelj prof. dr Mladen Staničić. Obje strane složile su se da dug koji iznosi 64.681,27 e u protuvrijednosti HRK bude naplaćen kroz plaćanje dijela troškova pri daljnjem uređenju zgrade Šumarskog doma. Naime, na ranijem sastanku održanom u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa (koje financira IMO) na kojem su nazočili prof. dr.Mladen Petrovečki, pomoćnik ministra u upravi za znanost, tajnik HŠD-a H. Jakovac i advokati obiju strana u sporu, predstavnik ministarstva iznio je stav da neće moći izvršiti podmirenje duga u novčanom iznosu na račun HŠD-a, već samo kroz zajedničko ulaganje. Zaključeno je da treba predvidjeti poslove koji će se izvršiti, napraviti troškovnik i po propisanoj proceduri izabrati najpovoljnijeg izvođača radova, što će biti pravna osnova Ministarstvu, odnosno Institutu za sudjelovanje u podmirenju troškova.
Treba naglasiti u svim dokumentima da se sudjelovanje u dijelu troškova održavanja zgrade od strane IMO-a odnosi na podmirenje nastalog duga, a ne kao njihovo novo ulaganje u prostor čime bi strana u sporu mogla zahtijevati naknadne ustupke.
Pravni spor koje je HŠD pokrenulo protiv IMO-a prekinut će se tek nakon što Institut podmiri svoj dio duga namijenjenog uređenju zgrade. Advokati obiju strana u tom smislu trebaju sastaviti ugovore.

2. HŠD je poslalo svoju kandidaturu na natječaj MPŠVG za dodjelu financijske potpore za održavanje sajmova, izložbi, znanstvenih skupova, kongresa, obljetnica i manifestacija očuvanja kulturne baštine u 2006. godini. Potpora se traži za organizaciju Znanstvenog skupa povodom obilježavanja 160. obljetnice osnivanja HŠD-a i 130. obljetnice izlaženja Šumarskog lista. Iznošenje rezultata 5-godišnjeg (2001–2005) znanstvenog istraživanja članova HŠD-a iz Akademije šumarskih znanosti, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Šumarskog instituta Jastrebarsko. Traženi iznos potpore je 50.000,00 kuna.

3. Prema planu nastavlja se digitalizacija Šumarskog lista i teku pripremni radovi oko izrade Imenika hrvatskih šumara. Potrebno je nastaviti rad na ažuriranju i poboljšanju kvalitete www.sumari.hr stranica i to Opisnog dijela, Središnjeg dijela za vijesti koji se ne koristi, a postoji prostor i za druge sadržaje koji se mogu kreirati.

Ad 4.

