broj: 3-4/2000        pdf (37,7 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200003 and arb=1 order by id

B. Prpić
NA POMOLU JE DOBRA SURADNJA IZMEĐU SLUŽBENIH ZAŠTITARA PRIRODE I OKOLIŠA I ŠUMARA     PDF    TXT     HR 121
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Šalek-Grginčić, J. UDK 630* 622 + 624 (Quercus petraea Liebl.)
Uređivanje privatnih šuma hrasta kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) na području Uprave šuma Karlovac     pdf    TXT     HR     EN 123
Pintarić, K. UDK 630* 232.1 (Larix europaea) 001.
30 godina istraživanja na arišu različitih provenijencija u Bosni     pdf    TXT     HR     EN 143
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Molak, B. UDK 621.31
Nepotrebno zagađenje okoliša i osiromašenje stanovništva u proizvodnji električne energije     pdf    TXT     HR     EN 157
Sabadi, R. UDK 630* 904
Francuska: Šume prekomorskih departmana     pdf    TXT     HR     EN 171
 
STRUČNI ČLANCI
     
Božić, M. UDK 630* 524 (Abies alba Mill.)
Kolika je stvarna zaliha jele u našim šumama?     pdf    TXT     HR     EN 185
Böhm, D. UDK 630* 907.1 + UDK 551.48
Regresije u akvatoriju nacionalnog parka Plitvička jezera     pdf    TXT     HR     EN 197
Regresiju u akvatoriju Plitvičkih jezera koja počinje erozijom površja i unosom organskog i mineralnog materijala u vodotokove i jezera, treba pod svaku cijenu zaustaviti. Suočeni s ovom pojavom, prisjećamo se riječi prof. Ljubice Brnek-Kostić, koja je davnih šezdesetih godina izjavila: "Zadaća je suvremene službe zaštite prirode, da svestrano djeluje protiv pojava narušavanja prirodnog sklada pa čak i ako su te pojave prirodno uvjetovane, posebno ako je tijek i intenzitet nepoželjnih pojava i regresija u prirodi ubrzan i intenziviran ljudskim djelatnostima". To je upravo slučaj s pojavom zatrpavanja akvatorija nanosom sa strane, a u vezi s time i pojavom eutrofikacije Plitvičkih jezera.

Ne postoje nikakve teoretske ni praktične metode uklanjanja ove regresije, osim čišćenja jezera i vodo-tokova od gomila nanesenog materijala i plodnoga mulja. Jednako tako iluzorno je prepustiti ovu pojavu prirodnom tijeku, jer će priroda u ovom slučaju samo povećavati i ubrzavati ovu pojavu. Preostaje dakle, metoda mehaničkog čišćenja nanosa, danas svakako uz primjenu suvremenih uređaja. Poznato je, da se muljeviti nanos vrlo uspješno čisti i uklanja pomoću plovećih bagera-refulera, koji imaju svoj vlastiti pogon, uređaj za usisavanje, uređaj za separaciju izvađenog mulja od vode, te napokon uređaj za otpremu mulja do deponija ili utovarnih rampi na kopnu. Najnoviji uređaji nemaju teglenicu, već se mulj transportira dvostrukim plastičnim cijevima od kojih vanjska ima ulogu zračnog jastuka, odnosno nosača unutarnje transportne cijevi. Prijenos mulja cijevima obavlja se dakle, površinom vode, do udaljenosti od 1500 metara, a čitav uređaj radi automatski, nečujno i gotovo neprimjetno, pa se može upotrebljavati i za vrijeme turističke sezone. Danas već postoje i domaće konstrukcije uz osiguran servis. Doprema bagera do jezera obavlja se kamionski, a uređaj se u prijevozu rastavlja na dva dijela.

Prije svega potrebno je sačiniti operativni plan radova po prioritetima i lokacijama. Da bi se izradio pouz-dani plan, prethodno na terenu treba izvršiti mjerenja i procjene količina nanosa po lokacijama. Danas je to moguće pouzdano utvrditi pomoću ronilačkih klubova, koji će to učiniti uz određeni honorar u okviru svojih terenskih vježbi. Istovremeno, potrebno je utvrditi po objektima i sastav materijala po krupnoći i porijeklu, kako bi se mogli predvidjeti odgovarajući usisni uređaji. Upozoren sam na probleme u svezi s odvozom izvađenog materijala. To se u pravilu rješava odlaganjem nanosa u privremene montažne deponije-kontejnere, ili u slučaju odvoza manjih količina izravnim utovarom u kamione. Izvađeni mulj dragocjeno je gnojivo, pa se uz određene dodatke može upotrijebiti u poljoprivrednoj proizvodnji, ponajprije u proizvodnji krumpira na ličkim oranicama i velikim poljima. U tom slučaju čitav posao može po cijeni biti povoljniji. Pri izradi operativnog plana znanstvenici i stručnjaci uključeni u ovaj posao moraju odrediti do kojih dubina će se mulj vaditi. Pretpostavljam da će se prvo ukloniti vidljivi dio nanosa na zamočvarenim lokalitetima, ali nije isključeno da će se pokazati potreba zahvata u dubljim slojevima jezera, jer je nedvojbeno da su dna jezera većinom pokrivena debljim slojem finog muljevitog plodnog nanosa, na kojemu raste nekoliko biljnih vrsta, od kojih u gustim i visokim sklopovima raste krocanj, visok nekoliko metara, vodeni stolisnik i drugo bilje.

