broj: 3-4/2000        pdf (37,7 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


B. Prpić
NA POMOLU JE DOBRA SURADNJA IZMEĐU SLUŽBENIH ZAŠTITARA PRIRODE I OKOLIŠA I ŠUMARA     PDF    TXT     HR 121
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Šalek-Grginčić, J. UDK 630* 622 + 624 (Quercus petraea Liebl.)
Uređivanje privatnih šuma hrasta kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) na području Uprave šuma Karlovac     pdf    TXT     HR     EN 123
Pintarić, K. UDK 630* 232.1 (Larix europaea) 001.
30 godina istraživanja na arišu različitih provenijencija u Bosni     pdf    TXT     HR     EN 143
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Molak, B. UDK 621.31
Nepotrebno zagađenje okoliša i osiromašenje stanovništva u proizvodnji električne energije     pdf    TXT     HR     EN 157
Sabadi, R. UDK 630* 904
Francuska: Šume prekomorskih departmana     pdf    TXT     HR     EN 171
Sažetak: Francuska nacionalna šumarska služba (l’ Office National des Forets, ONF), koja gospodari javnim šumama, podijeljena je u 25 šumarskih direkcija, od kojih su 21 u metropolitanskoj Francuskoj i pokrivaju svih 95 departmana (uključivši dva na otoku Korzika), s ukupnom površinom šuma 3,81 milijuna ha. Od 1946. stvorena su četiri prekomorska departmana: Francuska Gijana, Réunion (u arhipelagu Mascareignes kod Madagaskara, istočno od Afrike, u Indijskom oceanu), te Martinik i Guadeloupe (koji su u arhipelagu Malih Antila, a razdvajaju Atlantski ocean od Antilskog (ili Karibskog) mora).
Otočni departmani šumoviti su više po tom što je nakon viševrsnih poljodjelskih kultura tijekom dva stoljeća, ostalo gotovo apsolutno šumsko zemljište ili pak na nepristupačnim visokim planinama krpice negdašnjih autoktonih šuma. Francuska Gijana pokrivena je preko 90% tropskim vazda zelenim šumama, od kojih je najveći dio netaknut. U oba slučaja gospodarenje šumama povjereno je razvijenoj industrijskoj zemlji Europe, što je jedinstven slučaj u svijetu.
ONF nastoji na otocima ponovno uspostaviti šume, kojima je prvobitna uloga zaštitna, kako od erozije, tako i od regulacije režima voda. Privredno značenje takvih umjetno podignutih šuma, još je beznačajna i vjerojatno će takav status zadržati u budućnosti, ponajprije stoga što se radi o otočnim departmanima guste prenaseljenosti.
Nastojanje ONF u Gijani ide je da u prvoj fazi otvori oko Ľ teritorija, od kojega bi oko 80-90% bilo gospodareno kako bi se osigurala prirodna regeneracija poželjnih komercijalnih vrsta nakon prvih sječa, na način da se nepoželjne vrste prstenovanjem postupno uklone, uz dakako maksimalno zadržavanje odnosa šuma bliskih prirodnima. Na tome području bi 10-20% šumskih površina ostalo netaknuto. U šumama predviđenim za ovakvo prevođenje obavlja se izdvajanje pojedinih gospodarskih jedinica veličine oko 10 000 ha, podijeljenih u parcele 200-300 ha, gdje se točno vodi statistika svih silvikulturnih mjera. Paralelno s izdvajanjem gospodarskih jedinica, obavlja se i otvaranje šumskim putovima. Ranije izdane koncesije njihovim istekom nisu obnavljane, već se izdaju nove prema planu silvikulturnih pothvata, koji slijede nakon eksploatacije primarne šume.
Očekuje se da će pothvat gospodarenja tropskim kišnim šumama u Gijani, na temelju dragocjenih iskustava biti dobrodošao, kako bi se spasile velike površine takvih šuma u ekvatorijalnom dijelu Južne Amerike.
Francuska Gijana neće vjerojatno biti, zbog nezdrave klime, atraktivnom destinacijom naseljavanja, ali će na bazi ogromnih količina drveta izuzetne ljepote i kakvoće, uz minerale (zlato), predstavljati interesantno područje s visokim životnim standardom pučanstva, koje unatoč svemu ovome ima vrlo visoku stopu rasta.

