broj: 3-4/1997        pdf (25,5 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
B. Prpić
Kako poslije prenamjene šume obnoviti njenu ekološku funkciju     PDF    TXT     HR 113
Povećan industrijski razvoj, širenje urbanih središta, odlaganje otpada, izgradnja prometnica, postavljanje cjevovoda, regulacija rijeka, izgradnja hidroelektrana, termoelektrana i nuklearnih elektrana, emisije štetnih tvari, cestovni promet, suvremeno poljodjelstvo i dr., značajno ugrožavaju šume.
Današnje propadanje šuma, čiji je uzrok najvećim dijelom promjena "kemijske klime", zasigurno je upozorenje čovjeku kako se u biosferi zbivaju promjene opasne za njegovo zdravlje.
Poznato je kako je šuma vrijedna infrastrukturna biljna formacija, koja predstavlja čvrsto ekološko uporište u prostoru sa značajnim utjecajem na ekologiju krajolika. Šuma spriječava eroziju tla, utječe na klimu ublažavajući njene ekstreme, povećava vlagu zraka za sušnih godina te tako utječe na povećanje poljodjelske proizvodnje, uravnotežava vodne odnose u prostoru ublažavanjem visokih vodnih valova i ravnomjernom opskrbom izvora pitkom vodom, šuma pročišćuje onečišćeni zrak, proizvodi zelenu biomasu, ispušta kisik i veže ugljični dioksid kao najopasniji staklenički plin. Sa socijalnog stajališta šuma povećava ljepotu krajolika, omogućava šport i rekreaciju te povećava turistički promet.
Zbog svojega velikog utjecaja na kakvoću čovjekovog okoliša te održavanja biološke raznolikosti, šuma je u Hrvatskoj zaštićena Ustavom Republike Hrvatske, Deklaracijom o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj, Zakonom o sumarna, Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o zaštiti okoliša i dr.
Hrvatske Šume ne obrastaju ravnomjerno Republiku Hrvatsku. Poznata je velika šumovitost Gorskog kotara, sjeveroistočnih padina Velebita, Papuka i Psunja, dijela jugoistočne Slavonije (Spačvanske šume), dok su značajni dijelovi Podravine, srednje Posavine, žito-rodnog dijela Hrvatske, južno od Osijeka i sjeverno od Vinkovaca skoro bez šume. I upravo u tim dijelovima Hrvatske s malom šumovitošću velike investicije ugrožavaju šumski pokrov, a dogovorom između investitora i šumarske struke štete se mogu značajno smanjiti.
Tu se očito radi o prenamjeni šuma velike ekološke i gospodarske vrijednosti. Navodimo primjer šume Kender, jedne od najljepših europskih šuma bukve i jele pokraj Delnica koja je uništena naftnim cjevovodom i dalekovodom. Slična sudbina Čeka mnoge vrijedne šume u Podravini i Posavini te u okolici velikih gradova (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split i dr.).
Prenamjena šume za cestu, dalekovod, hidroelektranu i dr., koja je prošla uobičajeni postupak, završava na kraju trajnim gubitkom šume i promjenom ekoloških prilika u prostoru na Štetu kakvoće okoliša. Uz obimne programe obnove šuma oštećenih propadanjem i troškova jednostavne ali i proširene biološke reprodukcije zbog održavanja i unapređenja općekorisnih funkcija šume, J. P. "Hrvatske šume" ne može izdvojiti posebna sredstva za podizanje nove šume u zamjenu za uništenu, čije su ekološke i socijalne funkcije trajno nestale.
Zbog zaštite okoliša potrebno je zakonski osigurati naknadu za izgubljenu ekološku, socijalnu i sirovinsku funkciju šume, sredstvima koja su potrebna za podizanje nove šume. U takvim slučajevima investitor je dužan sudjelovati u financiranju pošumljavanja, a prema stručnom programu kojeg pribavljaju J. P. "Hrvatske šume".
Ovaj nedostatak u našemu zakonodavstvu bilo bi najbolje riješiti podzakonskim aktom uz Zakon o šumama.
Danas je u pravnim službama javnih poduzeća prisutno mišljenje kako je prenamjena Šuma riješena Zakonom o šumama i to naknadom iz dohotka (0.07%) što je, međutim, tek djelomična naknada za održavanje i unapređenje općekorisnih funkcija Šuma. Kad šumarstvo ne bi vodilo brigu o općekorisnim funkcijama šuma, stanje okoliša u Hrvatskoj bi se značajno pogoršalo. To isto će se dogoditi ako ne osiguramo sredstva za pošumljavanje u smislu naknade za trajno izgubljenu šumu.
Prof. dr. sc. B. Prpić
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Klepac, D. UDK 630* 902 : 945+946.001 (497.13)
Hrvatsko šumarstvo u drugoj polovici XIX. stoljeća     pdf    TXT     HR     EN 115
Trinajstić, I., Kamenjarin, J. UDK 630* 188.001(497.13)
Fitocenološko-sintaksonomska analiza šuma česmine - Quercus ilex L. na Kozjaku kraj Splita     pdf    TXT     HR     EN 127
Bertović, S., Generalović, M., Karavla, J., Martinović, J. UDK 630* 279.001 (497.13)
Priroda i parkovni objekti u općini Rijeka     pdf    TXT     HR     EN 133
 
STRUČNI ČLANCI
     
Böhm, D. UDK 630* 279 : 907.1 (497.13)
Aktualni problem zaštite i očuvanja Nacionalnog parka Plitvička jezera     pdf    TXT     HR     EN 161
Jurković, M. UDK 630* 279. (497.13)
Školski botanički vrt u Kaštel-Lukšiću     pdf    TXT     HR     EN 171
Ivan Maričević UDK 630* : 013* (497.13)
Kazalo autora i struktura sadržaja Šumarskog lita 1976 - 1995.     PDF    TXT 179
 
AKTUALNO
     
Prpić, B.
Još o hidroelektrani Novo Virje     PDF    TXT 195
Frković, A.
Medvjed u Hrvatskoj - stanje, gospodarenje, problemi, mediji     PDF    TXT 196
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, T.
Zakon o lovu; Da li baš takav?     PDF    TXT 197
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Piškorić, O.
Acta historico oeconomico Vol. 21 i Vol. 22     PDF    TXT 199
Piškorić, O.
Forets de France No 400 Janvier - Février 1997     PDF    TXT 201
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Perić, Z., Bilandžija, J., Segedin, S.
Izvješće s međunarodnog tečaja gospodarenje okolišem, Tivon, Izrael, 12. do 31. 8. 1996.     PDF    TXT 203
 
NOVI DOKTORI ZNANOSTI
     
Figurić, M.
Denis Jelačić     PDF    TXT 205
Sinković, T.
Slavko Govorčin     PDF    TXT 207
 
IZ INOZEMNOG TISKA
     
Krstinić, A.
Šumarska ekspedicija na Aljasku     PDF    TXT 210
 
U NEKOLIKO REDAKA
     
Piškorić, O.
U nekoliko redaka     PDF    TXT 211
 
IN MEMORIAM
     
Ivica Tomić
Vladimir Frantz, dipl. inž. šum. (1944-1997)     PDF    TXT 212

                UNDER CONSTRUCTION