broj: 3-4/2006        pdf (21,2 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
PRPIĆ, Branimir
Neutemeljen napad na šumarstvo     PDF    TXT     HR 86
U emisiji poznatoga i priznatog urednika prvoga programa Hrvatskoga radija, Ante Bekića neutemeljeno je napadnuto šumarstvo. Dana 6. travnja og. u četvrtak, gost emisije koja se emitira ujutro od 5,00 do 7,00 sati bio je Romano Božac, redoviti profesor Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Emisija je bila posvećena proljeću, a profesor Božac, agronom i nas poznati ekspert za gljive, posebno jestive, ispunio je sadržaj emisije gljivarstvom. Kako su šumski ekosustavi staništa za najveći broj jestivih vrsta gljiva, bilo je dosta riječi o šumi i o stanju šume s gljivarskoga stajališta. Za obnovljenu bukovu šumu u području Gospodarske jedinice “Petrinjčica”, Hrvatske šume d.o.o. UŠP Sisak, Šumarije Rujevac na Zrinskoj gori, profesor Božac je izjavio kako je u njoj obavljena ekocidna sječa šume. Na tu izjavu reagirao je Đuro Kauzlarić, dipl. ing. šumarstva, upravitelj Šumarije Vrbovec, koji je imao sreću uspostaviti s emisijom telefonsku vezu. Tvrdio je između ostaloga, kako se u gospodarenju šumama postupa prema Zakonu o šumama Republike Hrvatske koji jamči opstojnost, prirodnost, ali i gospodarski učinak koji često ne pokriva troškove biološke reprodukcije šume. Predložio je profesoru Božcu kontakt s profesorima na Šumarskom fakultetu radi informacije o postupcima sa šumom u Hrvatskoj i znanstvenim temeljima tih postupaka. U dosadašnjem zajedničkom radu s mikolozima tijekom rasprave o certifikaciji šuma, zamijetili smo kako su njihove želje da se šuma nalazi samo u dvije razvojne faze u odnosu na život prašume, koji je posebno u bukovim prašumama dobro proučen (Korpel, 1995). Njihova je, naime, želja šuma u fazama starenja i raspadanja kad je ona najbogatija gljivama. S profesionalnoga mikološkoga stajališta to je razumljivo, ali u tim razvojnim fazama šuma tek djelomično obavlja općekorisne funkcije. Šumsko drveće tada značajno povećava transpiraciju i smanjuje CO2 asimilaciju, odnosno troši puno vode i ne vezuje ugljični dioksid koji se smatra glavnim stakleničkim plinom i razlogom je klimatskih promjena. Vezivanje ugljika smatra se danas jednom od najvažnijih općekorisnih funkcija šume. Šumarska znanost došla je do spoznaje da je šuma najučinkovitija ako podržavamo dvije njezine prašumske faze: fazu pomlađivanja i optimalnu fazu. Hrvatska šumarska znanost dodala je tome i podržavanje prirodnosti šume što znatno povećava biološku raznolikost šumskoga ekosustava te značajno podiže vrijednost hrvatskih šuma koje su 95 % prirodnoga sastava. U šumi u kojoj je profesor Božac utvrdio ekocid upravo je obavljen dovršni sijek oplodnoga načina uzgojnoga postupka obnove gorske šume bukve, koja je prirodno obnovljena mladim naraštajem. To je uzgojni zahvat kojemu je kroz dug život drveća u propisanim vremenskim razmacima prethodila njega šume i dva specifična uzgojna zahvata oplodnoga postupka. Priznajem da stanje poslije dovršnoga sijeka ne djeluje estetski, ali zahvat je stručno korektno obavljen i šumska sastojina ide smjerom ka razvoju optimalne faze šumske zajednice toga staništa, u kojemu ta vrsta drveća nalazi svoj ekološki optimum. Tu je premalo prostora kako bi se profesora Božca uputilo nešto više u šumarstvo, ali začuđuje njegova hrabrost, da pred hrvatskom javnosti presudi jednoj struci koju kako smo se uvjerili nimalo ne poznaje. Kad bi to bila ekocidna sječa šume, onda u Hrvatskoj ne bi više bilo niti jedne regularne šume, budući da se sve one na takav način već više od 200 godina obnavljaju. Prof. dr. sc. Branimir Prpić
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
PETREŠ, Stjepan UDK 630* 461 + 375 (001)
Oštećivanje ponika i pomlatka pri privitlavanju i privlačenju oblovine traktorom LKT 81 T iz dovršne sječine hrasta lužnjaka     pdf    TXT     HR     EN 87
Idžojtić, M., M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak UDK 630* 442 (001)
Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) i bijela imela (Viscum album L.) na području Uprave šuma podružnice Bjelovar     pdf    TXT     HR     EN 101
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Zelić, Juraj UDK 630* 652
Prilog izračunavanju vrijednosti drva na panju (šumska taksa) jednodobnih sastojina hrasta kitnjaka     pdf    TXT     HR     EN 113
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Krznar, Tomislav, Josip Čulig, Krunoslav Pintur, Nina Popović, Luka Štilinović UDK 630* 156
Je li lovstvo u suprotnosti sa zaštitom prirode     pdf    TXT     HR     EN 125
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Planinski jaglac (Primula auricula L.)     PDF    TXT 131
Kranjčev, Radovan
Gorska sasa (Pulsatilla montana /Hoppe/ Reichenb)     PDF    TXT 132
Kranjčev, Radovan
Kaštelansko primorje kao orhidejski vrt     PDF    TXT 133
Timarac, Zoran
Zaštita genofonda divljači     PDF    TXT 135
 
AKTUALNO
     
Frković, Alojzije
Brgljez (Sitta europaea) – ptica 2006. godine     PDF    TXT 137
 
OBLJETNICE
     
Frković, Alojzije
Vitez prirode – Josip Kozarac (1858–1906)     PDF    TXT 138
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Vratarić, Pavle
Znanstvena monografija “Poplavne šume u Hrvatskoj” – Floodplain Forests in Croatia     PDF    TXT 141
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 146
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Kajba, Davorin
Klimatske promjene i genetska raznolikost šumskog drveća: utjecaj na održivo gospodarenje europskih šuma     PDF    TXT 149
Grbac, Ivica, Renata Ojurović
IV Generalna skupština innovawood-a     PDF    TXT 150
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Delač, Damir
38. EFNS Sarajevo – Igman 26. 2. – 4. 3. 2006.     PDF    TXT 155
Delač, Damir
Zapisnik 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a     PDF    TXT     HR 158
 
IN MEMORIAM
     
Rajković, Vladimir, Josip Tomašević
Franjo Knebl (1915–2006)     PDF    TXT 167
Kuzmanić, Ivan
Josip Crvenković (1931–2006)     PDF    TXT 168
Kapec, Davorin
Matija Mlinac (1932–2006)     PDF    TXT 169

                UNDER CONSTRUCTION