a) Izvješće Povjerenstva za popis imovine i potraživanja na dan 31. 12. 2005.
Izvješćujemo da je Povjerenstvo u sastavu:
Mr. sc. Mladen Stojković, predsjednik
Đurđa Belić, članica
Ana Žnidarec, članica
obavilo popis prema Odluci 11. sjednice (točka 5. dnevnog reda) Upravnog odbora HŠD-a, od 29. studenoga 2005. godine. O obavljenim poslovima i utvrđenom stanju podnosimo sljedeći izvještaj;
1. Popis je obavljen u vremenu od 27–31. prosinca 2005. god.
2. Popisano je sljedeće:
– dugotrajna materijalna imovina
– financijska imovina (kratkoročni depoziti u banci)
– potraživanje i obveze (dugoročne i kratkoročne)
– novac u blagajnama i na Žiro računima
– dugoročne obveze i
– kratkoročne obveze.
Popisom dugotrajne imovine utvrđeno je da stvarno stanje odgovara knjižnom stanju. Novo nabavljena osnovna sredstva u 2005. godini u iznosu od 39.407,37 kn HŠD i ogranak Vinkovci 34.925,77 kn, što iznosi 74.333,14 kn, stavljena su u uporabu i nalaze se u popisnim listama dugotrajne imovine.
Nakon popisa i pregleda osnovnih sredstava, povjerenstvo predlaže rashod usisivača nabavne cijene 1.984,14 kn i električni računski stroj nabavne cijene 3.319,41 kn, koji su i u cijelosti otpisani.
Stanje na kratkoročnim depozitima u banci iznose 500.000,00 kn.
Dugoročna potraživanja iznose 3.436.140,98 kn, odnose se na neplaćene zakupnine Fakulteta kemijskog inženjerstva 2.948.115,13 kn i neplaćene zakupnine “Instituta za međunarodne odnose” 488.025,85 kn prema nagodbi. Navedena potraživanja utužena su i vode se sporovi za naplatu putem Advokatske kancelarije Kos – Horvat.
Kratkoročna potraživanja iznose 559.210,41 kn, a od toga 148.995,13 kn su naplaćena do 20. siječnja 2006. godine, a ostatak u iznosu od 410.215,28 kn odnosi se na dugovanja od kupaca (prilog popis).
Povjerenstvo predlaže ostala dugovanja pokušati naplatiti ili utužiti u 2006. godini.
Kratkoročne obveze iznose 264.968,41 kn, a odnose se na usluge dobavljača koje su podmirene do 20. siječnja 2006. godine u iznosu od 5.952,75 kn. Iznos od 259.015,66 odnosi se na kratkoročne obveze koje se nisu utrošile u 2005. godini (rezervirana sredstva za popravak fasade) i prenose se u 2006. godinu kao neutrošena sredstva.
Stanje na žiro računu iznosi 207.482,22 kn (s ograncima 643.779,23), a stanje u blagajni 1.198,77 kn (s ograncima 2.993,58 kn).
Glede dugovanja korisnika poslovnog prostora, u privitku pregleda duga naznačeno je da je s Institutom za međunarodnu suradnju, dogovoreno poravnanje preostalog duga od 488.025,85 kn kroz sudjelovanje u uređenju dvorišnog pročelja zgrade i dvorišta, o čemu se i U.O. HŠD-a na 12. sjednici (točka 6.) suglasio.
Glede dugovanja Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, također je u privitku naznačeno da se odbija njihov prijedlog o opraštanju dijela dugovanja (868.921,02 kn) i plaćanja samo onog dijela koji se odnosi na PDV (191.162,82 kn) kojega je HŠD uredno plaćalo. Također se traži njihovo iseljenje, kojega su najavili za kraj 2005. god., odnosno u vrijeme kada adaptiraju prostor u kojega će iseliti.
Uz ovo Izvješće dostavljamo sljedeći popisni materijal:
– popisne liste dugotrajne imovine i sitnog inventara u uporabi
– popis dugovanja na dan 31. prosinca 2005. godine
– popis dugovanja pretplatnika na Šumarski list 2004. i 2005. god.
– popis potraživanja i obveza.
Zagreb, 13. veljače 2006. godine
Povjerenstvo:
Mr. sc. Mladen Stojković, predsjednik, v.r.
Đurđa Belić, članica, v.r.
Ana Žnidarec, članica, v.r.

b) Izvješće o radu i izvršenju financijskog plana za 2006. god.