Uklanjanje ovog mulja s većih dubina doći će u obzir, jer je taj mulj pokretan i stalno putuje nizvodno prema barijerama.

Zamuljeno dno s gustom i visokom "šumom" Myri-ophylluma moglo se vidjeti prošle godine u jednom insertu dokumentarnog filma, koji je snimljen podvodnom kamerom na jezerima. Ne znam ime autora, no pretpostavljam daje snimano na jezeru Kozjak.

Zamočvarenje Plitvica svakako je zabrinjavajuća pojava koja će zahtijevati hitnu intervenciju nadležnih, u koju bi bilo dobro uključiti i odgovarajuće međunarodne institucije zbog financijske podrške. No, valja naglasiti da i nije sve tako crno, jer se istovremeno naširokom prostoru izvorišne zone Plitvičkih jezera uočava naglašena i brza prirodna obnova šuma.

Brojne enklave gotovo su zarasle u posljednjih deset godina, velike krčevine postupno osvaja šuma po rubovima, a smreka u dolini Bijele rijeke obrašćuje iskrčene prostore, kuće i okućnice, napuštene nakon ratnih operacija. Može se tvrditi da je čitava izvorišna zona zahvaćena spontanom obnovom šumskog pokrova. Zbog toga bit će potrebno, ukoliko to već nije učinjeno, donijeti i zakonsku odluku o zabrani ponovnog naseljavanja napuštenih sela, te osigurati sredstva za isplatu naknada za nekretnine.

S pojavom zamočvarenja koje prijeti katastrofom, odavno su upoznati znanstveni krugovi i stručna javnost, a jednako tako i odgovorni državni organi, djelatnici i institucije. U posljednje vrijeme uključena je u ovu problematiku Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti.

Ovo zabrinjavajuće stanje ne trpi odlaganja, pa se stoga nadamo, da će država putem novoosnovanog Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja, pokrenuti akciju za spašavanje Plitvičkih jezera.
Dimitrov, T. UDK 630* 432
Budući šumski požari u odnosu na globalno zatopljenje     pdf    TXT     HR     EN 203
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, M.
Značaj šuma u konceptu “održivog” gospodarenja vodama     PDF    TXT 210
Krajina, M.
Visinske krivulje i tarifni nizovi u jednodobnim šumama     PDF    TXT 212
Šimić, I.
Biološke mjere u zaštiti šuma od pošara     PDF    TXT 214
 
AKTUALNO
     
Pernek, M.
Prilog poznavanja vrste Anoplophora glabripennis Motschulsky – “Zvijezdano nebo”     PDF    TXT 216
Frković, A.
Lunja crvenkasta (Milvus milvus L.) – ptica jubilarne 2000. godine     PDF    TXT 218
Getz, D.
Spašavanje ribe ili pučki vašar u posebnom zoološkom rezervatu “Kopački rit”     PDF    TXT 219
Vukelić, M.
Osvrt na obnovu prirodnih sastojina     PDF    TXT 227
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Klepac, Dušan
Uređivanje šuma u Nac. parku Plitvička jezera od prvih početaka do današnjega dana     PDF    TXT 231
Frković, A.
O zaštiti balkanskog risa     PDF    TXT 234
Kajba, D.
Izvješće sa šestog sastanka euforgen Populus nigra mrežnog plana     PDF    TXT 236
Anić, I.
Međunarodni Kongres Oak 2000 (Hrast 2000)     PDF    TXT 238
Harapin, M.
12. Skupština Hrvatskog entomološkog društva     PDF    TXT 239
Harapin, M.
Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu     PDF    TXT 241
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Prpić, B.
Akademik Dušan Klepac: Najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj – Spačva     PDF    TXT 242
Grospić, F.
Monti e Boschi 2; Italia Forestale e Montana     PDF    TXT 243
Grospić, F.
Monti e Boschi 2; Italia Forestale e Montana     PDF    TXT 246
Harapin, M.
Vignjević-Halambek-Harapin-Stipić: Rječnik zaštite bilja     PDF    TXT 247
 
OBLJETNICE
     
Horvatinović, S.
125 god. Brodske imovne općine i organiziranoga šumarstva jugoistočne Slavonije     PDF    TXT 248
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Jakovac, H.
Alpe-Adria, 8. zimsko-športski susret šumara     PDF    TXT 253
Jakovac, H.
32. EFNS (Europäische Forstliche Nordische Skiwettkämpfe)     PDF    TXT 254
 
IN MEMORIAM
     
Pavlović, A.
Albert Lampe, dipl. ing. šum. (1928 – 1999)     PDF    TXT 257
Matota, I.
Milan Crljenica, dipl. ing. šum. (1914 – 2000)     PDF    TXT 258
Starčević, T.
Mr. sc. Ondrej Lovas, dipl. ing. šum. (1944 – 2000)     PDF    TXT 259

                UNDER CONSTRUCTION