broj: 3-4/2006        pdf (21,2 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
PRPIĆ, Branimir
Neutemeljen napad na šumarstvo     PDF    TXT     HR 86
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
PETREŠ, Stjepan UDK 630* 461 + 375 (001)
Oštećivanje ponika i pomlatka pri privitlavanju i privlačenju oblovine traktorom LKT 81 T iz dovršne sječine hrasta lužnjaka     pdf    TXT     HR     EN 87
Idžojtić, M., M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak UDK 630* 442 (001)
Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) i bijela imela (Viscum album L.) na području Uprave šuma podružnice Bjelovar     pdf    TXT     HR     EN 101
Sažetak: Na području Uprave šuma podružnice Bjelovar istražena je zaraza hrastova kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) i lužnjaka (Q. robur L.) žutom imelom (Loranthus europaeus Jacq.), te zaraza bijele topole (Populus alba L.), običnog bagrema (Robinia pseudoacacia L.) i kitnjaka bijelom imelom (Viscum album L.). Istraživanje je provedeno u izabranim odsjecima starijima od 30 godina u kojima je dijagonalnim pregledom evidentiran broj zaraženih i nezaraženih stabala, te broj grmova imele na zaraženim stablima.
Na kitnjaku žuta imela praćena je na području sedam šumarija: Bjelovar, Garešnica, Sirač, Virovitica, Pakrac, Suhopolje i Vrbovec. Ukupno je pregledano 9 gospodarskih jedinica, 144 odjela i 13.971 stablo, od kojih je 3 % na sebi imalo imelu. Prosječno je na zaraženim stablima bilo 2 grma imele, a najveći broj grmova ne jednom stablu bio je 17. Žuta imela praćena je na lužnjaku na području osam šumarija: Bjelovar, Čazma, Garešnica, Grubišno Polje, Suhopolje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac i Vrbovec. Istraživanje je provedeno u 19 gospodarskih jedinica i 173 odjela, na uzorku od 12.711 stabala. Od ukupnog broja pregledanih stabala 7 % bilo je zaraženo imelom. Na zaraženim stablima prosječno je bilo 3 grma imele, a najveći broj na jednom stablu bio je 22. Intenzitet zaraze bio je različit po šumarijama, odnosno gospodarskim jedinicama.
Bijela imela zabilježena je na 36 % pregledanih stabala bijele topole (Šumarija Virovitica), na 12 % pregledanih stabala običnog bagrema (Šumarija Bjelovar) te na 2,4 % pregledanih stabala kitnjaka (Šumarija Garešnica). Pridolazak bijele imele na autohtonim europskim hrastovima vrlo je rijedak i to je do sada jedini zabilježeni lokalitet u Hrvatskoj.
Za hrastove kitnjak i lužnjak analizirana je povezanost pridolaska žute imele sa stanišnim i sastojinskim parametrima: bonitetom, ekspozicijom, tlom, starošću, sklopom i srednjom nadmorskom visinom. Utvrđena je pozitivna korelacija starosti stabala i zaraze imelom, te negativna korelacija nadmorske visine i zaraze žutom imelom. Na zarazu utječe i gustoća sklopa te su odsjeci s vrlo gustim i gustim sklopom značajno manje zaraženi od odsjeka s nepotpunim i prekinutim sklopom.
Prikazana je prostorna raspodjela intenziteta zaraze kitnjaka i lužnjaka žutom imelom u pojedinim gospodarskim jedinicama.
Ključne riječi: Hrvatske šume d.o.o; imela; Loranthus europaeus Jacq.; Populus alba L.; Q. robur L.; Quercus petraea (Matt.) Liebl.; Robinia pseudoacacia L.; UŠP Bjelovar.; Viscum album L.; zaraza
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Zelić, Juraj UDK 630* 652
Prilog izračunavanju vrijednosti drva na panju (šumska taksa) jednodobnih sastojina hrasta kitnjaka     pdf    TXT     HR     EN 113
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Krznar, Tomislav, Josip Čulig, Krunoslav Pintur, Nina Popović, Luka Štilinović UDK 630* 156
Je li lovstvo u suprotnosti sa zaštitom prirode     pdf    TXT     HR     EN 125
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Planinski jaglac (Primula auricula L.)     PDF    TXT 131
Kranjčev, Radovan
Gorska sasa (Pulsatilla montana /Hoppe/ Reichenb)     PDF    TXT 132
Kranjčev, Radovan
Kaštelansko primorje kao orhidejski vrt     PDF    TXT 133
Timarac, Zoran
Zaštita genofonda divljači     PDF    TXT 135
 
AKTUALNO
     
Frković, Alojzije
Brgljez (Sitta europaea) – ptica 2006. godine     PDF    TXT 137
 
OBLJETNICE
     
Frković, Alojzije
Vitez prirode – Josip Kozarac (1858–1906)     PDF    TXT 138
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Vratarić, Pavle
Znanstvena monografija “Poplavne šume u Hrvatskoj” – Floodplain Forests in Croatia     PDF    TXT 141
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 146
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Kajba, Davorin
Klimatske promjene i genetska raznolikost šumskog drveća: utjecaj na održivo gospodarenje europskih šuma     PDF    TXT 149
Grbac, Ivica, Renata Ojurović
IV Generalna skupština innovawood-a     PDF    TXT 150
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Delač, Damir
38. EFNS Sarajevo – Igman 26. 2. – 4. 3. 2006.     PDF    TXT 155
Delač, Damir
Zapisnik 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a     PDF    TXT     HR 158
 
IN MEMORIAM
     
Rajković, Vladimir, Josip Tomašević
Franjo Knebl (1915–2006)     PDF    TXT 167
Kuzmanić, Ivan
Josip Crvenković (1931–2006)     PDF    TXT 168
Kapec, Davorin
Matija Mlinac (1932–2006)     PDF    TXT 169

                UNDER CONSTRUCTION