U siječnju smo nazočili sjednici Vijeća Pro Silva Europa (Dundović, Gračan, Jakovac), održanoj u Francuskoj, gdje je uz nazočnost predstavnika 17 država uz tekući program i ekskurzije, predstavljen program ekskurzije članova Vijeća po Hrvatskoj, predviđene za lipanj 2006. god.
Počevši od 2. studenoga 2004. god., kada smo Hrvatskom saboru, Odboru za poljoprivredu i šumarstvo uputili mišljenje i primjedbe na Prijedlog Zakona o šumama, aktivno smo sudjelovali i u 2005. god. na raspravama s konstruktivnim primjedbama za njegovo poboljšanje i konačno donošenje 17. studenoga 2005. god. Isto tako aktivno smo sudjelovali i kod pripreme Zakona o lovstvu i Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, donešenima također 17. studenoga 2005. god. Također je pred samim izglasavanjem u Hrvatskome saboru Zakon o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije, kojega je HŠD bilo inicijator i u čijoj pripremi smo aktivno sudjelovali. Organizirali smo Okrugli stol i dali svoje prijedloge i na Zakon o zaštiti prirode.
Kao i svake godine 15-ak predstavnika HŠD-a sudjelovalo je ove godine na 37. EFNS susretu europskih šumara (predstavnici 22 europske države) u Bjelorusiji (Raubiči 20–26. veljače 2005.), a domaćini smo bili i susreta Allpe-Adria – Mrkopalj 11. i 12. veljače (predstavnici Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske). Na oba susreta uspješno smo zastupali hrvatsku šumarsku struku.
U lipnju, 2005. god (1–5. lipnja) bili smo organizatori i domaćini sjednice Upravnog vijeća i ekskurzije predstavnika 17 članica Pro Silva Europa (europska udruga šumarskih stručnjaka iz preko 20 zemalja, čija je sekcija HŠD “Pro Silva Croatia” članica). Cilj je bio upoznati sudionike s hrvatskim šumama i šumarstvom, uz obilazak najljepših hrvatskih hrastovo-jasenovih, bukovih i jelovo-smrekovih šuma, posebno promovirajući “zagrebačku školu uzgajanja šuma” (detaljnije vidi Š. L. 5–6/2005.).
U okviru Dana hrvatskoga šumarstva (Karlovac 11–18 lipnja 2005) uz 109. redovitu skupštinu HŠD-a, natjecanje šumarskih radnika i ostale popratne manifestacije (likovna kolonija “Petrova Gora 2005.”; izložba lovačkih trofeja: izložba likovnih radova šumara “Šuma kao atelje”; otkrivanje spomen obilježja stradalnicima II svj. rata – Babina Gora; promocija povijesno-turističkog vodiča “Petrova Gora” u sklopu koje su nagrađeni učenici osnovnih škola za najbolje literarne i likovne radove na temu šume; otkrivanje spomen-ploče Franji Šporeru zaslužnom članu HŠD-a), održano je Savjetovanje na temu “Srednjoškolska i visokoškolska nastava u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na potrebe šumarske prakse” (uz 4 poticajna referata u svezi s primjenom Bolonjske i Kopenhaške deklaracije te stanju i potrebama srednje i visokostručnih kadrova u šumarstvu, lovstvu i preradi drva) uz raspravu koja je rezultirala zaključcima, koji su dostavljeni Predsjedniku RH, Vladi RH, Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva”.
HŠD je prošle godine posebno aktivno bilo i na promicanju i izradi projekata korištenja biomase kao energenta, osnovavši na 109. redovitoj skupštini i sekciju “Hrvatska udruga za biomasu” čiji su članovi zaslužni da je dio tih programa ušao u program SAPARD za 2006. god., a isto tako pripremljeni su elementi za natjecanje za programe nekih lokalnih zajednica za poticajna sredstva iz Fonda za energetsku učinkovitost. Zaključke 109. skupštine HŠD-a, kako u svezi s raspravom o srednjoškolskoj i visokoškolskoj šumarskoj nastavi u Hrvatskoj, tako i programima i mogućnostima korišćenja biomase kao energenta te preporuku i Deklaraciju sa 1. srednjoeuropske konferencije o biomasi (Graz, 26. do 29. siječnja 2005.)., uputili smo predsjedniku RH gosp. Stjepanu Mesiću, predsjedniku Hrvatskog sabora gosp. Vladimiru Šeksu, predsjedniku Vlade RH gosp. dr. Ivi Sanaderu, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstvu tehnologije, obrazovanja i športa. U odgovorima predsjednika RH i predsjednika Vlade RH naznačena je svesrdna podrška našim zaključcima i programima. O svim ovim događanjima također imamo detaljno izvješće u Šumarskom listu 5–6/2005.
Pristupilo se konstrukciji žive baze podataka i prezentacije Šumarskog lista, kao i Imenika hrvatskih šumara, o čemu detaljnije pod “Aktualno” u zapisnicima sa sjednica UO HŠD-a i članku B. Meštrića (Š. L. 5–6/2005.).
Na poziv Njemačkoga šumarskog društva u rujnu smo nazočili njihovoj 62. godišnjoj skupštini u Weimaru i u okviru nje Savjetovanju na 6 od ponuđenih 9 tematskih programa uključivši i stručnu ekskurziju (detaljnije Š. L. 11–12/2005).
Tijekom godine u ograncima i središnjici (Šumarski četvrtak) održano je niz predavanja na različite teme, a ogranci su bili domaćinima u međusobnim posjetima, zatim inozemnim ekskurzijama, a i sami su organizirali stručne posjete pojedinim krajevima Hrvatske i inozemstvu.
Zadaću tiskanja 129. godišta svog znanstveno-stručnog i staleškog glasila “Šumarki list”, HŠD je uredno obavilo, tiskanjem dvobroja 11–12/2005. uoči Božića 2005. god. Na ukupno 668 str. u šest dvobroja objavljeno je 37 znanstveno-stručnih radova te razni tekstovi na teme: zaštite prirode, prikazi znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu, prikazi knjiga i časopisa, posebice iz inozemstva, magistarskih i doktorskih radova, aktualne teme u i oko struke, uključivši Zapisnike sa sjednica Upravnog odbora uz sva financijska izvješća, godišnje Skupštine HŠD-a i Dana hrvatskoga šumarstva, kojih je HŠD bilo suorganizator. Detaljnije o tome iz izvješća glavnog urednika.