Ključne riječi: Gospodarski razvitak; Pilanarstvo; Sječa šuma; Stolarstvo; Tropske kišne šume; uređivanje
 
STRUČNI ČLANCI
     
Božić, M. UDK 630* 524 (Abies alba Mill.)
Kolika je stvarna zaliha jele u našim šumama?     pdf    TXT     HR     EN 185
Böhm, D. UDK 630* 907.1 + UDK 551.48
Regresije u akvatoriju nacionalnog parka Plitvička jezera     pdf    TXT     HR     EN 197
Dimitrov, T. UDK 630* 432
Budući šumski požari u odnosu na globalno zatopljenje     pdf    TXT     HR     EN 203
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, M.
Značaj šuma u konceptu “održivog” gospodarenja vodama     PDF    TXT 210
Krajina, M.
Visinske krivulje i tarifni nizovi u jednodobnim šumama     PDF    TXT 212
Šimić, I.
Biološke mjere u zaštiti šuma od pošara     PDF    TXT 214
 
AKTUALNO
     
Pernek, M.
Prilog poznavanja vrste Anoplophora glabripennis Motschulsky – “Zvijezdano nebo”     PDF    TXT 216
Frković, A.
Lunja crvenkasta (Milvus milvus L.) – ptica jubilarne 2000. godine     PDF    TXT 218
Getz, D.
Spašavanje ribe ili pučki vašar u posebnom zoološkom rezervatu “Kopački rit”     PDF    TXT 219
Vukelić, M.
Osvrt na obnovu prirodnih sastojina     PDF    TXT 227
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Klepac, Dušan
Uređivanje šuma u Nac. parku Plitvička jezera od prvih početaka do današnjega dana     PDF    TXT 231
Frković, A.
O zaštiti balkanskog risa     PDF    TXT 234
Kajba, D.
Izvješće sa šestog sastanka euforgen Populus nigra mrežnog plana     PDF    TXT 236
Anić, I.
Međunarodni Kongres Oak 2000 (Hrast 2000)     PDF    TXT 238
Harapin, M.
12. Skupština Hrvatskog entomološkog društva     PDF    TXT 239
Harapin, M.
Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu     PDF    TXT 241
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Prpić, B.
Akademik Dušan Klepac: Najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj – Spačva     PDF    TXT 242
Grospić, F.
Monti e Boschi 2; Italia Forestale e Montana     PDF    TXT 243
Grospić, F.
Monti e Boschi 2; Italia Forestale e Montana     PDF    TXT 246
Harapin, M.
Vignjević-Halambek-Harapin-Stipić: Rječnik zaštite bilja     PDF    TXT 247
 
OBLJETNICE
     
Horvatinović, S.
125 god. Brodske imovne općine i organiziranoga šumarstva jugoistočne Slavonije     PDF    TXT 248
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Jakovac, H.
Alpe-Adria, 8. zimsko-športski susret šumara     PDF    TXT 253
Jakovac, H.
32. EFNS (Europäische Forstliche Nordische Skiwettkämpfe)     PDF    TXT 254
 
IN MEMORIAM
     
Pavlović, A.
Albert Lampe, dipl. ing. šum. (1928 – 1999)     PDF    TXT 257
Matota, I.
Milan Crljenica, dipl. ing. šum. (1914 – 2000)     PDF    TXT 258
Starčević, T.
Mr. sc. Ondrej Lovas, dipl. ing. šum. (1944 – 2000)     PDF    TXT 259

                UNDER CONSTRUCTION