Izvršenje financijskog plana HŠD-a s ograncima
od 1. siječnja do 31 prosinca 2005. godine.

A Fond redovite djelatnosti

Tek. broj SADRŽAJ PLANIRANO OSTVARENO INDEKS
A PRIHODI
1. Prihodi od prodaje i pretplate na Šum.
list, separata i oglasa 550.000,00 568.580,39 103,38
2. Prihodi od dotacija i subvencija 100.000,00 151.912,00 151,92
3. Prihodi od zakupnina 1.560.000,00 1.658.732,74 106.33
4. Ostali prihodi 300.000,00 667.119,04 222,38
5. Prihodi od članarina i naknada 653.000,00 1.007.985,39 154,37
UKUPNI PRIHODI 3.163.000,00 4.054.329,56 128,18
B TROŠKOVI
I MATERIJALNI TROŠKOVI
1. Potrošeni materijal za redovitu djelatnost 81.500,00 82.244,46 100,92
2. Potrošena energija 32.500,00 28.448,96 87,54

II TROŠKOVI USLUGA
3. Prijevozne usluge 1.000,00 - -
4. Usluge održavanja 450.000,00 1.144.636,32 -
5. Intelektualne i osobne usluge 60.000,00 60.946,76 101,58
6. Komunalne usluge 250.000,00 299.225,68 119,69
7. Grafičke usluge (Šumarski list i dr.) 575.000,00 486.985,68 84,70

III TROŠKOVI ZA ZAPOSLENE
8. Plaće, naknade, porezi, prirezi i doprinosi 790.000,00 720.303,44 91,18
9. Ostali izdaci za zaposlene 20.000,00 39.337,00 196,69

IV TROŠKOVI POSLOVANJA –
NEMATERIJALNI
10. Dnevnice za služb. put. i put. troškovi 55.000,00 39.474,72 71,78
11. Troškovi vanjskih suradnika 25.000,00 18.552,04 74,21
12. Troškovi reprezentacije 250.000,00 412.905,45 165,17
13. Premije osiguranja 20.000.00 16.803,08 84,02
14. Bankovne usluge 10.000,00 10.739,37 107,40

V OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA
15. Troškovi za struč. obrazov. savjet.
i str. ekskurzije. 350.000,00 393.448,68 112,42
16. Troškovi za stručnu lit. i stručna glasila 25.000,00 44.086,71 176,35
17. Ostali nematerijalni troškovi 168.000,00 168.757,63 100,45
PDV 58.184,19 -

UKUPNO TROŠKOVI 3.163.000,00 4.025.080,17 127,26
UKUPNO PRIHODI 3.163.000,00 4.054.329,56 128,18
UKUPNO TROŠKOVI 3.163.000,00 4.025.080.17 127,26
VIŠAK PRIHODA - +29.249,39 -


Uz glavne navedene aktivnosti i one tekuće, poslovalo se racionalno i sukladno propisima. Kao i svih prethodnih godina HŠD je sukladno Financijskom planu prihodovalo i iz prihoda redovito podmirivalo sve svoje financijske obveze. Ostatak prihoda u iznosu od 29.249,39 kn odnosi se na neutrošene članarine ogranaka HŠD-a.
Nešto veći prihod HŠD-a s ograncima za 2005. god. od onog iz 2004., god. rezultat je povećanih prihoda ogranaka (što znači i njihove aktivnosti) te nekih neostvarenih programa ekskurzija iz prethodne godine.
Uspoređujemo li planirane i ostvarene prihode vidimo da su oni ostvareni s indeksima 121,29 (bez ogranaka), odnosno 128,17 (s ograncima). Analiziramo li pojedine stavke prihoda, vidimo da je u stavci 1. neznatno povećan prihod u odnosu na planirani. U stavci 2. on je za polovicu veći, jer kod opreznog planiranja nismo mogli predvidjeti koliko će u 2005. god. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dotirati Šumarski list. Kod stavke 3. povećanje je ostvareno jednom promptnom, prema dosadašnjim iskustvima neočekivanom uplatom troškova zakupa poslovnog prostora. Povećanje prihoda u stavci 4. odnosi se 239.147,82 kn namjenski rezerviranih sredstava u prošloj godini za uređenje pročelja zgrade, 94.131,79 kn od korisnika poslovnog prostora naplaćenih (refundiranih) zajedničkih troškova održavanja zgrade iz prethodne godine te preostalih 31.714,76 kn za 2005. god. također refundiranih većih zajedničkih troškova, koje nije moguće realno unaprijed planirati. Stavka 5. odnosi se isključivo na planirani prihod ogranaka, koji po logici radije planiraju skromnije, računajući što ostvarenje bude veće, tim bolje.
Troškovi u odnosu na planirane ostvareni su s indeksom 127,25. Većina stavki je u granicama ili ispod planiranih, što znači da je ostvarena ušteda, koja je kada je riječ o središnjici, preusmjerena ponajprije na uređenje i održavanje zgrade, što znači na stavku II 4.
Kao što smo u prošlogodišnjem izvješću naveli da smo započeli s uređenjem pročelja (fasade) na oko 1/3 zgrade, nastavak i dovršenje radova obavljeno je tijekom 2005. god. Ovaj zahtjevni posao na ukupno 1.856 m2 površine pročelja (zidarski, limarski, ličilački, uključivši vanjsku stolariju, restauratorski i drugi radovi) uspješno je obavljen. Uz financijskim planom za 2005. god. predviđena sredstva za pokriće ovih troškova, upotrijebljena su i u prošlom izvješću spomenuta na kontima 131 i 219 ostavljena strogo namjenska sredstva prikupljena upravo za uređenje pročelja i daljnje radove na održavanju, jer iz jednogodišnjeg financijskog plana potrebne iznose nije moguće osigurati. Ovim sredstvima pridodana su i ona preostala iz navedenog povećanja prihoda u stavci 4. te značajnije uštede po nekim stavkama troškova (II 7., III 8., IV 10., IV 12. i V 15.). Tako je za uređenje pročelja u 2005. god. plaćeno 938.822,73 kn, pa je uz 239.963,11 kn plaćenih u 2004. god., prema ugovoru i povećanju radova utvrđenih primopredajnim zapisnikom, u 2006. god. ostalo za platiti 151.540,60 kn plus PDV iz sredstava preostalih na žiro-računu. Od većih stavki održavanja navodimo posebno troškove vodovodnih i kanalizacijskih radova u iznosu od 24.083,50 kn, ličilačkih radova u iznosu od 27.764,54 kn, radova na održavanju grijanja i plinskih instalacija u iznosu od 4.104,00 kn te troškove nadzornog inženjera kod radova na pročelju i ostalih radova koji prema zakonu zahtijevaju nadzor ovlaštenog inženjera, u iznosu od 26.800,00 kn.
Uz tekuće održavanje od većih radova u prošloj godini prišlo se daljnjem uređenju i saniranju dotrajalih elektrovodova i razvodne ploče u zapadnom neuređenom dijelu podrumskog prostora zgrade, sve sukladno Zakonom o zaštiti od požara, podržano atestima ovlaštenika, uz troškove u iznosu od 65.665,00 kn za te poslove. Također je sukladno odnosnom Zakonu provedeno kontrolno mjerenje i atestiranje svih ostalih elektroinstalacija i uređenja te plinskih instalacija i uređaja (svake dvije godine), koje je HŠD teretilo s troškovima u iznosu od 8.606,00 kn (svaki korisnik poslovnog prostora platio je za ove poslove pripadajući dio troškova, ovisno o veličini instalacija i broju uređaja koje je trebalo ispitati). Ostatak troškova iz ove stavke, u iznosu od 48.790,60 kn odnosi se na niz manjih povremenih troškova održavanja i funkcioniranja poslovnog objekta.
Nužno je komentirati još stavku IV 12. iz izvršenja financijskog plana s ograncima, koja sadrži troškove prihvata stručnih ekskurzija, i koju ogranci početkom godine, kao i uvijek, mogu teško točno planirati. Kada analiziramo prihode i troškove središnjice po mjestima nastanka, onda i dalje ostaje Šumarski list u minusu od 106.942,51 kn, što pokrivamo iz drugih prihoda.

c) Šumarski list i ostale publikacije

129. godište “Šumarskoga lista” tiskano u 6 dvobroja 2005. godine sadrži 145 različitih naslova na 668 stranica. Kao i do sada, sadržaj časopisa sastojao se od znanstvenih i stručnih članaka, zatim stručno izvještajnoga sadržaja i vijesti iz Hrvatskoga šumarskog društva.
Znanstveni članci objavljeni su kao izvorni (15), prethodna priopćenja (4) i pregledni (9) što je ukupno 28, dok je stručnih objavljeno 9.
Po broju i po sadržaju članci obrađuju uzgajanje šuma (3), šumsku vegetaciju (3), šumarsku pedologiju (2), šumarsku genetiku i oplemenjivanje šumskoga drveća (3), dendrologiju sa zaštitom šuma i ekologijom (2), iskorištavanje šuma sa zaštitom staništa (1) iskorištavanje šuma (2), mehanizaciju sa zaštitom staništa(1) izmjeru šuma (1), zaštitu šuma (2), zaštitu voda (1), obnovu parkova (1), zaštitu prirode (posebna rubrika, 16), lovstvo (4), uređivanje šuma (1), ekonomiku šuma (1) organizaciju rada s ekonomikom (1), povijest šumarstva jedan članak i posebna rubrika (6) te sociologija (1).
Osim spomenutih, stručne i dijelom znanstvene napise koje nismo mogli svrstati u kategoriju članka zbog njihove strukture, objavljujemo u rubrikama Zaštita prirode, Aktualno, Rijetke vrste drveća naših šuma, Iz ekologije, Iz povijesti šumarstva, Iz lovstva. To su nerijetko napisi koji su kao obavijest struci zanimljivi i značajni. Tako se u rubrici Aktualno piše o Danima šumarstva, o predpristupnim programima za ulazak u EU, o Web stranicama Hrvatskoga šumarskoga društva, a u rubrici Rijetke vrste šumskoga drveća o oskoruši.
Već duže vrijeme zamijećuje se u našem časopisu nedostatak napisa o hortikulturi.
U zanimljivoj rubrici Izazovi i suprotstavljanja javljaju se Starčević i Vukelić s prilozima koji govore o današnjim problemima šumarske struke i šumskoga gospodarstva.
Značajan prilog u tijeku 2005. godine je parcijalna digitalizacija “Šumarskoga lista” i drugih tekstova Hrvatskoga šumarskog društva. Svaki informatički obrazovan šumar može saznati o člancima i autorima našega časopisa za proteklih 129 godina njegova neprekidnoga izlaženja te o šumarima pojedincima kroz opise života i javljanje na stranicama “Šumarskoga lista”.
Web stranice osmislio je i postavio urednik za informatiku u šumarstvu Branko Meštrić, dipl. ing. šum.
Ostale rubrike “Šumarskoga lista” su Obljetnice, Znanstveni i stručni skupovi, Knjige i časopisi, Priznanja, Međunarodna suradnja, Iz Hrvatskoga šumarskog društva i In memoriam. U rubrici Međunarodna suradnja Dundović izvješćuje o srednjoeuropskoj konferenciji o biomasi, dok Anić piše o Pro Silva Europa u Hrvatskoj. Ističemo vrlo uspješnu provedbu korištenja biomase drva za proizvodnju energije u Hrvatskoj koju vodi mr. Dundović.
Godina 2006. obilježena je godišnjicama naše struke. To su tri jubileja: 160. godišnjica Hrvatskoga šumarskog društva, 130. godišnjica neprekidnoga izlaženja “Šumarskoga lista” i 10. godina od službenoga utemeljenja Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu.

d) Izvješće Nadzornog odbora

Nadzorni odbor u sastavu:
Ivan Tarnaj, dipl. ing. predsjednik
Josip Knepr, dipl. ing. član
Đurđica List, dipl. ing. članica
sastao se dana 21. ožujka 2006. godine kako bi pregledao materijalno-financijsku dokumentaciju HŠD-a s devetnaest ogranaka, nakon čega podnosi svoje Izvješće Upravnom odboru. Temeljem Zakona o računovodstvu, Vlada RH je donijela Uredbu o računovodstvu neprofitnih organizcija (NN. br. 112/3) Obveznici primjene te Uredbe su i udruge građana koje djeluju kao neprofitne organizacije.
Hrvatsko šumarsko društvo je pravna osoba upisana 15. siječnja 1998. god. u Registar udruga Republike Hrvatske pod brojem 00000083 kao jedinstvena udruga sa svojim ustrojstvenim oblikom – ograncima (19) i osnovana je bez namjere stjecanje dobitka. Računovodstvo vodi na načelu fondovskog računovodstva. Primjenjuje računski plan kao neprofitan, za praćenje redovite djelatnosti putem Fonda redovite djelatnosti (FOND A), a za praćanje nabave dugotrajne imovine putem fonda kapitalnih projekata (FOND B).
Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine provodi po prosječnim godišnjim stopama utvrđenim člankom 43. Pravilnika o knjigovodstvu. Za iznos ispravka umanjuje (odobrava) se imovina i terete izvori financiranja.
Primijenjuje modificirano načelo novčanog iskazivanja te se prihodima i troškovima priznaju svote koje su naplaćene i plaćene do 20. siječnja 2006. godine, a odnose se na 2005. godinu. Vode se pomoćne knjige blagajne, osnovnih sredstava, ulaznih i izlaznih računa. Na temelju ispostavljenih uplatnica i isplatnica vodi se blagajnički dnevnik. HŠD je u sustavu poreza na dodanu vrijednost koji se uredno obračunava i uplaćuje.
Obrada podataka u knjigovodstvu obavlja se pomoću elektroničkog računala i takav unos podataka u glavnu knjigu osigurava kronološki slijed i kontrolu unosa podataka.
Povjerenstvo za popis imovine u sustavu:
predsjednik mr. sc. Mladen Stojković i
članice Đurđica Belić i Ana Žnidarec,
obavilo je popis dugotrajne imovine, novca na žiro računima i u blagajnama, potraživanje i obveza. Sitan inventar otpisuje se jednokratno, neovisno od vijeka trajanja i popisuje se kao sitan inventar u uporabi. Popisne liste kao i popis dugovanja za 2005. godinu nalaze se u privitku Izvješća povjerenstva, kojega je prihvatio Nadzorni odbor.
Obveze neplaćenog PDV-a od strane kupaca-zakupaca poslovnog prostora (Institut za međunarodne odnose i Fakultet kemijskog inženjerstva) podmirene su iz redovitog poslovanja. Pozitivni saldo – višak prihoda proizlazi iz ostatka nepotrošene članarine ogranaka.
Glede dugovanja zakupaca poslovnog prostora Institut za međunarodne odnose i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, koji su utuženi i očekuje se naplata putem Suda. U privitku je popis dugovanja po godinama uz obrazloženje trenutnog stanja poslovnih odnosa.


Prihodi i troškovi za 2005. godinu

PRIHODI
Prihodi od redovite djelatnosti 2.227.313,13
Ostali prihodi 667.119,04
Prihodi od dotacija 151.912,00
Prihodi od članarine i naknada 1.007.985,39
UKUPNO PRIHODI 4.054.329,56

TROŠKOVI
Materijalni troškovi 110.693,42
Troškovi usluga 1.991.794,44
Troškovi za zaposlene 759.640,44
Nematerijalni troškovi 1.162.951,87
UKUPNO TROŠKOVI 4.025.080,17

UKUPNO PRIHODI 4.054.329,56
UKUPNO TROŠKOVI 4.025.080,17
VIŠAK PRIHODA (od članarina) 29.249,39


Na temelju uvida u materijalno-financijsku dokumentaciju, Izvješće Povjerenstva za popis imovine i potraživanja, Izvješće o izvršenju financijskog plana za 2005. godinu, te Izvješće o radu i financijskom poslovanju u kojemu su obrazložene stavke prihoda i troškova, Nadzorni odbor prihvaća odnosna Izvješća te predlaže Upravnom odboru da u cijelosti prihvati ovo Izvješće o poslovanju HŠD-a za 2005. godinu.
Nadzorni odbor:
Ivan Tarnaj, dipl. ing. šum., predsjednik, v.r.
Josip Knepr, dipl. ing. šum., član, v.r.
Đurđica List, dipl. ing. šum., članica, v.r.

e) Na podnesena izviješća nije bilo primjedbi i jednoglasno su prihvaćena.

Ad 5.

1. Prema planiranim aktivnostima za 2006. godinu ekipa hrvatskih šumara je od 27. veljače do 4. ožujka po 9. puta nastupila na prvenstvu Europskih šumara u nordijskom skijanju. Ovogodišnje, 38. EFNS natjecanje po redu, održalo se od 27. veljače do 4. ožujka 2006. god. u BiH, Sarajevo – Igman.
2. Izvješteno je da su u tijeku pripreme za održavanje 3. bjelovarskog salona fotografije “Šuma okom šumara”, koji će se održati od 17. lipnja do 8. srpnja 2006. god. u galeriji “Nasta Rojc”, reprezentativnom izložbenom prostoru Gradskog muzeja u Bjelovaru. Ova tradicionalna šumarska izložba, kojoj je glavni cilj predstavljanje i popularizacija šumarske struke, prerasla je od dugogodišnje amaterske aktivnosti bjelovarskog Ogranka u priznati Salon fotografije. Odazivanjem kolega iz Slovenije, BiH, Slovačke, Češke, Mađarske, Njemačke i Italije poprimit će i međunarodni karakter.
3. Izrađene su i podijeljene po Ograncima zastave HŠD-a. Svaki Ogranak dobio je po jednu veliku zastavu za vanjske prostore i četiri stolne male zastavice. U tijeku je izrada velikih svečanih zastava.
4. Kao što je navješteno u Programu rada HŠD-a za 2006. godinu ovih dana stigao je poziv iz Italije za organiziranje štanda koji bi predstavio šumarstvo Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara na regionalnom sajmu poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova u svibnju u Trstu. Ogranci Buzet, Senj i Delnice preuzet će obvezu organizacije nastupa.
5. Kao aktivnost Sekcije HŠD Hrvatske udruge za biomasu najavljujemo stručnu ekskurziju 19–21 svibnja u Gradišće u Štajerskoj, kraju gdje žive porijeklom naši sunarodnjaci Hrvati i gdje se najdalje otišlo u korištenju prirodnih obnovljivih resursa: biomase za proizvodnju topline i električne energije, uljane repice za proizvodnju biodizela, kao i korištenja vjetra za proizvodnju električne energije. Kako je taj kraj poznat i po vrsnim vinogradarima i podrumarima, mislimo da će ekskurzija biti vrlo sadržajna.
6. Dan Hrvatskoga šumarstva 20. lipanj 2006. određen je za održavanje 110. izborne skupštine HŠD-a.

Ad 6.

Istog dana svečanom akademijom obilježit će se 160. obljetnica HŠD-a i 130. obljetnica izlaženja Šumarskog lista. U cilju pripreme svečane Akademije formirano je organizacijsko povjerenstvo koje čine predsjednik, dva dopredsjednika i tajnik HŠD-a te predsjednik NO HŠD-a.

Ad 7.

1. Prof. dr. Branimir Prpić predložio je formiranje Centralne šumarske biblioteke u prostorijama HŠD-a. To je obiman, ali izuzetno vrijedan projekt, koji će zahtijevati digitalizaciju bibliografije i popunu postojeće knjižnice te adekvatno opremanje prostora.
2. Pročitano je pismo Đure Kauzlarića, dipl. ing. šum., upravitelja šumarije Vrbovec, u kojem ukazuje na neugodne postupke kojima su djelatnici Hrvatskih šuma izloženi pri obavljanju svojih poslova. U ovom slučaju naš kolega fizički i verbalno je napadnut od vlasnika pilane gosp. Z. Pašalića i članova njegove uže obitelji. Otvara se problem i postavlja pitanje tko je zadužen za zaštitu naših kolega u sličnim situacijama. Da li treba stvari prepustiti isključivo policiji i pravnoj državi ili i struka treba u opravdanim situacijama stati iza naših kolega. Novoosnovana strukovna Komora svakako će pomoći u sličnim situacijama.

Zapisnik sastavio: tajnik HŠD-a
Damir Delač, dipl. ing. šum.

Predsjednik HŠD-a
Akademik Slavko Matić v. r.

 
IN MEMORIAM
     
Rajković, Vladimir, Josip Tomašević
Franjo Knebl (1915–2006)     PDF    TXT 167
Kuzmanić, Ivan
Josip Crvenković (1931–2006)     PDF    TXT 168
Kapec, Davorin
Matija Mlinac (1932–2006)     PDF    TXT 169

                UNDER CONSTRUCTION